SVE STRUKTURE VLASTI TREBAJU ČEŠĆE PROMOVIRATI TOLERANCIJU PREMA NACIONALNIM MANJINAMA

Ilija Borković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u gradu Splitu

Predstavnik srpske nacionalne manjine u gradu Splitu ocjenjuje kako je položaj srpske nacionalne manjine zadovoljavajući, a suradnja s lokalnim strukturama vlasti dobra iako, naravno, prostora za poboljšanje uvijek ima. No, ističe da ne  postoji dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih programa i projekata donose za bolje funkcioniranje lokalnih i regionalnih sredina pa je potrebno sve te benefite približiti široj javnosti te naglašava potrebu sustavnijeg promoviranja tolerancije prema nacionalnim manjinama jer je ona u posljednje vrijeme narušena . 

Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu, kakav je odnos građana prema vama?

Položaj srpske manjine u gradu Splitu je zadovoljavajući. Također i odnos građana prema našoj manjini je zadovoljavajući.

Kako ocjenjujete vašu suradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaših udruga?

Suradnja s gradom Splitom je dobra, održavaju se redovni sastanci koordinacije s vlastima grada. Financijska sredstva bi uvijek mogla biti veća s obzirom na aktivnosti rada Vijeća. Pitanje prostora koje koristimo za rad Vijeća i kulturne udruge je riješeno (prostori su u vlasništvu grada).

Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje suradnje na razini grada?

Neriješenih pitanja nemamo ali prostora za poboljšanje suradnje uvijek ima.

U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. svibnja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?

Na koordinacijama Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina razgovarano je da bi se sve nacionalne manjine zajedno široj javnosti grada Splita mogle predstaviti i u gastronomskoj ponudi a ne samo navedenim kulturnim manifestacijama.

ŠIRITI SURADNJU

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?

Mi kao predstavnici nacionalnih manjina uglavnom komuniciramo sa stručnim službama grada Splita, te mislim da su oni dovoljno educirani i osposobljeni za suradnju s nama

Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?

Ne postoji dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih programa i projekata donose za bolje funkcioniranje lokalnih i regionalnih sredina, te je potrebno kroz širu komunikaciju sve te benefite približiti pripadnicima nacionalnih manjina i široj javnosti.

Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?

Mediji nas povremeno prate. Naravno uvijek ima prostora za poboljšanje suradnje kako bi bili što vidljiviji kao nacionalna zajednica i šira javnost bi se na taj način mogla više upoznati s našim aktivnostima.

U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na razini Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?

 VAŽNA MEDIJSKA PODRŠKA

Mi mislimo da je položaj srpske nacionalne manjine u RH zadovoljavajući, naravno uvijek se može i poboljšati u svim segmentima. Nikako se ne bi smjelo ukidati bilo koje stečeno pravo nacionalnih manjina.

Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Popis stanovništva je pokazao ukupan pad stanovništva kako većinskog naroda tako i pripadnika nacionalnih manjina. Nažalost zbog rezultata popisa stanovništva neka prava nacionalnih manjina su ukinuta (neke nacionalne manjine su ostale bez prava na Vijeće, predstavnike, dvojezičnost…).

Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika), kao što je to riješeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?

ŠTITITI DOSEGNUTE STANDARDE

Mislimo da se nijedno pravo nacionalnih manjina ne bi smjelo ukidati, već sva prava tretirati kao trajno stečena prava.

Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?

Svaki eksces i incident u društvu stvara kod svih normalnih ljudi osjećaj nelagode i straha, a naročito je to izraženo kod pripadnika nacionalnih manjina zato što mi kao nacionalna manjina spadamo u kategoriju ranjivih skupina.

Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?

Nažalost u zadnje vrijeme su standardi po pitanju nacionalnih manjina narušeni. Da bi se standardi i tolerancija prema nacionalnim manjinama poboljšali trebalo bi više raditi od kućnog odgoja djece, školskog obrazovanja pa do češćeg promoviranja tolerancije prema nacionalnim manjinama svih struktura vlasti u Republici Hrvatskoj.

Autor: Pero Jurišin

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita