KRIZA NAM JE NA NAJGRUBLJI NAČIN POKAZALA KAKO SMO SVI JEDNAKI

Intervju: Veljko Kajtazi zastupnik u Hrvatskom saboru

Kao zastupnik 12 nacionalnih manjina kako mislite da će se ova korona-kriza i kako odraziti na manjinske zajednice?

Kao što sam naglasio u saborskim istupima, kriza je posebno pogodila četvrtinu stanovništa koji su socijalno ugroženi te poslove kojima su se bavili – usluge i mali obrti pate ponajviše te oni koji su živjeli od nadnica i skupljanja sekundarnih sirovina koje je i ograničenje kretanja posebno naškodilo.

Da li će one biti više pogođene u odnosu na ukupnu populaciju?

Hoće, upravo naglašavam da se oni koji nemaju osnovne egzistencije u normalnim uvjetima – u izvanrednim okolnostima još teže snalaze od onih koji imaju financijske i svake druge zalihe. Njihova zanimanja su posebno pogođena i pitanje je kakve će to posljedice ostaviti dugoročno. To još uvijek ne možemo predvidjeti, ali sam uvjeren da će se nejednakosti povećati.

Može li se očekivati pojačavanje netrpeljivosti netolerancije govora mržnje ? 

U jeku krize sam primijetio da je govor mržnje prema Romima oslabio. Kako se situacija stabilizirala, odnosno kad smo navikli na nove okolnosti, govor mržnje je nastavljen kao i inače. Iskustvo nam govori da što ekonomija više pati i što su ljudi egzistencijalno u težoj poziciji – imamo i plodnije tlo za netoleranciju, mržnju i netrepeljivost svake vrste. Zbog toga očekujem da ova kriza potakne još više govor mržnje koji je određenim skupinama normalan način komunikacije. Pored toga smo svi primijetili porast obiteljskog nasilja na što se moramo posebno fokusirati.

Hoće li će doći do redukcije sredstava za njihove programe i rad ?

Do toga nije došlo, ali kako će se javna potrošnja smanjivati doći će vjerojatno i do smanjivanja za programske aktivnosti i rad nacionalnih manjina, iako su ta sredstva tek sad došla na neku zadovoljavajuću razinu. Ja sam naravno protiv toga jer ta sredstva ne čine nikakvu značajnu uštedu u proračunima, a manjinama jako puno znače. U izvještajima se brojke često napuhuju kao što sam istaknuo nedavno u Saboru, a to je i Odbor za ljudska prava primijetio. Tamo se navodi svaštva i puno onoga što su redovna prava građana, a ne manjinska čime se stvara slika da su manjine financirane u puno, puno većoj mjeri nego što u stvarnosti jesu.

Što će moguća redukcija njihovih aktivnosti značiti za položaj manjinskih zajednica?

Značit će korak unazad, pogotovo za romsku nacionalnu manjinu koja nema matičnu državu i mogućnost sufinanciranja projekata.

Kako će se kriza odraziti na proces obrazovanja  manjinskih zajednica (da li su oni u posebno teškom položaju kada je u pitanju proces on-line obrazovanja i zbog čega)?

Jesu, i na to sam upozorio više puta. Romska zajednica nema pristup infrastrukturi, neka naselja ni struji ni vodi, a internet, televizija i prostor za učenje je za mnoge obitelji znanstvena fantastika. Ishodi njihovog obrazovanja su ionako puno lošiji od prosjeka, a trenutan način odvijanja nastave, s kojim mnogi građani općenito nisu zadovoljni, je pojem mišljenju katastrofalan za ishode obrazovanja svih socijalno ugroženih građana, a posebno romske nacionalne manjine u romskim naseljima.

Je li ova kriza pogodila Romsku zajednicu posebno s obzirom da je već poznato i vidljivo da ova kriza puno više pogađa siromašnije stanovništvo, stanovništvo koje živi u lošijim uvjetima, teže se zapošljava, koje teže ostvaruje zdravstvena prava i zaštitu itd …. ?

Već je pogodila. Moj ured su zvali mnogi ljudi koji su ostali bez svih prihoda. Obitelji su gladne te se ne mogu u ovoj situaciji nikako snaći. Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” je podijelila pakete za više od 3200 obitelji i trudimo se da to ponovimo. Međutim, sve je to kratkoročno rješenje. Država se mora, osim ekonomiji i epidemiji, posvetiti i socijalnom pitanju koje je direktno vezano za ove dvije krize. Po Ustavu smo socijalna država i moramo se tako ponašati.

Što kao saborski zastupnik namjeravate pokrenuti za ublažavanje ovih problema kod nacionalnih manjina ?

Kao što sam već rekao, Savez Roma “KALI SARA” upravo provodi humanitarnu akciju, ujedno i podjelu higijenskih potrepština i zaštitnih maski. U Međimurju je Vijeće romske nacionalne manjine dijelilo i zaštitne maske i ostalim građanima. Romi su pomagali i za vrijeme migrantske krize, a mnogi su aktivni u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, itd. suprotno dominantnom mišljenju da Romi ne doprinose javnom dobru. U kontaktu sam s Ravnateljstvom civilne zaštite, ministarstvima, Crvenim križem, ali su institucije uglavnom jako spore i kasno reagiraju. Zato je važna “KALI SARA”, kulturna autonomija nacionalnih manjina uopće te posebno organizacije koje brinu za specifične zajednice kao što to imamo i za druge skupine u našem društvu – bilo da su branitelji, poduzetnici ili neka druga skupina. Ovo je po prvi put da Romi imaju vlastitu organizaciju koja uspješno djeluje na teritoriju cijele države i skrb za naše članove u svim kriznim situacijama, pa i ovoj, idu po nekom uhodanom mehanizmu.

Što je trenutno aktualno? Vidimo kako se zbog korona krize nije u planiranom obimu organizirao Svjetski dan Roma, a i komemoracija u Uštici je bila znatno drugačija no bio je tu predsjednik Milanović.

Sukladno preporukama smo odgodili, ali ne i otkazali naše aktivnosti. Poslujemo u novim okolnostima i stalnom smo kontaktu s romskom zajednicom i nj. predstavnicima. Iako smo odgodili Prvi kongres mladih Roma, Svjetski dan Roma, otvorenje skulpture u Parku Svjetskog dana romskog jezika u Zagrebu te niz aktivnosti u sklopu predsjednja EU  kao i brojne sastanke – sve ćemo nadokanditi.

U Uštici dovršavamo “Romski memorijalni centar Uštica” kao što smo obećali na početku mandata i drago nam je da je po prvi put predsjednik bio tamo. Činjenica je da niti jedan predsjednik Sabora, države ili Vlade osobno, do sad, nije bio na romskom groblju. Zbog toga smo mu zahvalni predsjedniku. I svim ostalim sudionicima komemoracije u Jasenovcu je bio upućen poziv da dođu na romsko groblje, ali to nisu mogli zbog obaveza. 

Kako se realizira projekt izgradnje Romskog memorijalnog centra u Uštici? U kojoj je to fazi?

Projekt je u zavšnoj fazi i najveći dio radova na objektu je pri kraju. Očekujemo da će biti gotovi najkasnije do 2.8. nakon čega slijedi unutarnje uređenje i uređenje postava na kojem također punom parom radimo. Sve ovisi o sredstvima, ali smo odlučni da ono što smo i obećali završimo. Plan nam je da isto tako i uspješno održavamo i vodimo Memorijalni centar. Uvjeren sam da će biti kako smo zacrtali svi zajedno u romskoj zajednici.

Imali ste puno aktivnosti na pomoći romskim obiteljima uoči Uskrsa s posebnim naglaskom na one koji su posebno socijalno ugroženi. Možete li ukratko izvjestiti o tim aktivnostima u proteklih nekoliko mjeseci?

Osobno sam, ali i Savez Roma KALI SARA izrazito socijalno osjetljivi, a takve su nažalost i potrebe. Često govorimo o obrazovanju i ponašanju ljudi, a zanemarujemo da su gladni, bijesni, isključeni, diskriminirani. Na svemu radimo paralelno koliko to mogućnosti dozvoljavaju i, kako uvijek govorim – učinjeno je dosta, ali ne i dovoljno. Paketi su podijeljeni najpotrebitijim obiteljima diljem Hrvatske i to u Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Time je obuhvaćeno preko 3200 kućanstava u ovogodišnjoj podjeli uskršnjih paketa koji su dočekani s veseljem u romskim naseljima diljem Hrvatske. Mnogima je uslijed krize izazvane koronavirusom onemogućen rad, a samim tim i kretanje koje je nužno za obavljanje sezonskih poslova ili skupljanja sekundarnih sirovina pa je ova pomoć došla u pravom trenutku.

S obzirom na potres u Zagrebu, je li bilo šteta u Romskom centru koji je u centru grada. Je li sve u redu sa knjižnicom i uposlenicima koji su ondje svakodnevno? Da li je organiziran rad od kuće u ovo vrijeme korona krize?

Bilo je štete i štetu smo prijavili. Popucali su zidovi, krov je oštećen, ali smo zadovoljni jer smo prošli bolje od nekih susjeda. Radimo na tome da osiguramo uvjete da se ured dovede u prvobitno stanje. Radili smo naravno od kuće, ali smo lagano u fazi povratka s obzirom da svi imaju uvjete za rad – dovoljno prostora i distance te slijedimo sve preporuke Vlade, odnosno Nacionalnog stožera.

Vrlo ste aktivni u Hrvatskom saboru, što bi ste posebno izdvojili od pitanja koje ste osobno aktualizirali?

Posebno bih izdvojio upravo položaj svih socijalno ugroženih građana jer ih je već sad četvrtina, a Vlada mora osmisliti i mjere koje će spriječiti da se taj bazen poveća. Žao mi je da se oko smanjivanja tog problema nismo fokusirali dovoljno prije kriza, ali mislim da ćemo nakon ovoga svi zajedno više brinuti o važnim stvarima. 

Koja bi bila generalna poruka ne samo pripadnicima nacionalnih manjina nego svima u ovom aktualnom trenutku za kraj našeg razgovora?

Moja želja i poruka je da se svi držimo zajedno kao i u jeku najveće krize i da ne nastavimo onako kako je bilo prije. Tu posebno mislim na zajedništvo i na eliminaciju govora mržnje kao načina normalne komunikacije. Kriza nam je na grub način pokazala da smo svi jednaki i ovo nam mora biti podsjetnik na to i kad sve prođe.

Razgovarao: Antun Toni Brađašević