SUSTAV MANJINSKE SAMOUPRAVE TREBA OČUVATI TE DALJE RAZVIJATI I DOGRAĐIVATI – Serijal tekstova : Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – Nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (16/2025)

Intervju: Milena Lazić , predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko – podravske županije

Srpska nacionalna manjina u Virovitičko – požeškoj županiji iako je zbog pada svog udjela u stanovništvu izgubila pravo na zamjenika župana što je imala zadnjih 12 godina  na osnovu dobre suradnje , uspješnog rada i međusobnog razumijevanja s predstavnicima Županije dogovorila je da će imati svoga predstavnika pri županijskim tijelima. To novo rješenje u mnogočemu bi trebao nastaviti uspješan rad dosadašnjeg zamjenika župana zahvaljujući kojem su rješavani mnogi problemi srpske nacionalne manjine u ovoj županiji ali i razvijani projekti na dobrobit svih njenih stanovnika . Predstavnici srpske nacionalne zajednice u ovoj županiji ističu važnost daljnjeg očuvanja manjinske samouprave  te ističu  kako je Virovitičko-podravska županija najbolji primjer u kojem se vidi da postoji volja za razvojem i dogradnjom ovog sustava, gdje je unatoč gubitku prava pronađen novi model participacije nacionalne manjine u radu županije neovisno o brojevima i postocima.  No, pri tome, osim konstruktivne suradnje s predstavnicima vlasti,  posebno naglašavaju kao na prvom mjestu treba  biti pitanje mladih i njihovo sudjelovanje u životu i radu zajednice.

Srpska nacionalna manjina u Virovitičko-podravskoj županiji nakon posljednjeg popisa stanovništva u RH izgubila je pravo na zamjenika župana. Ipak između  predstavnika Virovitičko-podravske županije te predstavnika srpske nacionalne manjine  postignut je dogovor da srpska nacionalna manjina i dalje ima predstavnika u županiji koji će se baviti manjinskim pitanjima, a tu  osobu predlaže Vijeće srpske nacionalne manjine u ovoj županiji . Koliko je to značajno za daljnju poziciju srpske nacionalne manjine na vašem području i što ta funkcija konkretno donosi?

Prije svega izrazito nam je drago da je ovaj dogovor postignut s Virovitičko-podravskom županijom, a u stvari to je dokaz kontinuiranog rada i partnerskog odnosa između predstavnika srpske nacionalne manjine i Virovitičko-podravske županije. Kao što ste i napomenuli, nakon posljednjeg popisa stanovništva naša zajednica izgubila je pravo na zamjenika župana te je time i njezin položaj i utjecaj u izvršnoj vlasti županije značajno smanjen. Infrastrukturni projekti kojima je cilj poboljšavanje položaja svih stanovnika županije pa tako i pripadnika srpske zajednice na našem prostoru županije kao i brojne problemi s kojima se naša zajednica susretala ili  se i dalje susreće većim dijelom su riješeni zahvaljujući upravo pravu na zamjenika župana. Kroz rad dožupana svako mjesto u kojem žive pripadnici naše zajednice dobilo je cestu, struju, vodu, a time i mogućnost života. Dogovorom koji je postignut sa županijom, a  u kojem i dalje srpska zajednica ima svog predstavnika, no u drugom svojstvu, pitanja i problemi naše zajednice svakako neće ostati neodgovoreni. Za nas to znači da dalje nastavljamo kao i do sada. Ulagati naš trud i rad na dobrobit svih, pratiti događanja i čuvati dobru suradnju koji je svojim dvanaestogodišnjim radom ostvario dosadašnji dožupan iz redova srpske nacionalne manjine. Ovo je samo dokaz da su za dobre odnose i dobru suradnju  bitni ljudi, a postotci su samo brojka i statistika.

DUGOGODIŠNJI TRUD ZA DOBROBIT SVIH

Da li je prije toga bilo pokušaja da se dogovori promjena Statuta kojom bi se osigurala pozicija dožupana bez obzira na pad udjela u stanovništvu kao što je to bio slučaj u nekim drugim lokalnim i regionalnim sredinama ?

Od kraja 2024. godinu dana traju pregovori s predstavnicima Virovitičko-podravske županije. Tijekom tih pregovora bilo je brojnih prijedloga kao i mogućnost promjene Statuta prema uzoru na Bjelovarsko-bilogorsku županiji. No postignut je dogovor oko predstavnika. Svakako,  ne ovome mjestu moramo spomenuti kako je odnos Virovitičko-podravske županije i Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-posavske županije uvijek bio i ostao vrlo pozitivan, a takav je odnos i između ostalih gradskih i općinskih vijeća srpske nacionalne manjine s jedinicama lokalne samouprave na području kojih naša vijeća djeluju.

Kako procjenjujete aktualnu poziciju srpske nacionalne manjine na vašem području . Koji su najizraženiji problemi ? Što su njihovi glavni uzroci i gdje su najveći otpori efikasnijem ostvarivanju   manjinskih prava ?

Prema onome što nam daju naši izvještaji s terena kao i prema onome što čujemo od predsjednika gradskih i općinskih vijeća položaj srpske nacionalne manjine svakako je pozitivan s tendencijom poboljšavanja. Naravno, svakako postoji mjesta za poboljšavanje položaja. Od problema svakako moramo napomenuti nešto s čim se susreće ne samo Vijeće SNM VPŽ nego Hrvatska u cijelosti, a to je manjak stanovništva, posebice mladih. Upravo u tome vidimo naš najveći problem. Ujedno, svakako moramo nespomenuti i problem s prostorom. U Virovitici Vijeće djeluje u vlastitom prostoru koji je otkupljen zahvaljujući sredstvima SNV-a. U Slatini koja ujedno i ima najveću srpsku zajednicu na prostoru županije pitanje prostora još nije riješeno.

PAD STANOVNIŠTVA I ODLAZAK MLADIH

 Prošlo je pola mandata 6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave ? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što su tome razlozi ?

Zaista, prošlo je više od pola mandata 6. saziva. Moramo napomenuti da je ovaj saziv županijskog vijeća po nečemu poseban, a to je da je više od 40% članova vijeća mlađe generacije, u šali govorimo kako smo najmlađe Vijeće u Hrvatskoj. Uz županijsko Vijeće na prostoru županije djeluju 3 gradska  ( od kojih su 2 vijeća s liste SDSS-a,  a jedno vijeće je s nezavisne liste ) i 7 općinskih vijeća. U prvoj polovici mandata ostvaren je značajan napredak po pitanje prostora koje je riješeno u Virovitici dok je u segmentu odgojno-obrazovnog programa napredak ostvaren uvođenjem Programa + i C modela ( dodatna nastava srpskog jezika i kulture).

Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti u rješavanju manjinskih problema , promicanju određenih projekata itd.?  

Kao što smo već više puta naglasili Vijeća srpske nacionalne manjine na prostoru Virovitičko-podravske županije neovisno o njihovoj razini imaju vrlo dobru suradnju sa svim strukturama vlasti bilo da je riječ o lokalnoj ili županijskoj razini. Kao možda ponajbolji primjer toga su projekti iz Kapitalnih investicija SNV-a koji su realizirani 2024. godine, a neki su upravo u realizaciji. Cilj svih navedenih aktivnosti je podizanje kvalitete života u području na kojem žive pripadnici srpske nacionalne manjine. Ovdje su se istaknula lokalna vijeća općina: Sopje, Zdenci, Nova Bukovica i Suhopolje koja su u svojim jedinicama lokalne samouprave kandidirala i realizirala značajne programe. Uz ovaj investicijski segment lokalne jedinice financijski prate i pomažu rad vijeća te sudjeluju u manifestacijama koja vijeća organiziraju.

Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati ?

Samo međusobnim razumijevanjem i stavljanjem fokusa na ono za što svi radimo, a to je dobrobit svih članova naše zajednice. Kada nam je to zajednički temelj tada ne postoje nepremostive prepreke ili problemi za koje se ne može pronaći odgovor.

POMLAĐIVANJE MANJISKIH TIJELA

Na kojim je programima i projektima u ovom momentu konkretno angažirano vaše Vijeće. Što su vam neposredni sadržaji rada i koliko ste ih u mogućnosti uspješno ostvarivati?  

Trenutno je Vijeće fokusirano na programe iz redovnog plana rada Vijeća a oni su usmjereni na očuvanje kulturnog i povijesnog identiteta pripadnika srpske nacionalne manjine na našem prostoru. Na tragu toga Vijeće prati godišnji hodogram komemoracija, obilježavanja važnih događaja iz prošlosti naše zajednice i proslavu Dana i krsnih slava svih vijeća. Uz ove aktivnosti iz redovnog plana rada Vijeće je kao što smo napomenuli usmjereno i na odgojno-obrazovne programe kao i na programe obnove javne spomeničke baštine vezane uz srpsku zajednicu na prostoru županije. U tome svakako imamo brojne partnere kao što je Srpska pravoslavna crkva, Prosvjeta i ostale institucije.

Surađujete li s drugim nacionalnim manjinama u rješavanju određenih potreba i problema , realizaciji nekih projekata … ?

Na prostoru Virovitičko-podravske županije uz srpsku nacionalnu manjinu, zastupljeni su i pripadnici češke, albanske, slovačke i mađarske manjine bilo u obliku predstavnika ili udruga. Vijeće održava sa svima njima vrlo pozitivnu komunikaciju i prijateljski odnos. Na žalost do sada nije bilo koordinacija svih predstavnika manjina, ali upravo u novoj poziciji predstavnika u Virovitičko-podravskoj županiji vidimo potencijal i mogućnost okupljanja svih manjina i moguće organizaciju zajedničkim manifestacija.

EDUKACIJOM DO BOLJE SURADNJE

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati , mijenjati  … ? 

Ovdje možemo govoriti s dvije pozicije. Ako govorimo na županijskoj razini tada svakako možemo reći da su razina osposobljenosti, edukacije i razumijevanja rada i funkcioniranja Vijeća svakako zavidnoj razini. Za bilo kakve nedoumice, kako financijske tako i pravne prirode, možemo se obratiti djelatnicima županije. Na lokalnoj razini taj odnos je nešto drugačiji. Iako su lokalne strukture vlasti upoznate i podržavaju rad lokalnih vijeća, njihovi djelatnici nisu upoznati sa svim zakonskim odredbama. Unatoč tome ovo ne vidimo kao problem jer postoji međusobna komunikacija kako između predsjednika vijeća tako i predstavnika lokalne i županijske vlasti.

Što bi eventualno, s druge strane ,  istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim  sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada ? Koje se, možda, zakonske mogućnosti i prava koje manjinama stoje na raspolaganju nedovoljno koriste, njihova primjena mogla bi možda unaprijediti  manjinsku situaciju u određenim lokalnim sredinama ?

Smatramo da ne postoje nedostatci. Virovitičko-podravska županija je relativno mala županija, ako to spustimo na gradsku ili općinsku razinu tada ustvari vidimo da se veći nas međusobno privatno poznaje. Tako je i s predsjednicima vijeća koji se većinom privatno poznaju s lokalnim gradonačelnicima i načelnicima. Svakako to značajno olakšava komunikaciju jer ona se temelji na ranijem poznanstvu i prijateljstvu.

Ima mišljenja ( stručnih i političkih ) koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave  moguće je i urušavanje tog sustava . Koliko vam se te ocjene čine realnim ? Kako realno potaknuti neke promjene ( s obzirom da su promjene ustavnog zakona teško ostvarive ) ?

Svakako da postoji mogućnost urušavanja navedenog sustava, ali jednako tako postoji mogućnost i njegove nadogradnje ili preobrazbe. Ako postoji volja kako politička tako i unutar zajednice ne vidimo razloge zašto se ona ne bi održala. Možda je upravo Virovitičko-podravska županija najbolji primjer u kojem se vidi da postoji volja za očuvanjem ovog sustava, gdje je unatoč gubitku prava pronađen novi model participacije nacionalne manjine u radu županije.

OČUVATI MANJINSKU SAMOUPRAVU  

Da li su i u kojoj mjeri  Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih  lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti  i široj populaciji ?

Svakako da je vidljiv i osjetan. Svakom vijeću je ponekada najveći problem zatvaranje financijske konstrukcije, a samim time i realizacija programa koji su vezani uz redovni rad vijeća ili pak su reakcija ne neke nove ideje ili potrebe zajednice. Uz financijsku sigurnost lakše je planirati programe.

Kako je dalje razvijati i graditi ulogu manjinske samouprave , vijeća i predstavnika ,  generalno ali i posebno vezano za probleme i potrebe  nacionalne manjine ? Što mislite da bi trebali biti prioriteti i na čemu posebno raditi do sljedećih izbora ?

S ovoga mjesta ćemo biti skromni i reći da treba nastaviti započeto. Naravno, svaka nadogradanja je nužna tako i ova, no postavljeni temelji koje je Vijeće postavilo u prvom mandatu i dalje funkcioniraju. Konstruktivna suradnja s predstavnicima vlasti, programi koji su realizirani i u realizaciji, odnos s našom zajednicom i partnerima daju nam potvrdu da smo dosadašnji posao dobro odrađivali u korist svih. Svakako i na prvom mjestu mora nam biti pitanje mladih, njihove perspektive na ovom prostoru i njihovo sudjelovanje u životu i radu naše zajednice.

Antun Brađašević – Stojan Obradović

Serijal tekstova : Izazovi i dileme unapređivanja  manjinske politike u hrvatskom društvu  –  Nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (16/2025)