DOPUNSKI IZBORI OSIGURAVAJU VEĆI UTJECAJ NACIONALNIH MANJINA U RJEŠAVANJU NJIHOVIH POTREBA

Dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima (vijećima i skupštinama) jedinica lokalne i regionalne samouprave  su relativno nova institucija koja je u politički život uvedena promjenama Zakona o lokalnim izborima iz 2020. godine. Njihova je intencija bila ojačati legitimitet nacionalnih manjina u lokalnim predstavničkim tijelima te onemogućiti daljnji izborni inženjering koji je, kada su manjine u pitanju, vladao mandatima prije toga, jer su manjinski predstavnici bili kooptirani kroz sustav političkih stranaka, a nisu bili direktni predstavnici svojih manjinskih zajednica. To je sada izmijenjeno i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje predstavnici manjina, shodno svojim pravima, nisu izabrani u redovnom postupku birat će se na dodatnim izborima gdje pravo glasa imaju samo pripadnici nacionalnih manjina. Nacionalne manjine imale su pravo na lokalnim izborima birati 273 člana predstavničkih tijela u 146 jedinica lokalne samouprave, a sada će biti održano 65 dopunskih izbora. U Splitsko-dalmatinskoj županiji pravo na izbor imaju samo predstavnici srpske nacionalne manjine u gradu Vrgorcu.

Odlukama Vlade Republike Hrvatske od 30. srpnja i 21.kolovoza2025. raspisani su dopunski izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz reda pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda u lokalnim sredinama gdje su Hrvati u manjini. Dopunski izbori trebaju se održati 5. listopada 2025., a bilo je raspisano 77 izbora u 75 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno 77 izbora u 8 županija, 17 gradova i 50 općina i to za 89 predstavnika na svim razinama od čega 82 predstavnika nacionalnih manjina i sedam predstavnika hrvatskog naroda.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva ( www.izbori.hr ) nakon okončanja kandidacijskog postupka od ukupnog broja raspisanih dopunskih izbora, njih 77, održat će se njih 65 i to 9 dopunskih izbora na razini županija,16 dopunskih izbora na razini gradova i 40 dopunskih izbora na razini općina. Ukupno 12 dopunskih izbora za predstavnike nacionalne manjine neće biti održano jer nije podnesen niti jedan prijedlog kandidacijske liste (najviše za romsku nacionalnu manjinu 7, zatim srpsku 2 te po jedan za albansku, talijansku i bošnjačku nacionalnu manjinu) dok su za predstavnike hrvatskog naroda podnesene sve kandidature. Vjerojatno je da će s ovim izbori za predstavnik nacionalnih manjina biti i okončani, jer Vlada na prošlim dopunskim izborima za sredine gdje nisu istaknuti kandidati nije raspisivala nove izbore. Što se tiče Splitsko – dalmatinske županije, odnosno jedinica lokalne samouprave na njenom području birat će se samo jedan vijećnik i to predstavnik srpske nacionalne manjine u  vijeću Grada Vrgorca.

PREDNOSTI NOVOG SUSTAVA

Dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima (vijećima i skupštinama ) jedinica lokalne i regionalne samouprave su relativno nova institucija koja je u politički život uvedena promjenama Zakona o lokalnim izborima iz 2020. godine. Kako je nedavno u emisiji HRT-ovog Multinacionalnog magazina PRIZMA objasnio član Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski, kada završe lokalni izbori podvuče se crta i onda se vidi gdje ima, da tako kažemo, redovnim putem izabranih predstavnika nacionalnih manjina i predstavnika hrvatskog naroda, a gdje ne te se shodno pravima nacionalnih manjina (i hrvatskog naroda) na mjesta u predstavničkim tijelima prema  Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Zakonu o lokalnim izborima i statutima lokanih jedinica provode dopunski izbori.

Na prijašnjim lokalnim izborima (prije 2021.) ta su se mjesta predviđena za nacionalne manjine popunjavala kooptiranjem s izbornih, najčešće stranačkih lista, a tek ako se nisu mogli naći predstavnici manjina na tim listama išlo se na dopunske izbore kojih bi onda bilo svega po par. Međutim, promjenama Zakona iz 2020. tamo gdje redovno nisu izabrani predstavnici nacionalnih manjina i predstavnici hrvatskog naroda, a na to imaju pravo, odmah idu dopunski izbori i više nema kooptiranja.

Time se sprječava mogućnost da se ciljano predstavnik nacionalne manjina stavi negdje pri dnu liste čime se jača lista i privlače neki manjinski birači, a onda se naknadno oni povlače u određeno predstavničko tijelo, čime postaju zapravo pripadnici određene stranačke opcije, a ne direktno predstavnici svoje manjinske zajednice.

Robert Jankovics, saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine i potpredsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te jedan od inicijatora ovih zakonskih promjena ocijenio je da su nove zakonske izborne odredbe u potpunosti postigle svoju svrhu i bitno ojačale legitimitet nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima. Po njegovim riječima te su promjene spriječile daljnji izborni inženjering koji je, kada su manjine u pitanju, vladao mandatima prije toga. Naime, to je podrazumijevalo da su u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, gdje su nacionalne manjine imale pravo na određeni broj članova u predstavničkim tijelima, u pravilu, velike političke stranke, pripadnike nacionalnih manjina stavljale na samo dno izbornih lista, a onda ih koristile prema svojim potrebama. To je dovodilo do izborne farse u kojoj su predstavnici nacionalnih manjina, a za političke potrebe velikih stranaka, samo formalno predstavljali svoje biračko tijelo. Sada je to promijenjeno te i manjinski predstavnici također znaju tko ih bira i kome odgovaraju.

Inače, na lokalnim izborima koji su održani po novom zakonu, u svibnju 2021., pripadnicima nacionalnih manjina bilo je, temeljem Zakona o lokalnim izborima i sukladno lokalnim statutima, zajamčeno pravo na izbor ukupno 287 članova predstavničkih tijela, u ukupno 153 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina po provedbi redovnih lokalnih izbora održanih 2021. godine, nije osigurana u predstavničkim tijelima 80 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za 96 članova predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina. Zbog toga su 3. listopada 2021. godine održani dopunski izbori. Od navedenih 96 raspisanih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz redova nacionalnih manjina, izabrano je ukupno 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina (9 kandidatura nije bilo pravovaljano, 8 kandidatura nije predano, a jedna kandidatura nije bila prihvaćena). Navedenih 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina izabrano je u 72 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na ovogodišnjim lokalnim izborima (18.svibnja i 1. lipnja 2025.) nacionalne manjine su imale pravo birati ukupno 273 člana predstavničkih tijela, u ukupno 146 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome, od ukupno 146 jedinica, 33 jedinice su statutom propisale veća prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave nego što bi ih imali samo na osnovu svoga sudjelovanja u stanovništvu.

UPUTE BIRAČIMA I POZIV MLADIMA

Rok za predaju kandidatura je istekao je 05. 09., a pravo kandidature nije mogao koristiti nitko tko u Registru birača nije upisan kao pripadnik nacionalne manjine za koju se izbori provode. Svi koji žele konzumirati pravo i birati svoje predstavnike na dopunskim izborima, a mogu ih birati samo pripadnici nacionalnih manjina koji imaju prebivalište u lokalnoj jedinici gdje se izbori vrše, mogu provjeriti svoj upis u Registru birača. O tome je u emisiji PRIZME nedavno detaljnije govorila  Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Uvid u Registar birača je otvoren do srijede 24. 09. Registar je inače otvoren tokom cijele godine, a sukladno Zakonu o Registru birača zatvara se 10 dana prije izbora.

Do tada svatko može  provjeriti svoje podatke i po potrebi ih promijeniti i to na dva načina. Najjednostavnije je putem sustava e-građanin. Riječ je o digitalnoj platformi – usluzi koja je građanima na raspolaganju 24 sata dnevno. Ulaskom u sustav e-g odabire se usluga e-birači, potom se upiše svoj OIB i na ekranu se vide svi svoji podaci te se može reagirati: dopuniti, promijeniti, unijeti nacionalnu pripadnost. Građani koji pak ne koriste sustav e-g mogu otići u nadležno upravno tijelo županije prema mjestu prebivališta i podnijeti zahtjev za uvidom ili eventualnom promjenom podataka. Birači se ne mogu na dan izbora izjasniti kao pripadnici nacionalnih manjina.

Ako birači po dolasku na biračko mjesto vide da nisu upisani u izvadak iz Registra birača mogu ostvariti biračko pravo temeljem tzv. plave potvrde – trebaju se obratiti nadležnim upravnim tijelima u županiji po mjestu prebivališta. Tamo će dobiti potvrdu i s tom potvrdom će doći glasati. Na web stranici Ministarstva je objavljen adresar svih nadležnih upravnih tijela, a i upravna tijela u županiji imaju svoje dislocirane lokacije.

VIDLJIVIJE ARTIKULIRANJE PROBLEMA

Posebno je značajno da mladi birači, koji bi željeli glasati na ovim izborima, a punoljetnost su navršili ljetos nakon zadnjih (lokalnih ) izbora i koji će biti punoljetni zaključno s 5. listopada, provjere jesu li upisani ili ostvare upis nacionalne pripadnosti u Registru birača, kako ne bi bilo iznenađenja na samim izborima, jer se na sam izborni dan potencijalni birači neće moći izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti.

Postoji specifična situacija  i s pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine. Problem s kojim se suočavaju je da je dio birača u Registru upisan kao Muslimani. Oni ne mogu izaći na izbore, jer se biraju Bošnjaci. Naime,  promjenama Ustava iz 2010. godine Muslimani su brisani iz Ustava kao nacionalna manjina i umjesto njih su uvedeni Bošnjaci. Stoga Muslimani više ne mogu ostvariti pravo da biraju i da budu birani.

Vlada RH je prepoznala ovaj problem, na kojeg već duže ukazuju i Bošnjaci te je osnovala Povjerenstvo u okviru provedbe Operativnih programa za bošnjačku nacionalnu manjinu, čiji je zadatak pripremiti medijsku kampanju, koja će uskoro biti prezentirana u javnosti. Cilj je educirati Muslimane, koji se još tako izjašnjavaju, do kojih je ustavnih promjena došlo, da bi znali koja prava nemaju, ako se i dalje izjašnjavaju kao Muslimani.

Kao što je istaknuto na početku teksta, što se tiče Splitsko – dalmatinske županije, odnosno jedinica lokalne samouprave na njenom području, birat će se samo jedan vijećnik i to predstavnik srpske nacionalne manjine u vijeću Grada Vrgorca.

Na cijelom području županije Srbi su jedina nacionalna manjina koja je svojim učešćem u stanovništvu određene jedinice lokalne samouprave (6,5 posto) osigurala jednog vijećnika i tu u gradskom vijeću Vrlike. Vijećnik iz redova srpske manjine u Vrgorcu biran je na prošlim dopunskim izborima 2021. godine. O značaju tog izbora i te institucije predsjednik vijeća srpske nacionalne manjine za SDŽ Božidar Simić kaže “I naš dosadašnji predstavnik je svojim radom dobio priznanje i svoje manjinske zajednice, ali i većine u gradskom vijeću. To je nama bitno, jer se izborom gradskog vijećnika odnosno manjinskog predstavnika u lokalnom predstavničkom tijelu osigurava mogućnost da se vidljivo artikuliraju problemi nacionalnih manjina (socijalni, infrastrukturni, kulturni …). Odnosno, da se to ne dešava samo preko tijela manjinske samouprave, već i direktnim sudjelovanjem u lokalnom predstavničkom tijelu gdje se može tražiti i poticati njihovo rješavanje.

Autori : Pero Jurišin – Stojan Obradović

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita