“LIPOVLJANSKI SUSRETI 2025.”- KONTINUITET ISTICANJA VAŽNOSTI NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKOJ -Serijal tekstova: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (14/2025)

U subotu 30. kolovoza 2025. održana je ovogodišnja manifestacije Lipovljanski susreti 2025., pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, a Savjet za nacionalne manjine na čelu s predsjednikom Tiborom Varga, tradicionalno je i ove godine bio supokrovitelj ove središnje manifestacije nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj čiji je ovogodišnji partner Republika Poljska.

Lipovljanski susreti imaju dugogodišnju tradiciju, koja je prekinuta uslijed Domovinskog rata, ali je 2010. godine obnovljena. Problema je bilo i u vremenu pandemije Corona virusa no ni tada se nije odustajalo od nastojanja sustavnog isticanja važnosti nacionalnih manjina u RH. To je kulturna i društvena manifestacija nacionalnih manjina u Hrvatskoj koja najbolje svjedoči o suživotu naših nacionalnih manjina s većinskim hrvatskim stanovništvom. S razlogom se održava upravo u Lipovljanima, jer je to sredina multietničke raznolikosti, naime na području općine, uz većinsko hrvatsko stanovništvo, žive još pripadnici 10 različitih nacionalnih manjina.

Program ovogodišnjih Lipovljanskih susreta sastojao se od predstavljanja pripadnika nacionalnih manjina koje žive na području Republike Hrvatske – nošnjama, folklornim nastupima, sportskim natjecanjima, likovnim i kreativnim radionicama, tradicijskim obrtima i etno-gastro programom. Ipak sveke godine posebnu važnost ima okrugli stol ili panel rasprava na neku od aktualnih tema koje se tiču života nascionanih manjina u Hrvatskoj.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga aktivno je sudjelovao u Panel raspravi „Doprinos manjina kulturi Hrvatske“, u kojem su sudjelovali i zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije iz redova srpske nacionalne manjine Mirjana Oluić i dr. sc. Filip Škiljan sa Instituta za migracije i narodnosti. I ove godine vrlo uspješan moderator događaja bio je Josip Krajči, predsjednik Matice Slovačke Lipovljani.

U središnjem folklornom programu i na etno-gastro sajmu u središtu Lipovljana unatoč lošim vremenskim uvjetima predstavilo se 15 nacionalnih manjina, a kao poseban gost nastupio je poljski folklorni Ansambl Kalina sa kineziološkog fakulteta iz Wroclawa, koji je ujedno član Asocijacije Poljskog akademskog folklora. Nadalje, Republika Poljska dodatno se predstavila izložbom o prirodnim ljepotama poljskih nacionalnih parkova

Uz Mihaela Jurića, zamjenika župana i izaslanika predsjednika Vlade RH, na svečanosti otvorenja ovogodišnjih Lipovljanskih susreta obratila se Melita Mulić, izaslanica predsjednika RH, Marijana Petir, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Nj. E. Paweł Czerwiński, veleposlanik Republike Poljske u RH, zemlje partnera ovogodišnjih susreta, Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH i Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani. Manifestaciji i njenom svečanom otvorenju nazočili su i veleposlanici Češke te Slovačke u Republici Hrvatskoj, njegove ekselencije Milan Hovorka, veleposlanik Republike Češke u RH i Hana Kováčova, veleposlanica Slovačke Republike u RH.

Veliki i značajan doprinos kulturi Hrvatske dale su i nacionalne manjine. O tome se, kao središnjoj temi, razgovaralo na panel raspravi “Doprinos nacionalni manjina kulturi Hrvatske” u okviru Lipovljanskih susreta 2025.

Dr. sc. Filip Škiljan iz Instituta za migracije i narodnosti u uvodnom predstavljanju svog znanstvenog povijesnog istraživanja istaknuo kako su nacionalne manjine dale izniman doprinos hrvatskoj znanosti, umjestnosti i kulturi. “Nema nacionalne manjine koja nije dala doprinos razvoju Hrvatske i kulturi hrvatske i zato trebamo biti zahvalni nacionalnim manjinama. Od samih početaka dodoseljavanja pripadnika nacionanih manjina u Hrvatsku pa do danas imamo ljude koji doprinose kulturi Hrvatske. Samo za primjer, iz Hrvatskog narodnog preporoda imamo jako puno stranih prezimena i koji bi se danas deklarirali kao pripadnici nacionalnih manjina, a koji su zapravo dali doprinos formiranju moderne hrvatske nacije.” Dr. Filip Škiljan istaknuo je i važnost Lipovljanskih susreta upravo zbog susreta različitih kultura i ljudi koji te kulture žive, svaki dan. Spomenuo je Albanku svetu Majku Terezu, katoličku sveticu, koja je neko vrijeme živjela u Hrvatskoj, oskarovca crnogorskog podrijetla Dušana Vukotića, skladatelja i dirigenta Čeha Frana Lhotku, kao i mnoge druge poznate Čehe, bugarske vrtlare koji su u Zagreb došli krajem 19. stoljeća, ugarsko-hrvatskog kralja Belu IV. koji je 1242. godine Gradecu dao Zlatnu bulu i omogućio razvoj Zagreba, makedonskog pjesnika Koču Racina, Čuli smo kako je bilo nekoliko zagrebačkih gradonačelnika Nijemaca, kazališnih umjetnika, sudionika Hrvatskog narodnog preporoda… Krajem 19. stoljeća 14% stanovnika Zagreba bili su Slovenci. Jedan od poznatijih Slovenaca bio je književnik Stanko Vraz, mnogo je bilo glumaca, a meteorolog Ivan Stožir, ustanovio je pucanje iz Gričkog topa. Brojni su pripadnici srpske manjine bili glumci, političari, književnici, znanstvenici… Najpoznatiji je Nikola Tesla, a Josip Runjanin uglazbio je hrvatsku himnu. Veliki doprinos dali su i Talijani, ali Židovi su, uz Srbe, najviše pridonijeli hrvatskoj kulturi i znanosti. Vatroslav Lisinski bio je Židov, Ivo Stern bio je suosnivač Radio Zagreba, djevojčica Lea Deutsch, talentirana glumica HNK, ubijena je u Holokaustu u Auschwitzu…

Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske naglasio je kako Savjet za nacionalne manjine Vlade RH sufinancira 1227 programa kulturne autonomije u Hrvatskoj, više od 240 udruga i brojne programe te se namjerava i dalje tako nastaviti. „Od toga, 105 programa su informiranje, 82 programa izdavaštvo, 457 programa kulturnog amaterizma, 583 programa kulturnih manifestacija. Kad pogledamo taj broj i ukupan iznos od gotovo 12 milijuna eura, u programima sudjeluje više od pedeset tisuća članova udruga.“ – rekao je Varga. Što se tiče informiranja imamo dnevne, tjedne i mjesečne novine, dječje časopise na pismu nacionalnih manjina koje štite svoj jezik, tradiciju i običaje kroz taj oblik kulturnog amaterizma. Imamo program izdavaštva. Fascinantno je da židovska manjina koja ima nešto više do 500 pripadnika ima jako dobre knjige koje je milina čitati – rekao je Varga. Istaknuo je važnost učenja jezika nacionalnih manjina, kao i to da broj programa ne ovisi o broju pripadnika nacionalne manjine. Mađari ih imaju najviše – 234, a nisu najbrojnija nacionalna manjina. Varga je najavio da će ove godine prijava programa biti u listopadu, a u siječnju iduće godine bit će donesena odluka o financiranju. Također je najavio manifestaciju svih 22 nacionalne manjine koja će biti održana 30. studenoga u Zagrebu.

U panel raspravi sudjelovali su još Mirjana Olujić, zamjenica župana SMŽ iz reda srpske nacionalne manjine, Vladimir Bilek zastupnik za Češku i slovačku manjinu i Radoslav Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj. Voditelj panel rasprave bio je Josip Krajči, predsjednik Matice Slovačke Lipovljani.

Panel su pratili veleposlanica Slovačke u Zagrebu Hana Kovačova, saborski zastupnik Vladimir Bilek, predsjednik Saveza Slovaka Mirko Vavra, član Savjeta za nacionalne manjine Slovačke Republike za hrvatsku manjinu Radoslav Janković, načelnik općine Lipovljani Nikola Horvat, predsjednik Općinskog vijeća Tomislav Lukšić, predsjednik, te članovi hrvatskih udruga i saveza nacionalnih manjina. Poslije panela otvorena je izložba koju je organiziralo Veleposlanstvo Poljske u Zagrebu, zemlje partnera Lipovljanskih susreta.

Na Etno-gastro sajmu ”Lipovljanskih susreta 2025.” predstavilo se 15 manjinskih udruga.  Svake godine izlažu domaće udruge, Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca ”Karpati” iz Lipovljana, Matica slovačka Lipovljani i Češka beseda općine Lipovljani. Ove su godine, uz Češku besedu općine Lipovljani, izlagale još tri Češke besede, i to iz Ljudevit Sela, Doljana i tradicionalno iz Đežanovca. Odmah do njih bile su tri udruge mađarske nacionalne manjine, Društvo Mađara Pakrac, Zajednica Mađara Daruvar i Zajednica Mađara Novi Gradec. Predstavila se i Zajednica Talijana iz Lipika, Udruga Nijemaca i Austrijanaca iz Sirača, Ansambl Kalina i Veleposlanstvo Republike Poljske u Hrvatskoj i Udruga Rumunja u Hrvatskoj. Velika je bila posjećenost i štanda Srpskog društva iz Garešnice, te Društva Hrvatanka iz Hrvatskog Groba u Slovačkoj.

Nakon okupljanja u općinskoj vijećnici, uzvanike i goste, u obilazak izloženih štandova udruga nacionalnih manjina, poveli su Nikola Horvat, načelnik općine Lipovljani i Tomislav Lukšić, predsjednik Općinskog vijeća općina Lipovljani. Tijekom obilaska pridružila im se i Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, visokog pokrovitelja i ovogodišnje manifestacije ”Lipovljanski susreti”.

U večernjim satima uslijedio je odličan glazbeni program kojeg je pratio veliki broj posjetitelja.

Autori: Antun Brađašević i Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija