ZNAČAJNI ZADACI GRADSKOG ODBORA ZA RAD S NACIONALNIM MANJINAMA – Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine nacionalne manjine u Splitu čine 3,58 posto stanovništva i imaju pravo na izbor četiri vijeća ( Albanci. Bošnjaci , Crnogorci i Srbi ) i tri predstavnika (Makedonci , Rusi i Slovenci ). Uz to manjine djeluju i kroz 15 udruga koje obogaćuju kulturnu scenu grada, a Grad Split je 2022. godine donio i posebnu odluku o financiranju tijela manjinske samouprave kako bi još više potakao njihov rad. Održavanje suradnje s nacionalnim manjinama, njihovo promicanje, kao i rješavanje problema primjerice prostora za djelovanje, što je teret koji je ostavila prošla vlast, pitanje stečenih prava, korištenje manjina kao mostova suradnje , pored standardno utvrđenih
zadataka, biti će i dalje važne zadaće pred Odborom za rad s nacionalnim manjinama Gradskog vijeća kada on bude izabran, a sve u cilju da manjine nastave doprinositi svestranijem i raznolikijem razvoju svoga grada. Konstituiranjem Gradskog vijeća Grada Splita otvoren je prostor za donošenje
odluka važnih za funkcioniranje grada u narednom razdoblju. Tu nije samo riječ o donošenju ključnih dokumenata važnih za razvoj grada i njegovu perspektivu kao što je proračun grada ili generalni urbanistički plan, nego i odluka koje će omogućiti funkcioniranje velikog urbanog mehanizma u njegovoj svakodnevnici, kako na komunalnom planu, na području obrazovanja, socijalne skrbi, ekologije, kulture, sporta, udruga građana u najrazličitijim interesnim okupljanjima pa do funkcioniranja same lokalne, odnosno mjesne samouprave, u što sve spada i odnos prema nacionalnim manjinama te njihovim udrugama i tijelima (vijeća i predstavnici), koji su sastavni dio lokalne samouprave. Iako je za sve građane podjednako važno funkcioniranje cjelokupnog sustava, ipak posebnost i pluralizam interesa građana rezultirali su ustanovljavanjem bogate strukture tijela (odbori, vijeća, komisije) i djelovanja (projekti, natječaji, suradnje domicilne i međunarodne…..) na razini grada kako bi se što kvalitetnije zadovoljio taj pluralizam. Kada su u pitanju nacionalne manjine odnos prema njima je uređen i
posebnim, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji je donesen 2002. godine, a činjenicu posebnosti pojačava i postojanje posebnih zakona kojima se tretira položaj manjina, kao što su Zakon o izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz 2019. (s obzirom da su se izbori za tijela nacionalnih manjina do tada vršili prema Zakonu o lokalnim izborima) te Zakon o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz 2011., odnosno 2012. i 2019. godine. Na to je
važno upozoriti jer su nacionalne manjine, ne samo brojne po različitosti pripadnosti (Ustav RH poimenice spominje čak 22 nacionalne manjine), nego i stoga što određena prava u velikoj mjeri ovise o njihovom pojedinačnom broju. Grubo rečeno, postoji cenzus brojnosti o kojem ovise prava na izbor tijela nacionalnih manjina te prava na financiranje. Ti cenzusi su ustanovljeni u najvišim aktima postajući značajnim izazovom za lokalnu samoupravu u smislu primjene odredbi i dovođenja u pitanje biti odnosa prema nacionalnim manjinama zbog koje su i donijeti ti posebni zakoni. Drugim riječima, zbog promjene broja, a time i formalnog statusa javlja se pitanje da li manjinama, kojima se zbog pada broja promijenio status, očuvati određena prava, u smislu njihove stečenosti. Pogotovo na lokalnoj razini, jer je u biti to pitanje i odnosa prema sugrađanima, koji su drukčije nacionalnosti.

VAŽNOST BROJČANOG UDJELA

Riječ je o tome da je u okviru općeg pada broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, pad još izraženiji kada su u pitanju nacionalne manjine. To kretanje se najbolje vidi ako se pogledaju usporedni podaci. Tako je 1991. godine udio većinskog hrvatskog stanovništva bio oko 78 %, deset godina kasnije udio Hrvata popeo se na 89 %, a 2011. godine ta je brojka prešla 90 %. Trend je nastavljen i 2021. kada je udio hrvatskog stanovništva dosegao gotovo 92 %. Time je Hrvatska preskočila prag koji ju je svrstavao
u etnički heterogene države i danas figurira kao etnički homogena država ( bez obzira što takve ocijene treba uzeti s određenom rezervom, jer ima europskih zemalja kao što su Njemačka, Francuska, Nizozemska, Italija, Danska, koje ne prikupljaju podatke o etničkoj pripadnosti svojih stanovnika), napuštajući sferu multietničnosti i multikulturalnosti, prije svega – na svoju štetu. U tom smislu je važno ukazati na kretanje broja pripadnika nacionalnih manjina u Splitu, kako bi se i kroz tu prizmu sagledavao dosadašnji, ali i budući odnos prema nacionalnim manjinama koje žive u gradu. Prema Popisu iz 2011. godine u Splitu je živjelo 171.389 (96,23%) Hrvata i 6613 (3,77%) ostalih. Evidentirani su pripadnici 22 nacionalne manjine:

Albanci 322 0,18
Austrijanci 7 0,00
Bošnjaci 664 0,37
Bugari 27 0,02
Crnogorci 354 0,20
Česi 53 0,03
Mađari 108 0,06
Makedonci 222 0,12
Nijemci 51 0,03
Poljaci 27 0,02
Romi 2 0,00
Rumunji 12 0,01
Rusi 71 0,04
Rusini 3 0,00
Slovaci 37 0,02
Slovenci 341 0,19
Srbi 2.533 1,42
Talijani 83 0,05
Turci 16 0,01
Ukrajinci 23 0,01
Vlasi 1 0,00
Židovi 29 0,02

Ostali 303 0,17

FINACIJSKA PODLOGA ZA RAD

Prema podacima popisa 2021. godine u Splitu je živjelo 160.577 stanovnika. Od toga je Hrvata bilo 154.832, odnosno 96,42 posto. Preostalih 3,58% se odnosi na pripadnike 22 nacionalne manjine te na „ostale“, odnosno na one koji su se izjasnili po regionalnoj pripadnosti, koji su se izjasnili u smislu vjerske pripadnosti, koji su „neraspoređeni“, koji se nisu izjasnili te na „nepoznate“. Promjene u broju pripadnika nacionalnih manjina su najsnažnije izražene kod tzv. novih nacionalnih manjina. Njihov broj je, kod većine, smanjen za gotovo pola: To se najbolje vidi i iz pregleda manjina koje su ostvarivale pravo osnivanja vijeća nacionalnih manjina i pravo izbora predstavnika nacionalnih manjina. Kriterije za izbor vijeća i predstavnika nacionalne manjine, koji su utvrđeni Ustavnim zakonom sada ispunjava
sedam nacionalnih manjina. Ustavnim zakonom je, između ostalog, utvrđeno da ako na području lokalne samouprave živi više od 200 pripadnika pojedine manjine njeni pripadnici mogu izabrati svoje vijeće. Ako pak na području lokalne samouprave živi najmanje 100 pripadnika određene manjine, oni imaju pravo izabrati svog predstavnika. Prema rezultatima popisa iz 2021. godine to pravo pripada albanskoj nacionalnoj manjini, Bošnjacima, Crnogorcima, Makedoncima, Rusima, Slovencima te srpskoj nacionalnoj manjini. Broj vijeća i predstavnika je isti kao do sada, ali je struktura promijenjena. Naime, do sada je bilo šest vijeća (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci, Slovenci, Srbi) te jedan predstavnik (Mađari). Promjenom, odnosno smanjenjem broja pripadnika nacionalnih manjina sada pravo na konstituiranje vijeća imaju Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi, a pravo na predstavnika Makedonci, Rusi i Slovenci.

NACIONALNA MANJINA, BROJ PRIPADNIKA, POSTOTAK,  VIJEĆE ILI PREDSTAVNIK

ALBANCI 266 0,17 VIJEĆE
BOŠNJACI 392 0,24 VIJEĆE
CRNOGORCI 232 0,14 VIJEĆE
MAKEDONCI 145 0,09 PREDSTAVNIK
RUSI 110 0,07 PREDSTAVNIK
SLOVENCI 196 0,12 PREDSTAVNIK
SRBI 1495 0,93 VIJEĆE

MOSTOVI SURADNJE
Nacionalne manjine doduše značajnu aktivnost provode i kroz svoje udruge, uglavnom njegujući kulturnu baštinu, ali i održavajući razne priredbe, koncerte, izložbe, gostovanja kako iz „domicilnih“ država, tako i iz Hrvatske, a naravno i iz Splita. Riječ je o 15 udruga koje dva puta godišnje u organizaciji Koordinacije vijeća i predstavnika održavaju smotru svog kulturnog stvaralaštva i to za Dan grada 7. svibnja i za Dan ljudskih prava 10. prosinca. Unatoč brojnim problemima, vezanim za dob i druge strukturne značajke, volonterskom radu te problemima prostora aktivnost nacionalnih manjina je ipak vidljiva u gradu. Bila bi još vidljivija da je mediji primjerenije prate život i djelovanje kako vijeća i predstavnika tako i udruga manjina. Treba reći i to da Grad proračunski prati te nacionalne manjine financirajući dio njihovih aktivnosti. Tako je 2022. godine kao proračunska stavka, temeljem Odluke o kriterijima i načinu financiranja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Gradu Splitu te određivanju nagrade članovima vijeća i predstavniku nacionalne manjine, prvi puta utvrđena „podloga“ za financiranje rada Koordinacije
vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Održavanje suradnje s nacionalnim manjinama, njihovo promicanje, kao i rješavanje problema primjerice prostora za djelovanje, što je teret koji je ostavila prošla vlast, pitanje stečenih prava, korištenje manjina kao mostova suradnje, pored standardno utvrđenih zadataka (pitanje djelovanja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te udruga i društava nacionalnih manjina, pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina, ocjena stupnja ostvarivanja prava nacionalnih manjina, predlaganje mjera za unapređivanje položaja nacionalnih
manjina, predlaganje odluka i drugih akata koje donosi Gradsko vijeće, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalne manjine, predlaganje oblike potpore djelovanju nacionalnih manjina i društava nacionalnih manjina) biti će zadaća pred novim Odborom za rad s nacionalnim manjinama Gradskog vijeća kada on bude izabran. „Živimo u svijetu u kojem vrijede definicije da su manjine mostovi i bogatstvo, da su ono što spaja nacije i države, ali je taj svijet tek donekle istinit. On je zapravo virtualan … Naš zajednički zadatak treba biti stvaranje amalgama koji je s jedne strane izraz odnosa koji proizlaze od integracije s većinom i poistovjećivanjem s vrijednostima društva, a s druge strane i za održavanje originalne kulture“ kaže podpredsjednik Sabora Furio Radin, dodajući kako „nacionalna većina utiče na manjine, ali da bi i one morale utjecati na kulturu većinskog naroda“.

Autor Pero Jurišin
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA
SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita