ODBIJAJUĆI MINORITI SAFEPACK INICIJATIVU EUROPSKA KOMISIJA PROPUSTILA JE PRILIKU DA PRAVA NACIONALNIH MANJINA U EUROPSKOJ UNIJI PODIGNE NA NOVI KVALITATIVNI NIVO
Sredinom prosinca 2020. godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, zastupnici su rezolucijom pozvali Europsku Komisiju da izradi pravne akte na temelju prijedloga europske građanske inicijative Minority SafePack kojoj je cilj bio poboljšati kulturnu i jezičnu raznolikost u EU. U rezoluciji usvojenoj s 524 glasa za, 67 protiv i 103 suzdržana, Parlament je naglasio da se nacionalne i jezične manjine u EU suočavaju s asimilacijom i gube svoje jezike, što rezultira jezičnim i kulturnim osiromašenjem Europe.
Parlament je pozvao Komisiju da predloži pravne akte za rješavanje navedenih problema, izražavajući potporu Minority SafePack inicijativi koja je prikupila više od milijun potpisa građana Europske unije ( uključivo i hrvatskih ) za jačanje manjinskih prava i raznolikosti u Europi.
Europske građanske inicijative instrument su demokratskog sudjelovanja građana u politikama EU. Ako više od jednog milijuna građana, iz najmanje sedam država članica podrži inicijativu, Europska komisija mora poduzeti mjere. Ovo je bila prva inicijativa koja je dobila potporu Parlamenta.
Manjinska SafePack inicijativa je najvažnija europska manjinska inicijativa u posljednjih nekoliko desetljeća, kojom se poziva EU da poboljša zaštitu pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te da ojača kulturnu i lingvističku raznolikost u Uniji.
Nažalost, Europska komisija je 14.01. 2021. odlučila da neće pokretati pravne akte za zaštitu nacionalnih i jezičnih manjina u okviru europske građanske, Manjinske SafePack, inicijative (MSPI).
Iako Komisija u svom obrazloženju ističe da je poštovanje prava pripadnika manjina jedna je od temeljnih vrijednosti Unije istovremeno smatra da umjesto novih pravnih rješenja treba inzistirati na potpunoj provedbi postojećeg zakonodavstva i politika što bi snažno doprinijelo ciljevima inicijative.
Za komentar ove neočekivane odluke Europske Komisije zamolili smo Tanju Novotni Golubić, zamjenicu župana u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iz redova češke nacionalne manjine, koordinatorice Minority SafePack inicijative u Hrvatskoj te članicu European Dialogue Foruma FUENa( Federalne unije europskih manjina ) koja je bila i pokretač ove inicijative.
U FUEN-u (Federalnoj uniji europskih manjina), Europskom dijalog forumu a vjerujem i od strane brojnih naših sugrađana, smo sa razočarenjem primili vijest o odbijanju Europske komisije da predloži pravne akte u barem jednom od devet područja Manjinske Europske građanske inicijative, zanemarujući pritom glasove više od milijun europskih građana (koji su svojim potpisima podržali inicijativu), podršku 524 europarlamentarca (koji su ¾ većinom Europskog parlamenta rezolucijom podržali svih 9 zakonskih prijedloga ), kao i podršku brojnih Vlada i Parlamenta nekoliko europskih država (koje su većinom, jednoglasno podržali MSPI).
Ono što se ukratko, htjelo postići ovom inicijativom je da EU konkretnim mjerama i koracima podrži nacionalne, regionalne i lokalne napore u očuvanju „životnog stila“, jezika, kulture, tradicije i opstanka autohtonih manjina diljem Europe i time osigura minimalni standard, potreban za njihovu opstojnost.
Poštivanje bogate kulturne i jezične raznolikosti srž je europskog identiteta, stoga je briga o manjinama jedan od važnijih europskih pitanja.
Neki izazovi se pak ne mogu riješiti na nacionalnim razinama i potrebna je upravo europska razina rješavanja problema (kao što je na primjer; slobodno kretanje audiovizualnih sadržaja među zemljama, znanstvena podrška u obliku kreiranja znanstvenog Centra za jezičnu raznolikost koji bi prikupljao, analizirao i preporučao najbolje prakse očuvanja jezika i kultura, dostupnost EU fondova malim manjinskim zajednicama…).
Zbog toga smo bili toliko iznenađeni kad smo vidjeli potpuno odbijanje Europske komisije, koja je kao razloge odbijanja navela popis njezinih trenutnih akcija i projekata, za koje smatra da su dovoljni i već ugrađeni u europske pravne prakse a koji nažalost, u velikoj mjeri, nisu čak ni povezani s ciljevima MSPI.
Ukratko, prijedlozi Inicijative odbačeni su kao nepotrebni te je i dalje stav Unije da EU nema zakonodavnu nadležnost nad određenim manjinskim pitanjima (kao što su napr. upotreba regionalnih i manjinskih jezika u javnom obrazovanju), koji su isključivo u nadležnosti država članica.
Da se inicijativa prihvatila, države članice bi dobile saveznika u svojim nastojanjima brinuti o svom kulturnom i jezičnom naslijeđu, mogle su na znanstvenoj razini dijeliti svoje najbolje prakse u području zaštite manjina, dobiti smjernice najboljih rješenja na području obrazovanja, kulture i jezika te bi se briga o očuvanju europske kulturne raznolikosti podigla na novu razinu.
EU je propustila prihvatiti rješenja kojima bi osnažila svoju participativnost, koja se dobiva uključivanjem različitih dionika u rješavanje ozbiljnih problema, te zaštitu nacionalnih manjina u EU podići na novu kvalitativnu razinu, ne samo deklarativno, već i praktično.
Kao što je spomenuto u našim prijedlozima, mnogim regionalnim i manjinskim jezicima u Europi prijeti izumiranje, i kao u slučaju zaštite bioraznolikosti, moramo štititi očuvanje mnogih kultura, kao vrijednih riznica znanja i kreativnosti, od nestajanja.
Iz FUEN-a stiže poruka da se od zahtjeva obuhvaćenih Inicijativom neće odustati, istražiti će se sve daljnje pravne i političke mogućnosti protiv odluke Komisije i a Komisiji FUEN i dalje pruža ruku suradnje, kako bi se unaprijedila jednakost i razina ljudskih prava u Europi.
Pripremio: Stojan Obradović