Intervju: Jaroslav Međeši, zamjenik načelnika općine Bogdanovci iz rusinske nacionalne manjine
Naš i najveći problemi vezani su uz demografska pitanja i o tome bitno ovisi naša perspektiva i daljnje očuvanje naše kulture, jezika i identiteta za što imao odlične preduvjete . Međutim mladih je sve manje i zbog toga je sve teže održavati zajednicu. Zato uz kulturne nastojimo razvijati i ekonomske i socijalne programe i u tome puno mogu pomoći vijeća i predstavnici naše nacionalne manjine Manjinski predstavnici trebaju biti aktivniji te stalno nuditi i tražiti više programa , više inicijativa , više projekta. Ali puno ovisi i o sastavu tih tijela, vijeća i predstavnika . Tamo gdje uspijemo dobiti kvalitetnije i mlađe ljude aktivnosti su veće. Rusinska nacionalna manjina ima više desetaka ljudi što u vijećima, što predstavnika i to je potencijal koji bi trebao dati veće rezultate. Treba stalno osmišljavati rad za zajednicu, jačati suradnju s lokalnim vlastima. Mogućnosti ima i u tome mogu svi sudjelovati . Od prekograničnih projekata i suradnje do poljoprivrede , ekologije , kulture ….
Vi ste zamjenik (u četvrtom mandatu) načelnika u jednoj maloj općini, općini Bogdanovci u Vukovarsko – srijemskoj županiji gdje je također i velika koncentracija jedne male nacionalne manjine – Rusina. Kakav je uopće pozicija jedne male nacionalne manjine kao što je vaša u jednoj tako isto maloj općini? Kakve su vaše mogućnosti u tim okolnostima, kakvi su vaši resursi? Kako zadovoljavate i rješavate svoje probleme i potrebe ?
Da to je mala općina , svega nešto više od 1500 stanovnika, ali vrlo multietnička i multikulturalna sredina pa je tako uz većinsko hrvatsko, koji čine oko 50 posto stanovništva i oko 20 posto Rusina , oko 10 posto Srba, blizu 10 posto Ukrajinaca, a ima i drugih . A rusinska nacionalna manjina većinsko je stanovništvo u susjednoj općini Petrovci gdje ona čini oko 50 posto žitelja. Inače Rusini su na ova područja došli 30ih godina 19. stoljeća iz Vojvodine i Bačke i otada snažno održavaju svoj identitet, svoju kulturu . Još od 1919 godine postoji rusinsko kulturno –prosvjetno društvo, a poslije 2. svjetskog rata utemeljeno je i kulturno-prosvjetno društvo „ Joakim Hardi „ , pa zatim i društvo „ Rusnak „ , društvo Rusina u RH. Tako da je naša kulturna tradicija duga i značajno smo koncentrirani na njeno očuvanje i razvoj, ali to je moguće ako se i socijalno , ekonomski i demografski razvijamo , a tu dijelimo iste probleme, izazove ali i rezultate kao i većinsko stanovništvo.
SVE NAS JE MANJE
Koji su u ovom momentu najveći problemi vaše nacionalne zajednice ?
Pa demografski u prvom redu . Mi smo mala zajednica koja se nažalost neprestano smanjuje . Od 3253 pripadnika koliko nas je bilo prema popisu iz 1991. godine do 1343 pripadnika prema popisu iz 2021. godine. Zajednica je sve starija , mladih je sve manje, a i sve više odlaze pa to još više zaoštrava demografske probleme iako je sama trenutna ekonomska situacija za čitavo područje pa onda unutar toga i za našu nacionalnu manjinu relativno povoljna, u svakom slučaju puno bolja nego prije. Prije još desetak godina zaposlenost je bila mala , po jedna mirovina u kućanstvu itsl. dok je danas gotovo u svakom kućanstvu nekoliko zaposlenih , ali unatoč toga dovoljno pomlatka nema, a mladi se i inače sve manje i sve teže identificiraju s svojom nacionalnom zajednicom.
Da li u tom pogledu nešto poduzimate? Imate li neke posebno programe za mlade?
Pa najprije nastojimo riješiti opće socioekonomske uvijete da bi zadržali ljude, porodice. Vjerujemo da se napreduje jer lokalna jedinica u suradnji sa različitim nacionalnim manjinama zajedničkim projektima ostvaruje ulaganje u infrastrukturu pa zadnjih godinu dana imamo tendenciju vraćanje stanovništva u našu općinu što nam govori da se događaju pozitivne promjene. Ujedno jedan od najvećih napredaka je da u naselje Petrovci gdje živi najveći broj nacionalnih manjina od rujna ove godine kreće cjelodnevni vrtić što će se sigurno pozitivno odraziti. Mnogo je roditelja odlazilo jer nisu imali riješen taj problem brige o djeci. Nastojimo osigurati povoljnije uvijete stanovanja , infrastrukturne priključke, voda , struja , plin… Također smo se izborili i da Vlada donese odluku da se neki članci Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara o povratu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja protegnu i na općinu Bogdanovci što se i dogodilo i tako pokušavamo zaustaviti iseljavanje i stvarati bolje perspektive za ostanak mladih obitelji. Tu su i pomoć u školovanju , stipendije itd.
Kako radite na očuvanju jezika ?
Pa tu su prije svega ljetne škole rusinskog jezika , dok u osnovnoj školi u Petrovcima te u Vukovaru imamo primjenu modela C za nacionalne manjine ( znači osnove kulture i učenje materinjeg jezika ). Za očuvanje naše kulture i jezičnog blaga vrlo su značajna naša kulturno umjetnička društva „Joakim Hardi“ i „Rusnak“ kroz čije sekcije od folklora, drame , glazbe , pjevanja, prijatelja knjige itd. nastojimo angažirati što više mladih . U okviru Doma kulture u Petrovcima formirana je i naša knjižnica i na tome su se mladi dosta angažirali.
ODLIČNI UVJETI ALI NEMA MLADIH
Nemate matičnu državu , ali ostvarujete značajnu suradnju s puno većom rusinskom zajednicom u Vojvodini ?
Imamo redovitu suradnju s rusinskim kulturno umjetničkim društvima u Vojvodini. Dolaze na naše kulturne manifestacije „ Petrovačko zvono „ i „ Kada je golubica letjela „ .Također mi idemo na njihove manifestacije, tim više što oni imaju vrlo razgranatu kulturnu infrastrukturu od nekih katedri na sveučilištu do jake medijske produkcije ( imaju radio i TV emisije ) tako da je to prilika i za nas . Tako je naš Radio srijem ( Multikulturna medijska udruga Srijem ) ostvarila suradnju s RTV Vojvodinom .
Mala ste manjina ali ste uspjeli uspostaviti svoj medij , odnosno medij koji ima produkciju i na rusinskom jeziku. Vrlo je važno za nacionalne manjine da imaju mogućnost formiranja medija na svom jeziku i djelovanja preko njega . Kako ste došli do te mogućnosti?
U sklopu Multikulturalne medijske udruge Srijem djeluje internetski Radio Srijem s studijom u Petrovcima i Bogdanovcima koji ima i emisiju na rusinskom jeziku ( također i na ukrajinskom te naravno hrvatskom ).
Mi smo se kao općina javili na natječaj Vijeća Europe za jačanje kapaciteta nacionalnih manjina i ljudskih prava u jugoistočnoj Europi . To su bila inicijalna ali vrijedna sredstava no dalje smo se sve češće suočavali s financijskim problemima. Unatoč svega Radio još funkcionira i nadamo se nekim boljim dodatnim mogućnostima. U jednom momentu je bilo blizu 15ak honorarnih suradnika što najbolje govori kako je projekt bio ambiciozno postavljen. Radio je internetski što je možda dobro za mlade ali opća , starija populacija se u tome već teže snalazi pa treba razmišljati i o drugim mogućnostima ali za to su potrebna i posebna, dodatna sredstva.
DOBRA SURADNJA VIJEĆA
Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti ?
Dobar primjer je zajednička prijava projekta obnove Doma kulture Petrovci preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, zatim sa Vijećem srpske nacionalne manjine projekt opremanje toga Doma koji nam je pozitivno ocijenjen te sa Vijećem ukrajinske nacionalne manjine ljetna škola za mlađe uzraste. Ujedno sa Vijećem albanske nacionalne manjine u suradnji sa Općinom Bogdanovci ide se u obnavljanje dječjeg igrališta koje će koristiti cjelokupnoj zajednici.
Svako vijeće nacionalne manjine svojim djelovanjem može doprinijeti u pozitivnom smislu u apliciranju europskih projekata koje su od izuzetne važnosti za napredak ukupne lokalne zajednice, a ne samo za nacionalne manjine. Zajedničkim djelovanjem možemo doći do krajnjeg cilja, očuvanja stanovništva u našoj općini te boljitak zajednice.
Približavaju se novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine? Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima po kojima su i održani protekli lokalni izbori pokazale značajnim , uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine? Što očekujete od sljedećih lokalnih i regionalnih izbora ?
Očekivanja su standardna da se ljudi kandidiraju na određenim mjestima sa ciljem doprinosa zajednici. Mislimo da su promjenom Zakona o lokalnim izborima, pripadnici nacionalnih manjine dobili značajne mogućnosti u predstavničkim tijelima gdje svojim djelovanjem mogu doprinosit razvoju lokalne jedinice od izbora projekata za zajednicu do različitih aktualnih pitanja koje će pomoći razvoju lokalne jedinice i njenih žitelja za boljim životom.
STALNA AKTIVNOST
Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i poziciju i prava nacionalnih manjina? Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
- Mislim da neće biti nekih značajnijih promjena u našoj općini . Od 2009. . kada smo prvi put birali zamjenika načelnika iz redova nacionalnih manjina za tu poziciju su se osim predstavnika rusinske nacionalne manjine mogli javiti i predstavnici srpske ali je srpska nacionalna manjina zbog pada svojih pripadnika to pravo izgubila. S druge pak strane Ukrajinci su prije imali pravo samo na predstavnika a sada imaju i vijeće tako da ponegdje ima i pozitivnih promjena . Mislim da će odnosi ostati u osnovi isti .
– Što bi eventualno istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada
Manjinski predstavnici trebaju biti aktivniji te stalno nuditi i tražiti više programa , više inicijativa , više projekta…..Razvijati bolju i jaču komunikaciju s lokalnom samoupravom , stalno vršiti pritisak . Naravno tu je problem i financijski. Nedostatak sredstava bitno ograničava aktivnosti Puno ovisi i o sastavu tih tijela, vijeća i predstavnika . Tamo gdje uspijemo dobiti kvalitetnije i mlađe ljude aktivnosti su veće. Treba razvijati edukaciju za partnerske odnose. Rusini imaju više desetaka ljudi što u vijećima . što predstavnika i mislim da je to potencijal koji bi trebao dati veće rezultate. Treba stalno osmišljavati rad za zajednicu, jačati suradnju s lokalnim vlastima. Mogućnosti ima i u tome mogu svi sudjelovati . Od prekograničnih projekata i suradnje do poljoprivrede , ekologije , kulture ….
Autor: Antun Brađašević
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
