Intervju: Danijela Gaube, ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Ako bi se dogodilo smanjenje udjela pripadnika nacionalnih manjina u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave koji dovodi u pitanje njihovo pravo na političku zastupljenost, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jedinice samouprave mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tijelo biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice. Dodatno, Zakonom o lokalnim izborima propisano je da pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je, neovisno o njihovom udjelu u stanovništvu, to pravo propisano statutom te jedinice.
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina izabrani su radi ostvarivanja sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u općinama, gradovima i županijama za područja kojih se biraju. Njihova uloga je savjetodavna i predstavljaju važnu poveznicu pripadnika nacionalnih manjina i lokalne i regionalne vlasti pa smatramo da je važno da vijeća i predstavnici u svom radu imaju podršku udruga i drugih organizacija pripadnika nacionalnih manjina na svom području jer međusobnom potporom zajedno mogu ostvariti bolje rezultate u radu. Svakako je ključna i edukacija službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i pripadnika nacionalnih manjina.
Među kritičkim tonovima i podacima o ostvarivanju Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina za 2023. koji su se mogli iščitati, ali i čuti bilo je i onih koji su se odnosili na lokalni nivo, koji se i inače drži ključnim za ostvarivanje manjinskih prava. Od zapošljavanja u tijelima lokalne samouprave do ostvarivanja jezičnih prava…. Kada se gleda lokalni nivo kako bi ocijenili stanje manjinskih prava. Da li se napreduje, stagnira ili nazaduje?
Donošenjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvoren je sveobuhvatni nacionalni pravni okvir za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a njime su utvrđena i njihova pojedina prava i slobode kao što su: pravo koristiti svoje ime i prezime na jeziku kojim se služe, slobodno se služiti svojim jezikom i pismom, pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu, očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina, očitovanje svoje vjere i osnivanje vjerskih zajednica, pristup sredstvima javnog priopćavanja na manjinskom jeziku i pismu, ostvarivanje kulturne autonomije, ostvarivanje zastupljenosti u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima te u predstavničkim, izvršnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, izbor i djelovanje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave i druga prava.
Činjenica je da ostvarivanje navedenih prava najčešće započinje u lokalnim jedinicama u kojima nacionalne manjine žive, a koje su i prva instanca za ostvarivanje tih prava. Ovo Ministarstvo već dugi niz godina, za potrebe izvještavanja o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, komunicira s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno izvješće pokazuje kontinuirano unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, ali svakako i u narednom razdoblju treba uložiti napore kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina osigurala zajamčena prava.
KONTINUIRANO UNAPRJEĐENJE PRAVA
Koje bi probleme nacionalnih manjina na lokalnom i regionalnom nivou posebno istakli? Što su njihovi glavni uzroci i gdje su najveći otpori efikasnijem ostvarivanju Ustavnog zakona? Što bi se na tom planu trebalo i moglo dalje mijenjati odnosno kako unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?
Pripadnike nacionalnih manjina na lokalnom i područnom nivou predstavljaju članovi predstavničkih tijela jedinica iz reda nacionalnih manjina te predstavnici u izvršnoj vlasti koji se biraju na lokalnim izborima (zamjenici župana, gradonačelnika i načelnika iz reda nacionalnih manjina). Ujedno, predstavljaju ih i vijeća i predstavnici nacionalnih manjina koji se biraju na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te imaju savjetodavnu ulogu u toj jedinici. Također, i u jedinicama lokalne i područne samouprave i na razini Republike Hrvatske vijeća mogu ostvarivati zajedničke interese osnivajući koordinacije. Pojedina vijeća i predstavnici vjerojatno bi kao problem istaknuli nedostatna financijska sredstva, budući da se financiranje razlikuje od općine do općine, od grada do grada itd. pa neke jedinice ne mogu odvojiti značajnija sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Naime, kad se pogleda ukupan iznos financiranja vijeća i predstavnika iz sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, on je izrazito velik (u 2023. godini iznosi 3.196.740,29 €), ali je i razlika između davanja pojedinih jedinica velika.
Približavamo se polovini mandata 6. po redu izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat manjinske samouprave?
Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine. Postupak izbora članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina uređen je Zakonom o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 25/19). Vlada Republike Hrvatske donijela je u ožujku 2023. Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odluku o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Raspisana su ukupno 592 izbora i to:
– 451 izbori za članove vijeća nacionalnih manjina: 61 u županijama i Gradu Zagrebu, 151 u gradovima i 239 u općinama.
– 141 izbori za predstavnike nacionalnih manjina: 96 u županijama i Gradu Zagrebu, 44 u gradovima i 1 u općini.
Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave održani su 7. svibnja 2023., a drugi krug glasovanja na izborima za članove vijeća srpske nacionalne manjine u Općini Mikleuš održan je 21. svibnja 2023.
VAŽNA POVEZNICA
Izbori članova vijeća nacionalnih manjina provedeni su u ukupno 19 županija, Gradu Zagrebu, 68 gradova i 116 općina. U 17 gradova i 77 općina izbori za članove vijeća pojedinih nacionalnih manjina nisu održani budući da ovlašteni predlagatelji nisu predložili liste kandidata. Na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, održanima 7. svibnja 2023. godine, ukupno je izabrano 339 vijeća i 105 predstavnika nacionalnih manjina. Nakon objave konačnih rezultata izbora nositelji izvršne vlasti u lokalnim i područnim jedinicama sazvali su konstituirajuće sjednice za izabrana vijeća, a konstituirana vijeća i izabrani predstavnici nacionalnih manjina su podnijeli zahtjeve za upis u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Većina vijeća i predstavnika podnijela je zahtjeve za upis u Registar u novom mandatu, dok se, prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo, pet izabranih vijeća nacionalnih manjina u ovom mandatu nije konstituiralo.U siječnju 2024. godine donesen je novi Pravilnik o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina, koji sad omogućava vijećima da samostalno raspoređuju dodijeljeni iznos za nagrade među svojim članovima čime je izbjegnuta situacija da ubuduće jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuju o iznosima nagrada za pojedine članove vijeća. U dopisu koji upućujemo svim jedinicama lokale i područne (regionalne) samouprave uvijek tražimo da jedinice kontaktiraju i pripadnike nacionalnih manjina pa da prilikom izrade analize stanja o ostvarivanju prava nacionalnih manjina unesu i komentare pripadnika nacionalnih manjina. U jedinicama koje imaju kontinuitet u svojem radu ostvarivanje manjinskih prava teče dobro, pripadnici nacionalnih manjina znaju svoja prava i žele ih ostvariti, dok jedinice u kojima su prvi put izabrana vijeća i predstavnici nacionalnih manjina zajedno s njima uče i rezultati ne mogu odmah biti vidljivi. Svakako je ključna i edukacija službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i pripadnika nacionalnih manjina, pa Ministarstvo za njih provodi radionice o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pri Državnoj školi za javnu upravu.
POTREBNA STALNA EDUKACIJA
Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti? Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati?
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina izabrani su radi ostvarivanja sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u općinama, gradovima i županijama za područja kojih se biraju. Njihova uloga je savjetodavna i predstavljaju važnu poveznicu pripadnika nacionalnih manjina i lokalne i regionalne vlasti pa smatramo da je važno da vijeća i predstavnici u svom radu imaju podršku udruga i drugih organizacija pripadnika nacionalnih manjina na svom području jer međusobnom potporom zajedno mogu ostvariti bolje rezultate u radu. Primjeri dobre prakse vidljivi su u onim jedinicama u kojima postoji kontinuitet u radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i koje imaju mogućnosti izdvojiti nešto znatnija financijska sredstava za njihov rad pa onda vijeća i predstavnici mogu lakše provesti svoje aktivnosti i programe.
Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici. Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati…?
Edukacija, kako službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i pripadnika nacionalnih manjina je važna. Pripadnici nacionalnih manjina ne mogu ostvariti ona prava za koja ne znaju ili nisu upućeni kako ih ostvariti. U tu svrhu Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kontinuirano educira službenike putem Državne škole za javnu upravu, a edukaciju pružaju i druge institucije. Uobičajeno je da pripadnici nacionalnih manjina informacije i upute za svoje djelovanje prvo zatraže na lokalnoj razini, a u slučajevima dvojbi oko pojedinih pitanja, ovom Ministarstvu se obraćaju kako pripadnici nacionalnih manjina, tako i službenici jedinica lokalne i područne samouprave nadležni za manjinska pitanja.
Što bi eventualno, s druge strane, istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?
O samoj aktivnosti i angažmanu svakog predstavnika i člana vijeća ovisi i njegova vidljivost i uspjeh u radu. Imamo primjera gdje predstavnici dobivaju mala ili nikakva sredstva, ali njihova djelatnost i vidljivost za lokalnu zajednicu je značajna. Isto tako, pozitivan primjer su u koordinacije različitih nacionalnih manjina koje se osnivaju u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem zaštite i promicanja prava svih nacionalnih manjina u toj jedinici, kao npr. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Uspjeh koji vijeća i predstavnici postižu ovisi, naravno, i o suradnji pripadnika nacionalnih manjina i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
KOORDINACIJE POZITIVAN PRIMJER
Ima mišljenja (stručnih i političkih) koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave moguće je i urušavanje tog sustava. Koliko vam se te ocjene čine realnim?
Uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina je, kako smo ranije naveli, savjetodavna te je definirana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina je da predlažu tijelima jedinica samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; ističu kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave; budu obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela jedinice samouprave, a tiče se položaja nacionalne manjine; daju mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Međutim, pripadnici nacionalnih manjina imaju i svoje predstavnike u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalnih i područnih jedinica, koji imaju značajniju ulogu u odlučivanju, za razliku od vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji imaju savjetodavnu ulogu.
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?
U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. izrađeni su Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. kojima se određuju mehanizmi osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima. Navedeni Operativni programi nastavak su rada Vlade Republike Hrvatske na unaprjeđivanju zaštite prava nacionalnih manjina te se nastavljaju na operativne programe prethodnih razdoblja iz kojih su preuzete kontinuirane programske aktivnosti te aktivnosti koje nisu u cijelosti provedene. Operativnim programima nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. definirano je ukupno 209 aktivnosti, od čega se 56 aktivnosti odnosi na sve nacionalne manjine, dok su po posebnim operativnim programima za pojedine nacionalne manjine definirane ukupno 153 aktivnosti. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nositelj je 30 aktivnosti u navedenim Operativnim programima i njima se svakako unaprjeđuje zaštita prava nacionalnih manjina i postiže veća razina te zaštite u odnosu na postojeću.
OPERATIVNI PROGRAMI UNAPRJEĐUJU MANJINSKA PRAVA
Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine? Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima po kojima su i održani protekli lokalni izbori pokazale značajnim, uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine?
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima 2020. godine promijenjene su odredbe koje se odnose na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, propisano je da će, radi ostvarenja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisati dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice ako nije osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran. Navedene promjene primijenjene su na redovnim lokalnim izborima održanim u svibnju 2021. godine. To zakonsko rješenje ugrađeno je u zakonski tekst nakon prihvaćanja amandmana saborskih zastupnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina i njime je bitno olakšan proces ostvarivanja zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što u praksi znači da nema više tzv. povlačenja s lista, već se odmah raspisuju dopunski. Na redovnim lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine, pripadnicima nacionalnih manjina bilo je, temeljem Zakona o lokalnim izborima i sukladno lokalnim statutima, zajamčeno pravo na izbor ukupno 287 članova predstavničkih tijela, u ukupno 153 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razdijeljeno po manjinama, pripadnicima srpske manjine je jamčeno pravo na izbor ukupno 185 članova predstavničkih tijela jedinica samouprave, pripadnicima talijanske manjine 38 članova, pripadnicima mađarske manjine 16, pripadnicima bošnjačke i romske manjine po 13, pripadnicima češke manjine 11, pripadnicima slovačke manjine 6, pripadnicima rusinske manjine 3 te pripadnicima albanske i ukrajinske manjine po jedan član. Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina po provedbi redovnih lokalnih izbora održanih 2021. godine, nije osigurana u predstavničkim tijelima 80 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za 96 članova predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina. Zbog toga su 3. listopada 2021. godine održani dopunski izbori. Od navedenih 96 raspisanih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz redova nacionalnih manjina, izabrano je ukupno 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina, budući da 9 kandidatura nije bilo pravovaljano (8 kandidatura nije predano, a jedna kandidatura nije bila prihvaćena). Navedenih 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina izabrano je u 72 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Pripadnici nacionalnih manjina su na lokalnim izborima 2021. godine, sukladno Zakonu i svojim statutima, imali pravo predložiti i izabrati kandidate za ukupno 67 zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u ukupno 66 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, konkretno u 55 općina i gradova te 11 županija. Razdijeljeno po manjinama, pripadnici srpske manjine imali su pravo predložiti kandidate i birati 39 zamjenika, pripadnici talijanske manjine 13 zamjenika, pripadnici češke i mađarske manjine po 4 zamjenika, pripadnici bošnjačke, romske i rusinske manjine po 2 zamjenika te pripadnici slovačke manjine jednog zamjenika, odnosno predstavnika u izvršnom tijelu općine, grada ili županije. Na izborima je izabrano ukupno 55 zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika te 12 zamjenika župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, čime je predmetno pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima u cijelosti ostvareno. Lokalni izbori 2021. godine bili su provedeni prema Popisu stanovništva 2011. godine, dok će lokalni izbori 2025. godine biti provedeni prema Popisu stanovništva iz 2021. godine. U Popisu stanovništva 2021. godine smanjen je udio pripadnika nacionalnih manjina, međutim, kako je smanjen i broj većinskog stanovništva moguće je da neće biti velikih razlika u broju raspisanih izbora za pripadnike nacionalnih manjina na lokalnim izborima 2025. u odnosu na 2021. godinu.
MOGUĆNOSTI ZAŠTITE STEČENIH PRAVA
Bilo je i govora da bi se prema Vladi i Saboru pokrenule inicijative za uvažavanje tzv. stečenih prava koja bi osiguravala određenu razinu i zaštitu manjinskih prava neovisno o mogućim negativnim brojčanim kretanjima i pokazateljima. Da li je u tom smislu nešto pokrenuto ili je u planu?
U Popisu stanovništva 2021. godine smanjen je udio pripadnika nacionalnih manjina, međutim, kako je smanjen i udio većinskog stanovništva moguće je da neće biti velikih razlika u broju raspisivanja izbora za pripadnike nacionalnih manjina. Ako bi se dogodilo i smanjenje udjela pripadnika nacionalnih manjina u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave, na način da više nemaju pravo na zastupljenost u predstavničkim ili izvršnim tijelima, pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tijelo biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice. Dodatno, Zakonom o lokalnim izborima propisano je da pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je, neovisno o njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu jedinice lokalne i područne samouprave, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom te jedinice.
Autori: Stojan Obradović i Antun Brađašević
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
