Intervju: Zoltan Balaž – Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba
Grad Zagreb zaista puno daje za nacionalne manjine ali postoji još dosta prostora da se unaprijedi komunikacija gradskih struktura i vijeća i predstavnika i da se bolje iskoriste potencijali ovih tijela. Mislim da bi za dobru komunikaciju bilo važno da se povremeno visoki predstavnici grada službeno nađu s predstavnicima nacionalnih manjina i na taj način pokažu svoju potporu , razumijevanje , spremnost na pomoć. Financije su jako važne ali ni one nisu svemoćne. Treba ojačati senzibilitet lokalne zajednice za manjine, a to je moguće ako lokalne strukture javno daju veći značaj nacionalnim manjinama, njihovim programima i radu. Savjetodavna funkcija manjinske samouprave dobro je zamišljena i njeni potencijali nisu zanemarivi ali činjenica je da se nedovoljno koristi i upravo bi za unapređivanje manjinske samouprave nužno bilo razmišljati u tom pravcu i u tom pravcu je dalje razvijati.
– Ušli smo u drugu godinu novog , šestog po redu mandata manjinske samouprave, vijeća i predstavnike nacionalnih manjina izabranih na tzv. manjinskim izborima u svibnju prošle godine. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat manjinske samouprave a koji mnogi drže i ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike?
Mislim da smo ovih šest mandata uspjela shvatiti i prihvatiti ulogu vijeća i predstavnika odnosno tzv. manjinske samouprave , bar što se grada Zagreba tiče. Što se pak konkretno naše mađarske zajednice ali i Koordinacije nacionalnih manjina u gradu Zagrebu uspjeli smo održati i razviti niz programa koji su se pokazali i potrebnim i uspješnim i bitnim za zajednicu . Za nas su posebno važni kulturni projekti i mnoge od njih realiziramo s našim kulturno umjetničkim udrugama ( da samo spomenemo naše kulturno društvo „Ady Endre“ koje djeluje još od 1932.godine ) ali najčešće smo upravo mi kao vijeće nosioci tih projekata i važan činilac osiguravanja uspješnog rada udruga na očuvanju našeg nacionalnog i kulturnog identiteta. Tu bih posebno istako izdavačka djelatnost , pa naš mjesečni glasnik , Bilten Mađara Grada Zagreba koji izlazi kao dodatak nacionalnom mađarskom tjedniku Uj Magyar Kepes Ujsag . Ti tiskani mediji unatoč digitalnom dobu u koje smo duboko uronili za pokazali su se veoma važni za zajednicu . U jednom momentu smo mislili kako će društvene mreže preuzeti značajnu ulogu u informiranju zajednice ali se to pokazalo nedovoljnim vjerojatno i zbog starije strukture naše populacije i zato smo se vratili klasičnim i standardnim formama i tio se pokazalo jako uspješno i dobro. Imali smo problema u covid eri ali smo poteškoće uspješno savladali I sada idemo dalje. Važan je iskorak upravo to što informativni mjesećni list za Zagreb izlazi kao dodatak mađarskom nacionalnom tjedniku u Hrvatskoj koji izdaje Demokratska zajednica Mađara i koji se distribuira naravno u Zagrebu ali i u ostalim djelovima Hrvatske gdje je prisutna mađarska nacionalna mnjina . Ono što je tu još važno jeste da mi osim mađarske varijnate naš mjesećni zagrebački bilten prevodimo i na hrvatski i dodajemo ga u pomenuti časopis za zagrebačko područje jer imamo i članove obitelji i pripadnike zajednice ali i pripadnike šire javnosti koji ne vladaju mađarskim jezikom , ali su naravno zainteresirani za događanja u našoj zajednici. Dalje, pokušavamo i uspijevamo što češće okupljati mlade kroz redovita porodićna druženja, a posebno razvijamo suradnja s obrazovnim sustavim , predškolskim i osnovnim školama ( imamo B model nastave u os. školi „Ivana Gundulića „ u Zagrebu , a C model u više osnovnih škola pa i u jednoj gimnaziji. Sada radimmo da ovaj model B koji se realizira u toj jednoj školi od 1. do 4. razreda pređe u model A , a pošto se radi o razrednoj nastavi to je lakše organizirati . Obratili smo se ministarstvu , škola je spremna i uopće se to realizira uz jednu dobru suradnju s nadležnim hrvatskim institucijama pa očekujemo i da će ovo brzo saživjeti .
BROJNI PROJEKTI I PROGRAMI
– Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?
Ja napretkom smatram već i to što smo uspjeli realizirati ili zadržati sve projekte koje smo pokrenuli . Mislim da smo već od drugog mandata ( prvi je bio učen je ) sve uspješniji i uspješniji. Mađarska zajednica radi i do 40-50 različitih projekata i događanja godišnje i kada to ostvarujete i kada tome potporu daje vijeće onda možete zamisliti kakav je naša uloga i koliko je značajna .
Koliko svemu tome doprinosi suradnja s lokalnim odnosno gradskim strukturama i kako ju ocjenjujete?
Pa treba istaći da grad Zagreb od samih početaka maksimalno radi na primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i da je tu zaista primjer dobre pa i ponajbolje prakse u hrvatskim okvirima . Zaista imamo jaku potporu gradskih struktura. Pa dovoljno je navesti da Grad ima Ured za nacionalne manjine koji skrbi za naš rad i naše potrebe ( a u jedno je i kontrolni dio našega rada ). Također mi na poseban način participiramo i u radu gradske Skupštine jer Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba daje tri člana Odbora za nacionalne manjine u Gradskoj skupštini pa na taj način možemo značajno utjecati na gradsku politiku i odnos prema nacionalnim manjinama.
VAŽNA ULOGA KOORDINACIJE
Kakav je uloga Koordinacije i koliko ona doprinosi kvalitetnijoj manjinskoj politici u Gradu Zagrebu?
Koordinacija je vrlo važna . Sada imamo Koordinaciju koja broji 18 subjekata , devet vijeća i devet predstavnika . Naravno, velike su i razlike među pojedinim nacionalnim manjinama pa tako vijeće srpske nacionalne manjine predstavlja skoro 20 tisuća svojih pripadnika , a predstavnik bugarske nacionalne manjine svega nešto više od 100. No, nisu samo brojčane razlike u pitanju već i interesne i druge . Sigurno da su različiti fokusi , problemi i potrebe romske, srpske, mađarske , slovenske ili češke nacionalne manjine , ali puno je i zajedničkih pitanja i problema i to pokušavamo uskladiti i rješavati ali i dati potporu određenim specifičnim pitanjima svake nacionalne manjine pa je eto tako sada Grad Zagreb donio lokalni Akcijski plan za romsku nacionalnu manjinu . Ali puno je i zajedničkih pitanja npr. kod obrazovanja i to onda zajedno i komuniciramo prema gradskom Uredu za obrazovanje pa tako imamo godišnji susret s ravnateljima svih osnovnih škola u Zagrebu ( njih preko 100 u kojima se po modelu C sprovodi nastava na desetak manjinskih jezika ) i to je važan doprinos za profiliranje i podizanje obrazovne politike nacionalnih manjina u gradu , nama svima velika pomoć .
Dakle u svakom slučaju u ovih šest mandata uspjela se izgraditi ta institucionalna infrastruktura u gradu Zagrebu koja nacionalnim manjinama stoji na raspolaganju . Naravno ima i problema . Nije uvijek isto razumijevanje svih struktura za važnost manjinskih pitanja i problema Ali početni standard je bio visok i manje-više svima je jasno da ga moraju održavati bez obzira na određene razlike . Posebno treba istaći da uvijek ima prostora da lokalne vlasti još više uključe manjinsku samoupravu , manjinske institucije , vijeća i predstavnike u rješavanje manjinskih pitanja , potreba i problema . Oni mogu puno pomoći u rješavanju problema i to je ono što bi sve strukture vlasti trebale shvatiti i prihvatiti jer u krajnjoj liniji to njima olakšava posao .
VIJEĆA SE NE SMIJU ZAOBILAZITI
Gdje se događaju najviše ti problemi da se nacionalne manjine preskaču u odlučivanju … ?
Pa nije najveći problem u procesima odlučivanja To ide u okviru zakonskih okvira i procedura , ali sve se to može postaviti puno šire i vijeća i predstavnike možete koristiti svaki put kada vi rješavate probleme neke nacionalne zajednice , a to ponekad izostaje i to nije dobro . Rješava se neki problem određene nacionalne manjine , ali vijeće ili predstavnik u to nisu uključeni i to nije dobro . Možda netko misli da je tako brže i lakše, ali vijeća i predstavnici su tu upravo da pomognu u tim procesima . Ako rješavate probleme nekih kulturnih udruga , pa logično je da vijeća tih udruga o tome imaju određena saznanja koja vam mogu biti od koristi . Ako rješavate romske stambene probleme pa tu puno mogu pomoći vijeća romske nacionalne manjine , šteta ih je zaobići. Ne morate prihvatiti sve ali ćete sigurno dobiti puno informacija koje će vas voditi optimalnom rješenju .
Dakle postoji još dosta prostora da se unaprijedi komunikacija gradskih struktura i vijeća i predstavnika i da se bolje iskoriste potencijali ovih tijela. Mislim da bi za dobru komunikaciju bilo važno da se povremeno visoki predstavnici grada službeno nađu s predstavnicima nacionalnih manjina i na taj način pokažu svoju potporu , razumijevanje , spremnost na pomoć. To možda ima tek simbolično značenje ali u politici je i simbolika važna. Važno je poboljšati komunikaciju . Ona ne smije biti jednostrana . Financije su jako važne ali ni one nisu svemoćne. Treba ojačati senzibilitet lokalne zajednice za manjine, a to je moguće ako lokalne strukture javno daju veći značaj nacionalnim manjinama, njihovim programima i radu. Savjetodavna funkcija manjinske samouprave dobro je zamišljena i njeni potencijali nisu zanemarivi ali činjenica je da se nedovoljno koristi i upravo bi za unapređivanje manjinske samouprave nužno bilo razmišljati u tom pravcu i u tom pravcu je dalje razvijati . Naravno ima nekad problema i s manjinske strane , sukoba ili razmimoilaženja unutar zajednice , vijeća itd. koji ponekad otežavaju i rad nadležnih lokalnih struktura , ali sve u svemu njihov potencijal i konkretna moguća pomoć puno su veći od toga i zato ih treba puno više koristiti .
OBJEDINITI IZBORE
Koji su iz vašeg iskustva najizraženiji problemi s kojima se suočavate i što se na tom planu može mijenjati odnosno unapređivati?
Za nas je bio veliki problem osiguravanje prava na prostor pod određenim sigurnim , povoljnim i što je najvažnije dugoročnim uvjetima. Sada smo s novim zakonskim rješenjima na putu da to trajnije riješimo , da osiguramo najam i korištenje prostora na siguran način i na duže vrijeme . To je omogućeno novim propisima i to je velika stvar za naše udruge i naše aktivnosti i vjerujem da ćemo to vrlo brzo i realizirati.
Kakav je rad s mladima ?
To je problem svih manjina. Obrazovni programi su važni . Kako ih zadržati unutar zajednice to je ključno . Važno im je otvoriti kreativan prostor , nuditi posebne programe i otvarati im kreativni prostor na različitim područjima. Ne možete ih sano zvati da sudjeluju u radu zajednice, da održavaju kulturno nacionalni identitet. Moraju imati svoj kreativni prostor na različitim područjima. Onda će se odazvati. Mi godinama u Zgrebu imao odred mađarskih izviđača , tu su dalje npr. programi koji njih privlače različiti ljetni kampovi itd ali morate imati i animatore. Rad s mladima je zahtjevan ali i izuzetno važan.
Što mislite da je dalje važno za održanje manjinske samouprave i jačanje njenih funkcija ?
Mislim da bi jedna od važnijih stvari za uspješnije funkcioniranje manjinske samouprave , za njenu bolju poziciju u ukupnom političkom sustavu bilo to da se usklade termini lokalnih izbora i izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. To je vrlo važno za organizacije izbora, za veću izlaznost, a time i jačanja legitimiteta ovih institucija. Osim toga usklađenost tih izbornih termina , zajednički start rada manjinske i lokalne samouprave koje moraju surađivati i upućene su jedni na druge kao partneri sigurno bi doprinijela efikasnijem radu manjinske samouprave i kvalitetnijem rješavanju manjinskih problema i potreba. Mi već dugo ( a nismo jedini među manjinama ) na tome inzistiramo ali ne nailazimo na odaziv iako ne vidimo stvarnih političkih prepreka da se to riješi na optimalan i poželjan način za nacionalne manjine što bi sigurno doprinijelo njihovoj boljoj političkoj i društvenoj poziciji.
.
Autor: Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
