Lokalni izbori biti će okončani tek na jesen kada nacionalne manjine na dopunskim izborima izaberu sve svoje zastupnike u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima .Očekuje se da će izbori biti raspisani za skoro 90 manjinskih članova predstavničkih tijela u skoro 80 jedinica lokalne i regionalne samouprave što ej tek nešto manje nego na prethodnim izborima prije četiri godine. Dopunski izbore provode se već po drugi put i po mnogim mišljenjima predstavljaju izbornu praksu koja nacionalnim manjinama osigurava puni politički legitimitet na lokalnom nivou i čini ih ravnopravnim i poželjnim partnerom lokalnih struktura vlasti. Ukupno uzevši, ovogodišnji lokalni izbori otklonili su i bojazan da bi manjinska izborna prava i njihovo političko predstavljanje moglo biti osjetno reducirano zbog pada manjinskog udjela u stanovništvu prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva. To se i zbog pada ukupnog stanovništva nije dogodilo u nekoj izraženijoj mjeri, ali još važnije je da su pojedine lokalne i regionalne sredine promjenama svojih statuta omogućile predstavnicima nacionalnih manjina zadržavanje dosadašnjih stečenih prava . A Ustavni sud je neposredno pred izbore odbacio pritužbu da dopunski izbori privilegiraju nacionalne manjine i diskriminiraju pripadnike hrvatskog naroda te time potvrdio pravo nacionalnih manjina da suvereno utječu na izbor svojih predstavnika , a ne da im to radi netko drugi u ime svojih, a ne manjinskih interesa.
Više od 3,5 milijuna birača u dva kruga lokalnih izbora 18. svibnja i 1. lipnja odlučivalo je o sastavima 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštini Grada Zagreba te o općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima. Natjecalo se nešto više od 31.000 kandidata (ali oko 7700 manje nego na prethodnim izborima). Izbori su uglavnom okončani uz minimalna i sporadična ponavljanja u nekim sredinama ili izbornim mjestima, osim u jednom važnom segmentu, a to su dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina koji će svoje finale imati najvjerojatnije u rujnu.
Naime, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima iz prosinca 2020. godine promijenjene su odredbe koje se odnose na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave (na što nacionalne manjine imaju pravo temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina shodno svojem udjelu u stanovništvu ili pravima koje im osiguravaju statuti lokalnih jedinica). Tada je usvojena promjena da će radi ostvarenja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave, Vlada Republike Hrvatske raspisati dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice, ako nije osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina. Navedene promjene primijenjene su prvi put na redovnim lokalnim izborima u svibnju 2021. godine. To rješenje je ugrađeno u zakonski tekst nakon prihvaćanja amandmana saborskih zastupnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina i njime je bitno olakšan, ali i ojačan proces ostvarivanja zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To je u praksi značilo da nije više bilo tzv. povlačenja manjinskih predstavnika s lista bez obzira na njihove rezultate, već su tamo gdje su manjine imale pravo na svoje predstavnike, a to nisu ostvarile u redovnom izbornom procesu, raspisivani dopunski izbori na kojima su onda o svojim predstavnicima odlučivali samo birači nacionalnih manjina.
JAČANJE MANJISKOG LEGITIMITETA
Intencija ovih zakonskih promjena koje su pokrenuli saborskih zastupnici nacionalnih manjina (i koje su usvojene u prosincu 2020.) bila je da se predstavnicima nacionalnih manjina u tijelima lokalne i regionalne samouprave ojača legitimitet i pozicija te da im se omogući učinkovitije djelovanje u lokalnom političkom životu. Promjenama koje su prvenstveno omogućile isključivo izravno biranje, a ne više kooptiranje manjinskih predstavnika s raznih lista političkih stranaka, osigurano je da svi izabrani vijećnici iz redova nacionalnih manjina (ali i iz reda hrvatskog naroda gdje su Hrvati u manjini) dobiju svoje izborno tijelo odnosno da točno znaju tko ih je izabrao i koga predstavljaju.
Robert Jankovics, saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine i potpredsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te jedan od inicijatora ovih zakonskih promjena ocijenio je da su nove zakonske izborne odredbe u potpunosti postigle svoju svrhu i bitno ojačale legitimitet nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima. Po njegovim riječima te su promjene spriječile daljnji izborni inženjering koji je, kada su manjine u pitanju, vladao mandatima prije toga. Naime, to je podrazumijevalo da su u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, gdje su nacionalne manjine imale pravo na određeni broj članova u predstavničkim tijelima, u pravilu, velike političke stranke, pripadnike nacionalnih manjina stavljale na samo dno izbornih lista, a onda ih koristile prema svojim potrebama. To je dovodilo do izborne farse u kojoj su predstavnici nacionalnih manjina, a za političke potrebe velikih stranaka, samo formalno predstavljali svoje biračko tijelo. Sada je to promijenjeno te i manjinski predstavnici također znaju tko ih bira i kome odgovaraju.
Na lokalnim izborima koji su održani po novom zakonu, u svibnju 2021., pripadnicima nacionalnih manjina bilo je, temeljem Zakona o lokalnim izborima i sukladno lokalnim statutima, zajamčeno pravo na izbor ukupno 287 članova predstavničkih tijela, u ukupno 153 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina po provedbi redovnih lokalnih izbora održanih 2021. godine, nije osigurana u predstavničkim tijelima 80 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za 96 članova predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina. Zbog toga su 3. listopada 2021. godine održani dopunski izbori. Od navedenih 96 raspisanih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz redova nacionalnih manjina, izabrano je ukupno 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina (9 kandidatura nije bilo pravovaljano, 8 kandidatura nije predano, a jedna kandidatura nije bila prihvaćena). Navedenih 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina izabrano je u 72 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Na ovogodišnjim lokalnim izborima (18.svibnja i 1. lipnja 2025.) nacionalne manjine su imale pravo birati ukupno 273 člana predstavničkih tijela, u ukupno 146 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome, od ukupno 146 jedinica, 33 jedinice su statutom propisale veća prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave nego što bi ih imali samo na osnovu svoga sudjelovanja u stanovništvu.
VISOK NIVO OSTVARIVANJA PRAVA
Prema još uvijek neslužbenim podacima, dopunski izbori trebali bi biti raspisani za 89 manjinskih vijećnika ( na prethodnim izborima bilo ih je 96 ) u 77 jedinica lokalne i regionalne samouprave (na prethodnim izborima u 80). Točne podatke objaviti će Državno izborno povjerenstvo te Vlada u svojoj odluci o raspisivanju dopunskih izbora, koji se očekuju u rujnu ove godine (shodno odredbi da trebaju biti raspisani najkasnije 90 dana od konstituiranja predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave).
Uz svoje zastupnike u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave pripadnici nacionalnih manjina imali su pravo birati i svoje predstavnike u izvršnoj vlasti, zamjenike načelnika, gradonačelnika i župana i to 67 zamjenika u izvršnoj vlasti u 65 jedinica lokalne i regionalne samouprave, konkretno u 56 općina i gradova te 9 županija. Prema rezultatima izbora to je pravo faktički u cijelosti konzumirano odnosno ostvareno, osim u istarskoj općini Tar-Vabrigi , gdje nije bilo kandidatura pa je nadležno izborno povjerenstvo donijelo odluku da se izbori neće održati.
Ovdje je vrijedno napomenuti da od 67 manjinskih zamjenika njih 12 nisu imali zakonom propisane uvjete (udio u stanovništvu), ali su ta prava ostvarili temeljem statuta lokalnih jedinica,
Na lokalnim izborima 2021. godine, sukladno Zakonu i statutima nacionalne manjine su imale pravo predložiti te izabrati i kandidate za ukupno 67 zamjenika načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u ukupno 66 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, konkretno u 55 općina i gradova te 11 županija. Na tim izborima je izabrano 55 zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika te 12 zamjenika župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina. Time je pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima na ovim izborima bilo u cijelosti ostvareno.
Manje je poznato da i pripadnici većinskog, hrvatskog naroda u pojedinim sredinama ostvaruju ista prava kao i nacionalne manjine. Naime, u jedinicama lokalne samouprave gdje su pripadnici hrvatskog naroda u manjini imaju pravo na poseban izbor svojih predstavnika. Tako su pripadnici hrvatskog naroda na lokalnim izborima 2025. godine ostvarivali pravo na zastupljenost u ukupno 15 jedinica lokalne samouprave u kojima su u manjini. Birali su 12 zamjenika izvršne vlasti i prema rezultatima izbora u potpunosti su ostvarili to svoje pravo. Imali su i pravo na izbor 34 člana predstavničkih tijela, a u šest jedinica lokalne samouprave trebali bi i za hrvatske predstavnike biti raspisani dopunski izbori.
BEZ NEGATIVNIH UTJECAJA POPISA
Lokalni izbori 2021. godine bili su provedeni prema Popisu stanovništva 2011. godine, dok su lokalni izbori 2025. godine provedeni prema Popisu stanovništva iz 2021. godine. U Popisu stanovništva 2021. godine značajno je smanjen udio pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu te je bilo velikih bojazni da bi to moglo utjecati i na određena prava nacionalnih manjina (u ovom slučaju na njihova izborna prava, odnosno prava političke zastupljenosti nacionalnih manjina). Do toga, kao što pokazuju prethodno iznijeti komparativni podaci lokalnih izbora 2021. i 2025., u drastičnijem ili izraženijem obliku ipak nije došlo. Naime, smanjen je i broj većinskog stanovništva pa u mnogim sredinama nije ni došlo do velikih razlika u broju raspisanih izbora za pripadnike nacionalnih manjina na lokalnim izborima 2025. u odnosu na 2021. godinu, a što je već bilo vidljivo i na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina odnosno tzv. manjinsku samoupravu koji su održani 2023. Na tim izborima je smanjenje broja ovih tijela manjinske samouprave također bio relativno malo, ili barem manje od očekivanog (bili su raspisani izbori za 451 vijeće, a ne prethodnim izborima za 515 vijeća, dok su istovremeno raspisani izbori za 141 predstavnika, a na prethodnim izborima za njih 144).
Ipak, bitno je istaknuti da su u dijelu jedinica lokalne i regionalne samouprave, u kojima je udio nacionalnih manjina pao ispod zakonskog praga za ostvarivanja njihovih izbornih prava u predstavničkim i izvršnim tijelima mijenjani, odnosno nadopunjavani statuti (shodno zakonskim mogućnostima), čime su ta prava onda nacionalnim manjinama osigurana bez obzira na pad njihova broja. Time je potvrđeno važno demokratsko načelo da manjinska prava ne mogu i ne smiju ovisiti samo o brojčanim pokazateljima. Naravno nije se to dogodilo u svim lokalnim i regionalnim jedinicama gdje su nacionalne manjine do sada imale pravo na posebnu zastupljenost, ali je pokazan pozitivan demokratski trend pa su i rezultati možda bili iznad očekivanih.
Prema Popisu stanovništva 2021. godine u Republici Hrvatsko ukupno je popisano 240.079 ili 6,20 % pripadnika nacionalnih manjina dok je 2011. godine bilo popisano 328.738 ili 7,67 % pripadnika nacionalnih manjina. Dakle, na Popisu stanovništva 2021. godine popisano je 88.659 pripadnika nacionalnih manjina manje u odnosu na 2011. godinu. Od 22 nacionalne manjine koje priznaje Ustav RH samo njih šest nisi imale pad broja svojih pripadnika i to Austrijanci, Nijemci, Romi, Rusi, Ukrajinci i Turci.
DEMOKRATSKI ISKORACI
Pritom je značajno spomenuti da upravo romska nacionalna manjina pokazuje osjetan porast svojih prava i svoga sudjelovanja u predstavničkoj i izvršnoj vlasti lokalne i regionalne samouprave. Njihovo pravo na broj vijećnika porastao sa 13 na 24, a broj predstavnika u izvršnoj vlasti (zamjenici) s 2 na 5. Po prvi puta su Romi dobili i jednog zamjenika župana i to dugogodišnjeg romskog aktivistu Elvisa Kralja u Međimurskoj županiji. Također, u općini Orehovica u Međimurskoj županiji temeljem svoga sudjelovanja u stanovništvu (većem od jedne trećine) po prvi put ostvaruju i pravo na dvojezičnost što je zbog nekih jezično političkih pitanja još u proceduri realizacije, ali s jasnom intencijom da se to i ostvari.
Ipak, treba spomenuti da ima nacionalnih manjina koje su gubile do sada stečena prava pa je tako najveća hrvatska nacionalna manjina srpska, 2021. godine imala pravo birati 39 zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, a na ovogodišnjim izborima njih 34. Također, srpska nacionalna manjina na izborima 2021. imala je pravo birati 185 članova predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave, a ove godine njih 156.
Na kraju značajno je istaknuti da je u susret ovim izborima Ustavni sud odbacio pritužbu da Zakon o lokalnim izborima omogućavanjem dopunskih izbora privilegira nacionalne manjine i diskriminira pripadnike hrvatskog naroda. To je posebno važno jer su neki politički subjekti pokušavali forsirati tezu kako moguće promjene lokalnih i regionalnih statuta koje potvrđuju pravo predstavnika nacionalnih manjina na izbor neovisno o njihovom sudjelovanju u stanovništvu ugrožavaju prava hrvatskog naroda, a upravo su promjene statuta pojedinih lokalnih jedinica omogućile i nastavak ostvarivanja manjinskih prava kao svojevrsne institucije stečenih prava.
Podnositelj ove ustavne tužbe bio je saborski zastupnik Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, a njegov kolega saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics ocijenio je odluku Ustavnog suda kao jedino moguću, suvislu i logičnu čime je, po njegovom mišljenju, Ustavni sud zapravo potvrdio pravo nacionalnih manjina da suvereno utječu na izbor svojih predstavnika, a ne da im to radi netko drugi u ime svojih, a ne manjinskih interesa. I naravno potvrdio je i činjenicu da ostvarivanjem manjinskih prava nisu ugroženi ničiji drugi interesi, a posebno ne većinskog hrvatskog naroda. Pritom je, u kontekstu odluke Ustavnog suda važno da ona štiti manjinske zajednice bez obzira je li riječ o nacionalnim manjinama ili manjinskim zajednicama većinskog naroda u određenim sredinama.
Na kraju postaviti će se i logično pitanje koliko su predstavnici nacionalnih manjina ključni za formiranje određenih postizbornih koalicija i struktura vlasti u pojedinim sredinama. O tome će se puno više znati nakon dopunskih izbora. Međutim, već sada se može ocijeniti, kao što kaže i zastupnik Jankovics, da će se pred predstavnicima manjina naći često odgovorne i važne odluke koje onda mogu dalje definirati političke odnose u određenim sredinama, ali i pružiti kvalitetniji okvir za implementaciju određenih segmenata lokalnih politika kojima upravo i predstavnici nacionalnih manjina mogu dati značajan doprinos.
Antun Brađašević – Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
