Dejan Mihajlović , dožupan iz redova srpske nacionalne manjine u Karlovačkoj županiji i predsjednik Koordinacije dožupana iz redova nacionalnih manjina
Možemo se nadati da će se prepoznati značaj tog pozitivnog iskorak koji je napravila Bjelovarsko- bilogorska županija , ali nema nikakvih garancija za to. No, nakon ovoga, druge županije nemaju argumente da kažu kako to nije moguće . Moguće je ako imate jasnu i pozitivnu političku volju okrenutu interesima nacionalnih manjina , ali i šireg društva jer podržavate njegovu multietničnost , toleranciju , poštivanje različitosti i drugih, a to je nešto što uvijek vuče naprijed. Institucija stečenih prava vrlo je važna upravo u situaciji kada broj pripadnika nacionalnih manjine pada . Kada imate situaciju da vam se broj pripadnika neke nacionalne zajednice smanjuje to između ostaloga može značiti i da se njihova prava nedovoljno štite te da postoje neki razlozi zbog kojih se to dešava . Tim više što je popis stanovništva 2021. imao dosta manjkavosti ili u najmanju ruku problematičnih opcija koji su zbog određenih situacija pripadnika nacionalnih manjina mogle biti upitne u svojim rezultatima. I na kraju, kada imate situaciju da gubite prava zbog nekoliko promila onda sve to postaje dosta upitno i da li je taj popis prava slika stanja na terenu
Skupština Bjelovarsko – bilogorske županije krajem prošle godine donijela je odluku o pravu češke i srpske nacionalne manjine na izbor dožupana bez obzira što je smanjen njihov udio u stanovništvu. Koordinacija dožupana iz redova nacionalnih manjina među prvima je počela zagovarati potrebu da se krene u očuvanje stečenih prava nacionalnih manjina što je Bjelovarsko-. bilogorska županija prva u Hrvatsko i učinila pokazavši mogućnost da se koriste odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te Zakona o lokalnim izborima u korist nacionalnih manjina bez obzira na pad njihov udjela u stanovništvu koje zbog toga mogu izgubiti značajan broj mjesta u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne samouprave. Kako vidite ovaj važan potez Bjelovarsko-bilogorske županije?
Odluka Bjelovarsko-bilogorske županije pokazuje jednu političku zrelost i političku korektnost jer su se tom odlukom sačuvala stečena prava i češke i srpske nacionalne manjine na zastupljenost u županijskoj skupštini te pravo na zamjenike župana. To je jedan važan korak koji je u duhu očuvanja stečenih prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj i to bi trebao biti primjer i drugim županijama gdje je broj pojedinih nacionalnih manjina prema popisu iz 2021. pao ispod 5 posto što im je do sada prema zakonskim odredbama osiguravalo određena prava političkog predstavljanja. Tim više što je popis stanovništva 2021. imao dosta manjkavosti ili u najmanju ruku problematičnih opcija od samopopisivanja ili digitalnog popisivanja koji su zbog određenih situacija pripadnika nacionalnih manjina mogle biti upitne u svojim rezultatima. I na kraju, kada imate situaciju da gubite prava zbog nekoliko promila onda sve to postaje dosta upitno i da li je taj popis prava slika stanja na terenu. A kada tome još dodate činjenicu da postoje osjetne razlike između podataka popisa i podataka iz spiskova birača ( pa imate više birača nego stanovnika ) otvara se puno pitanja . No, podaci popisa su takvi kakvi jesu i sada je stvar samo političke volje određenih županijskih struktura da li će donijeti odluku kakvu je donijela Bjelovarsko-bilogorska županija ili će jednostavno to iskoristiti da se riješe pripadnika nacionalnih manjina u županijskoj vlasti .
POLITIČKA ZRELOST I KOREKTNOST
Kakav se poruka šalje ovom odlukom kada su u pitanju nacionalne manjine i njihova prava ? Očekujete li da odluka možda bude i pokretač sličnih odluka i drugih jedinica lokalne samouprave?
U svakom slučaju prema sadašnjoj situaciji biti će dosta jedinica lokalne i regionalne samouprave gdje pripadnici nacionalnih manjina gube svoja prava izbora za predstavnička i izvršna tijela jedinica samouprave . Eto, na županijskom nivou srpska nacionalna manjina gubi to pravo zamjenika župana zasad , ako se ne promjene statuti u , u tri županije. No, naravno, mogu se izmijeniti statuti i osigurati ta prava ali vremena je za to sve manje, a lokalni izbori sve bliže. Da bi izmijenili statut vi trebate najmanje dvije sjednice skupštine , a osim što je vrijeme za to već polako istječe treba imati u vidu da pred izbore takve odluke za većinske nosioce vlasti u tim skupštinama nisu popularne . Nažalost, živimo u vremenu sve veće netolerancije i biti će potrebno puno napora uložiti i sa strane manjina i sa strane većine da se ta prava sačuvaju . Put je težak , djeluje dalek , a vremena je malo. Istina, postoje mogućnosti i da se nakon izbora izmjene statuti i onda organiziraju dopunski izbori . Ali veliko je pitanje koliko je to realno .
ODLUKA NA LOKALNIM STRUKTURAMA
Da li bi bilo važno da se određene poruke u smislu očuvanja stečenih prava nacionalnih manjina ( o čemu u ovom slučaju odlučuju lokalne i regionalne strukture ) ipak pošalju i iz vrha hrvatske vlasti?
Bilo bi dobro ako bi iz vrha vlasti došao jedan poziv da se pristupi takvim statutarnim promjenama ali teško je to očekivati s obzirom na trenutnu vladajuću koaliciji jer se u sadašnjoj konstelaciji političkih odnosa u vladajućoj garnituri dovode u pitanja mnoga i manje značajna prava i uopće funkcioniranje manjinskih predstavnika te se Ustavom i zakonima zagarantirana prava pokušavaju dovesti u pitanje tako da nije realno očekivati da će vladajuća koalicija u ovom obliku javno uputiti jedan takav poziv.
Zato mislim da realno ostajemo na lokalnoj i regionalnom nivou i političkoj volji njihovih vladajućih struktura, ali ako se ima dovoljno političke pameti i dovoljno političke volje onda se može ići dalje u tom pozitivnom smjeru. Vrlo je bitan taj prvi korak koji je napravila Bjelovarsko-bilogorska županija jer prvi je korak, kako se to simbolično kaže i najteže napraviti. Taj prvi korak sada imamo i možemo se nadati da će se prepoznati značaj tog pozitivnog iskorak koji je napravila Bjelovarsko- bilogorska županija , ali nema nikakvih garancija za to. No, nakon ovoga, druge županije nemaju argumente da kažu kako to nije moguće. Moguće je ako imate jasnu i pozitivnu političku volju okrenutu interesima nacionalnih manjina , ali i šireg društva jer podržavate njegovu multietničnost, toleranciju, poštivanje različitosti i drugih, a to je nešto što uvijek vuče naprijed.
DOBROBIT DRŽAVE I DRUŠTVA
Da li bi možda trebalo razmišljati i inicirati određena zakonska rješenja , zakonske promjene ili nadopune koji bi bolje i trajnije riješilo određena pitanja manjinske političke predstavljenosti i zastupljenosti na lokalnom i regionalnom nivou koji s jedne strane ne bi ovisili o njihovom broju , a s druge strane o političkoj ( i arbitrarnoj ) volji lokalnih političkih struktura i vlasti?
Mi ćemo u Koordinaciji zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina i dalje nastaviti komunicirati ovu problematiku i prema Vladi i prema lokalnim i regionalnim strukturama ali nismo ti koji imamo dovoljno političke snage da možemo garantirati i provođenje toga. Institucija stečenih prava vrlo je važna upravo u situaciji kada broj pripadnika nacionalnih manjine pada . Kada imate situaciju da vam se broj pripadnika neke nacionalne zajednice smanjuje to između ostaloga može značiti i da se njihova prava nedovoljno štite te da postoje neki razlozi zbog kojih se to dešava.
S druge strane već su se čule kritike da se time privilegiraju nacionalne manjine i čak dovode u pitanje određena prava većinskog naroda . Kako gledate na takve ocjene ? Očekujete li i dodatne negativne reakcije?
Što se tiče kritika mogao bih reći da je kritika ovakvih odluka tema samo za one političare koji nemaju drugih programa , koji ne znaju što je za hrvatsku državu , hrvatski narod i hrvatsko društvo u cjelini bitno. Onda se u javnu sferu ubacuju različiti demagoški sadržaji , ponekad na rubu govora mržnje , kojima se pokušava manipulirati stvarnim problemima . Kvalitetni ljudi , kvalitetni politički kandidati se bave problemima društva , razvojnim temama itd. , a ne reduciranjem prava nacionalnih manjina. To rade samo oni koji društvu i javnosti nemaju ništa ponuditi.
Autor: Stojan Obradović