MANJINSKE ZAJEDNICE IMAJU SVE VEĆU POTPORU LOKALNIH STRUKTURA ALI SE SUOČAVAJU SA SVE VIŠE SVIJIH UNUTRAŠNJIH PROBLEMA
Pero Gruevski , predstavnik makedonske nacionalne manjine za Splitsko – dalmatinsku županiju i predsjednik Makedonskog kulturnog centra u Splitu
Ukupno uzevši , bar kada je makedonska nacionalna manjina u pitanju, a po mom mišljenju slično je i s drugima, stvari idu sve bolje i bolje . Podrška radu nacionalnih manjina se institucionalizira. Sada sve ide preko natječaja, a ne preko molbi i nečijeg arbitražnog odlučivanja i to je dobro jer takav pristup prisiljava i udruge nacionalnih manjina da rade na podizanju kvalitete svojih programa i svoga rada. Makedonska nacionalna manjina kroz svoj kulturni centar posebno radi na očuvanju našeg kulturnog identiteta ali i na međukulturalnoj makedonsko-hrvatskoj suradnji. . Međutim, dok imamo sve bolju i sve veću potporu lokalnih i regionalnih struktura sve je više naših unutrašnjih problema u zajednici – malo je mladih i to sve više otežava naš rad , a slični problemi muče i druge manjinske zajednice.
Osim što je predstavnik makedonske nacionalne manjine u SDŽ ujedno ste i predsjednik Makedonskog kulturnog centra u Splitu koji je osnovan 1998. godine . Koja je njegova funkcija i misija ?
Kulturni centar je mjesto okupljanja članova naše zajednice i mjesto gdje također obilježavamo značajne datume naše makedonske povijesti kao što je naš najveći praznik, i nacionalni i vjerski, Ilinden 2. kolovoza, pa makedonski Dana državnosti 8. rujna, pa zatim 11. listopada Dan antifašističkog ustanka u Makedoniji te još neke nama značajne datume. Posebna misija Kulturnog centra je da kroz kulturni amaterizam njeguje i razvija našu kulturnu baštinu i čuva naš nacionalni identitet i u tome kroz programe koje prijavljujemo imamo potpori i pomoć i grada i županije i naravno Savjeta za nacionalne manjine kao krovne udruge nacionalnih manjina u Hrvatskoj . Pri tome, važno je to istaći, te potpore ovise o kvaliteti ponuđenih programa jer ako programi nisu dobri teško je i očekivati potporu . Kriteriji su strogi ali pravedni i to je dobro i mogu s ponosom reći da se makedonska zajednica izuzetno zalaže da ponudi što kvalitetnije sadržaje.
MEĐUKULTURALNA SURADNJA I RAZMJENA
Koji su programi i sadržaji vašeg rada ?
Kada govorimo o kulturnim aktivnostima makedonske nacionalne zajednice u Splitsko- dalmatinskoj županiji i djelovanju Makedonskog kulturnog centra posebno treba istaknuti ulogu Centra u međukulturnoj suradnji i razmjeni. Mi u velikoj mjeri naše aktivnosti temeljimo na kulturi i pri tome nastojimo što više i što bogatije prezentirati makedonsku tradicijsku i folklornu kulturu ovdje na našem području gdje i živimo ali i omogućiti da hrvatske kulturne grupe gostuju u Makedoniji i tamo prezentiraju Hrvatsku .
Posebno za Ilinden nastojimo da imamo neku uglednu folklornu ili muzičku grupu iz Makedonije te onda nastojimo da ona gostuje u više mjesta Splitsko dalmatinske županije ali i šire pa tako imamo nastupe u Kaštelima , U Muću , u Dogopolju , u Gatima ali i u Sinju itd. No ta gostovanja su i prilika u onim mjestima koja imaju kvalitetne folklorne grupe ili klape da im se dogovore njihova moguća gostovanja u Makedoniji posebno na poznatom Ohridskom festivalu. Dakle , nastojimo da se u ovom segmentu razvije makedonsko-hrvatska kulturna suradnja i time potvrdi uloga i značaj Makedonskog kulturnog centra. Posjet makedonskih folklornih grupa odlično je primljen u našoj publici pa npr. na makedonskom folklornom gostovanju u Splitu, na jednom od centralnih splitskih trgova , Prokurativama na kraju čuveno makedonsko kolo Oro plešu i makedonski folkloraši i splitska publika . To je narodno kulturno povezivanje. S druge strane više je kulturno-folklornih društava iz Splitsko-dalmatinske županije ( posebno klapa ) uz pomoć Makedonskog kulturnog centra gostovalo u Makedoniji i prezentiralo taj biser hrvatske tradicijske kulture makedonskoj publici i javnosti.
Kako vas prate mediji i koliko ste zadovoljni tim aspektom ?
Nažalost mediji nas nedovoljno prate. Prije su lokalni mediji imali posebne manjinske emisije , a toga je sada sve manje . Kada su bile te emisije onda su mediji „ trkali „ za nama da se nešto objavi i prezentira , a sada mi teško uspijevamo plasirati naše aktivnosti u medije i to je značajan problem jer izgleda kao da nas nema i da ništa ne radimo , a to nije točno . Čak je i gradonačelnik koji nas je okupio i primio na samom početku svog mandata rekao da će apelirati na medije da sustavnije prate rad nacionalnih manjina. Odnos medija vrlo je važan za nacionalne manjine . Mi trebamo njihovu potporu , ali mislim da i mediji prateći naš rad mogu ponuditi zanimljive i kvalitetne sadržaje
NEDOSTAJU MLADI
Kako ocjenjujete ukupnu situaciju makedonske nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji ? Kakav je odnos, koji su problemi ? .
Mislim da ukupno uzevši , bar kada je naša nacionalna manjina u pitanju, a po mom mišljenju slično je i s drugima, stvari idu sve bolje i bolje . Podrška radu nacionalnih manjina se institucionalizira. Sada sve ide preko natječaja a ne preko molbi i nečijeg arbitražnog odlučivanja i to je dobro jer takav pristup prisiljava i udruge nacionalnih manjina da rade na podizanju kvalitete svojih programa i svoga rada. Možda bi trebalo još nešto bolje razraditi neke kriterije financiranja manjinskih aktivnosti i potpora koje se daju ali ukupno uzevši stvari idu u pozitivnom smjeru.
Međutim, neki ključni problemi dolaze iz samih manjinskih zajednica , a ne iz njihova okruženja. Tako je jedan od najvećih problema s kojima se suočava naša manjinska zajednica, a opet mogu reći slično je i s ostalima, jeste problem mladih .
Kulturni amaterizam je u jednom svom značajnom aspektu i zamišljen kao okupljalište mladih, ali to ide sve teže i teže . Za makedonsku nacionalnu manjinu je dobro da bar u Splitu u jednoj osnovnoj školi ima mogućnost realizacije obrazovnog programa po modelu C ( makedonski jezik i kultura kao dodatna nastava) i tu se ipak okuplja dio našeg mlađeg naraštaja. I dok imamo sve bolju i sve veću potporu lokalnih i regionalnih struktura sve je više naših unutrašnjih problema u zajednici – malo je mladih i to sve više otežava naš rad , a slični problemi muče i druge manjinske zajednice.
Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Demografska situacija i pad udjela nacionalnih manjina sve nas pogađa i većinski narod , a posebno nacionalne manjine , a negativne posljedice već se osjećaju jer neke nacionalne manjine gube dosadašnju razinu političkog predstavljanja ( vijeća , predstavnike … ) . No kada je makedonska nacionalna manjina u pitanju treba reći da sve više Makedonca iz Makedonije dolazi na rad u Hrvatsku , najprije sezonski ( ljeti zbog potreba turizma ) ali širi se i broj onih koji tu ostaju na stalnom radu , a neki će sigurno zasnovati i porodicu ili će je dovesti i ostati tu živjeti . Možda toga neće biti mnogo ali sigurno hoće donekle popraviti taj izraženi demografski pad i to će sigurno širiti i jačati makedonsku nacionalnu manjinu . Naš centar pomaže mnogima , stalno smo u kontaktu s ambasadom, ima tu i teških situacija i prevara, ali interes za rad u Hrvatskoj je stalno prisutan jer u Makedoniji mnogi rade za platu od 300 do 500 eura , a ovdje mogu zaraditi i 1000 do 1200 eura. I kad se govori o budućnosti makedonske manjine mogu reći da bi nam bilo drago kada bi se makedonska država više uključila u potpori makedonskoj manjini i kada bi razvila neke programe koje imaju i neke druge države za pomoć i podršku svojim manjinama u drugim državama. To za sada izostaje ali nadamo se da će u skoroj budućnosti i to biti riješeno.
Autor: Stojan Obradović
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita
