NOVI IZAZOVI TRAŽE DODATNE NAPORE U OČUVANJU MANJISKIH IDENTITETA ALI I GRADNJI MOSTOVA SURADNJE I JAČANJA DEMOKRACIJE

Intervju: Smajl Begu predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Splita

Naš cilj je stalno jačati suradnju s Gradom, institucijama i širom zajednicom. Našoj manjini treba dodatna afirmacija i te nastojimo stalno raditi na većoj vidljivosti i uključenosti u društvene procese . Smatramo da bi bilo dobro da  nacionalne manjine organiziraju  jednu zajedničku manifestaciju, primjerice Festival manjinskih kultura te da rade na projektima vezanim uz obrazovanje mladih i međukulturni dijalog. . Iako postoji napredak u suradnji i toleranciji, otvoreni izazovi zahtijevaju dodatnu podršku, dijalog i razumijevanje. Ulaganje u mlade, kulturne programe, edukaciju i medijsku vidljivost ključni su koraci za očuvanje i jačanje manjinskog identiteta u našem gradu i društvu.

Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu, kakav je odnos građana prema vama?

Albanska nacionalna manjina u Splitu ima pozitivan, ali još uvijek nedovoljno afirmiran položaj. Odnos građana je uglavnom korektan i otvoren, no prisutni su i izazovi vezani uz nedovoljno poznavanje naše kulture i identiteta. Radimo na većoj vidljivosti i uključivanju u društvene procese.

Kako ocjenjujete vašu suradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaših udruga?

Suradnja s Gradom Splitom postoji, ali postoji i prostor za poboljšanja. Financiranje u odnosu na potrebe je zadovoljavajuće iako bi financiranje moglo biti u većem iznosu. Pitanje trajnog prostora za rad i aktivnosti Vijeća je u potpunosti riješen. Vijeće je dobilo prostor od grada Splita na korištenje i nadamo se da će nam ugovor o zakupu prostora produžiti na sljedećih 5 godina s obzirom da je trenutno to pitanje u rješavanju.

Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje suradnje na razini grada?

Neriješena pitanja uključuju bolju uključenost predstavnika manjina u donošenje odluka. Postoji prostor za jačanje partnerstva s Gradom.

Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?

U narednom razdoblju planiramo organizirati kulturne manifestacije, edukativne programe za mlade, jačati suradnju s albanskim udrugama u RH i regiji te povećati prisutnost u lokalnim medijima.

U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. svibnja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?

ZA FESTIVAL MANJINSKE  KULTURE

Pozdravljamo postojeće manifestacije i smotre. Smatramo da bi nacionalne manjine mogle organizirati još jednu zajedničku manifestaciju, primjerice Festival manjinskih kultura, ili pak zajednički raditi na projektima vezanim uz obrazovanje mladih i međukulturni dijalog.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?

Lokalne i regionalne vlasti djelomično su educirane za kvalitetnu suradnju, ali potrebno je dodatno raditi na edukaciji službenika o ulozi i pravima nacionalnih manjina. Trebalo bi razviti programe stalne edukacije i poticati partnerski pristup.

Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?

 Operativni programi Vlade RH potaknuli su aktivnosti manjinskih zajednica, no svijest o njihovim benefitima još nije dovoljno razvijena. Postignuća treba približiti široj populaciji kroz medije, javne događaje i suradnju s lokalnim institucijama.

Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?

Mediji nacionalnim manjinama posvećuju premalo prostora. Potrebno je ojačati suradnju kako bi se povećala vidljivost našeg djelovanja i afirmirao doprinos albanske zajednice kulturnom i društvenom životu.

U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na razini Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?

 

 ZAHTJEVI KOJI IZAZIVAJU ZABRINUTOST

 Zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH izazivaju zabrinutost. Smatramo da se postojeća prava ne smiju smanjivati, već unaprjeđivati. Položaj manjina treba osigurati stabilno financiranje i zastupljenost u tijelima lokalne i državne vlasti.

Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Rezultati popisa stanovništva, koji pokazuju pad udjela manjina, utječu na njihova prava i vidljivost. Ova kretanja zahtijevaju dodatne napore za očuvanje identiteta i poticanje slobodnog izjašnjavanja pripadnika manjina.

Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika), kao što je to riješeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?

Smanjenje broja pripadnika manjina ugrožava njihova stečena prava. Smatramo da bi se ta prava trebala tretirati kao trajna i neovisna o brojčanom stanju, kako bi se očuvala kulturna i jezična raznolikost.

 

GRADITI  MOSTOVE RAZUMJEVANJA

Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?

Incidentne situacije stvaraju nelagodu i strah među manjinama. Potrebno je preventivno djelovati edukacijom, promicanjem dijaloga i brzom reakcijom institucija na svaki oblik netrpeljivosti. Albanska zajednica u Splitu i cijeloj Hrvatskoj osuđuje svaki oblik nasilja, govor mržnje te svaki poziv na netrpeljivost prema bilo kojoj osobi ili skupini. Zalažemo se za društvo utemeljeno na toleranciji, međusobnom uvažavanju i mirnom suživotu.

Naša je zadaća, kao predstavnika nacionalnih manjina, graditi mostove razumijevanja i čuvati vrijednosti demokracije, koje su temelj moderne i europske Hrvatske.“

Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?

Tolerancija u hrvatskom društvu se postupno poboljšava, ali povremeni incidenti pokazuju da ima prostora za napredak. Manjine se s izazovima nose kroz kulturne i obrazovne programe, suradnju s medijima i institucijama. Potrebno je pojačati edukaciju mladih, osnažiti medijsku vidljivost i jačati dijalog.

Albanska nacionalna manjina u Splitu nastavlja aktivno doprinositi kulturnom, obrazovnom i društvenom životu grada. Iako postoji napredak u suradnji i toleranciji, otvoreni izazovi zahtijevaju dodatnu podršku, suradnju i razumijevanje. Ulaganje u mlade, kulturne programe, edukaciju i medijsku vidljivost ključni su koraci za očuvanje i jačanje manjinskog identiteta u našem gradu i društvu.

 

Autor: Pero Jurišin

 Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita

Show More