KULTURNI PROJEKTI JAČAJU ŠIRU HRVATSKO – TALIJANSKU SURADNJU
U organizaciji Zajednice Talijana Split promovirana je knjiga „Na očevom tragu“ talijanskog pisca Diega Franzonija, a to je dio šire inicijative koje se provodi u okviru Jadransko-Jonskog foruma te predstavlja nastavak bogate kulturne suradnje Ancone i Splita – gradova prijatelja još od 1970. godine, povezanih dugom tradicijom i inače stoljetnim vezama. Da promocija nije samo razmjena kulturnih dobara nego i značajan pomak u vezi Ancone i Splita, ustvrdio je predsjednik gradskog vijeća Ancone Simon Pizzi koji je u svojoj poruci sudionicima ovog kulturnog događaja istako kako dva grada povezuje Jadransko more, koje nikada nije bilo granica, već put suradnje i ogledalo koje objedinjuje sudbine i kulturu. Ističući da je Franzonijeva knjiga pripovijetka o putovanju kroz mjesta i sjećanja te zajedničke vrijednosti vezanih za zaštitu okoliša kao i osjećaj pripadnosti Evropi Pizzi kaže kako su to teme koje se tiču svih nas, jer u središte stavljaju čovjeka, njegove korijene i odgovornost prema budućnosti pa tako naš Jadran predstavlja i prošlost i budućnost, korijen i horizont mora koji istim jezikom priča objema obalama.
U organizaciji Zajednice Talijana Split i Grada Splita, u Gradskoj knjižnici „Marka Marulića“ održana je promocija knjige „Sulle tracce di mio padre“ (Na očevom tragu) talijanskog pisca iz Ancone Diega Franzonija.
Obraćajući se ispred Grada, viši savjetnik Nikola Aleksić je istakao kako je realizacija knjige dio inicijativa koje se provode u okviru Jadransko-Jonskog foruma te da predstavlja nastavak bogate kulturne suradnje Ancone i Splita – gradova prijatelja još od 1970. godine, povezanih dugom tradicijom i inače stoljetnim vezama. On je naglasio da je sam autor, slijedeći brojne ideje svoga oca nastojao njegovati suradnju Splita i Ancone, kako organizirajući sportska natjecanja u Anconi, tako i dovodeći brojne mlade sportaše, njih oko 400, u Split.
Knjiga je napisana na talijanskom jeziku i kako su istakle promotorice prof. Luisa Quien i prof. Katica Babarović riječ je o neobičnoj knjizi koja govori o putovanju piščeva oca 1953. godine malim motorkotačem – Lambretom, zajedno s njegovim prijateljem u Nizozemsku. Knjiga se sastoji od priča s putovanja dugom 1836 kilometara, preko Švicarske, Njemačke do grada Osterlanda u Nizozemskoj i istom rutom natrag i to samo osam godina nakon Drugog svjetskog rata. Na početku se priča o poplavi koja je te godine zadesila Nizozemsku, u kojoj je poginuo velik broj ljudi, uništene stotine kuća, stradale tisuće životinja. Njih dvojica su odsjeli u jednom malom hotelu sa 25 volontera i 12 dana pomagali prevladavanju posljedica poplave.
U knjizi se prikazuju njihovi strahovi i sumnje u uspjeh putovanja zbog brojnih izazova na koje su nailazili, od problema s motorom do onih na San Gotardu, ali i detalj kako su djevojke u Nizozemskoj, zbog Lambrete, koja je prosječno vozila 30 km/h, bile zainteresirane za njih. Poanta je da je pisac, 2022. godine na Yamahi, zajedno sa svojim prijateljem krenuo na isti taj put. „Da su oni odustali ja ne bih išao na taj put i ne bi bilo knjige“, kaže Franzoni. A na putovanje je otišao kako bi shvatio kakav je čovjek bio njegov otac. „Knjiga je putovanje u intimu i sve ono što je on proživljavao. Bio je čovjek velike hrabrosti. Bio je profesor u školi i silno volio svoje đake, zbog čega se nije htio baviti politikom, iako je bio veliki zagovornik evropskog federalizma te jedan od prvih ekologa koji se aktivno zalagao za očuvanje okoliša“.
Što se tiče iskustva vlastitog putovanja rekao je kako je to bio izazov. Kazao je kako je na račun oca, svugdje gdje bi ga spomenuo bio čašćen i da ljudi nisu dozvoljavali da bilo što plati. Također, kako su u razgovoru s načelnicom Osterlanda saznali da ona ne zna da su prije 70 godina u njenom gradu boravili mladi ljudi i pomagali u saniranju posljedica poplave. Odgovarajući na upit je li pronašao što je tražio idući tragom svoga oca rekao je kako je našao okuse i mirise zemalja kojima je prošao njegov otac.
Poseban značaj promociji dala su i pozdravna pisma gradonačelnika i predsjednika gradskog vijeća Ancone Daniela Silvettija i Simona Pizzija. „Predstavljanje knjige Diega Franzonija je od posebne važnosti jer ona čini sastavni dio brojnih inicijativa koje osnažuju povezanost naših obala. Ancona i Split stoljećima su povezane poviješću, razmjenom pomorske trgovine i prometa u neprekidnom dijalogu. Naročito je u posljednje vrijeme ova suradnja osnažena Forumom Jadranskih i Jonskih gradova. Naši narodi plove istim morima oduvijek. Tako je „otplovio i naš Franzoni, knjigom i fizički kako bi se predstavio Splitu. Most suradnje čine podjednako i pisanje i pripovijedanje“ kaže u svom pismu gradonačelnik Silvetti, pozdravljajući Zajednicu Talijana „u nadi budućih prilika susreta i zajedničkih projekata“.
Da promocija nije samo razmjena kulturnih dobara nego i značajan pomak u vezi Ancone i Splita, ustvrdio je predsjednik gradskog vijeća Ancone Pizzi, dodajući da „naša dva grada povezuje Jadransko more, koje nikada nije bilo granica, već put suradnje i ogledalo koje objedinjuje sudbine i kulturu“. Ističući da je Franzonijeva knjiga pripovijetka o putovanju kroz mjesta i sjećanja te zajedničke vrijednosti vezanih za zaštitu okoliša kao i osjećaj pripadnosti Evropi Pizzi kaže kako su to teme koje se tiču svih nas, jer u središte stavljaju čovjeka, njegove korijene i odgovornost prema budućnosti….Tako naš Jadran predstavlja i prošlost i budućnost, korijen i horizont mora koji istim jezikom priča objema obalama“, naglasio je Pizzi zahvalivši svima koji su pomogli na realizaciji ovog projekta, zaželjevši da se obnovi prijateljstvo dvaju gradova.
Autor: Pero Jurišin
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita