Vladimir Bilek

Vladimir Bilek

Serijal tekstova: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (02/2025)- PRIMJERIMA DOBRE PRAKSE HRVATSKA MOŽE POKAZATI I EUROPSKOJ UNIJI KAKO DALJE UNAPREĐIVATI MANJINSKA PRAVA

Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba nacionalnih manjina u  Hrvatskom saboru

Odluka Bjelovarsko-bilogorske županije o potvrđivanju manjinskih izbornih prava bez obzira na pad njihova udjela u stanovništvu mogao bi biti primjer dobre prakse , a koliko će to zaživjeti  ovisi o akterima na lokalnoj i regionalnoj razini. Odluke su na lokalnim i regionalnim strukturama , ali svakako ćemo i sa nacionalnog  nivoa ,  sa saborskog nivoa u suradnji s Vladom nastojati to dalje potaknuti i dati podršku tim inicijativama. Ali bitno je da je ovom odlukom Bjelovarsko-bilogorske županija  pokazala dobar primjer pozitivne diskriminacija u očuvanju stečenih prava nacionalnih manjina u RH . To je pozitivan primjer i nadam se da ćemo uskoro svjedočit  sličnim situacijama i u drugim sredinama, a mi kao zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru nastojati ćemo to potaknuti.

Osim saborskih funkcija član ste i skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije te jedan od inicijatora pokretanja promjene Statuta te županije kojom je omogućeno pravo češke i srpske nacionalne manjine na izbor dožupana bez obzira što je smanjen njihov udio u stanovništvu? Što ova odluka  znači za  županiju, a što za nacionalne manjine? Kakve dobrobiti to donosi nacionalnim manjinama ali i županiji u cijelosti?

Bjelovarsko bilogorska županija je jedina županija u Hrvatskoj koja je do sada imala dva zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina. Ovom odlukom o promjeni Statuta potvrđene su dvije važne stvari. Prvo definira se zastupljenost nacionalnih manjina u sastavu skupštine gdje je osigurano pravo i češkoj i srpskoj nacionalnoj manjini pravo na zastupljenost u skupštini a onda se definira i izvršnu vlast odnosno statutom se potvrđuje pravo ove dvije nacionalne manjine na zamjenika župana bez obzira što je njihov udio u stanovništvu pao ispod 5 posto ( istina vrlo minimalno ) što im je do sada to pravo automatski osiguravalo.

Što se tiče samog postupka o promjeni Statuta odnosno osiguravanju prava na izbor on je pokrenut u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina , u skladu s Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te Zakonom o lokalnim izborima. I ovom prilikom želio bih zahvaliti svima počev od samog župana , članova skupštine koji su velikom većinom podržali ovu odluku ali i dosadašnjim zamjenicima župna iz redova češke i srpske nacionalne manjine Tatjani Novotni Golubić i Saši Lukiću koji su svojim radom pokazali kako su njihove funkcije važne ne samo za nacionalne manjine već i za čitavu županiju jer ostvaruju brojene aktivnost, projekte i programe  i u kulturi i u gospodarstvu  vezano i za suradnju s njihovim matičnim državama. Promoviraju županiju kada su god to u prilici i na usluzi su svim građanima županije, a na međunarodnom planu stvaraju dobru sliku i image županije i pomažu u gospodarskoj diplomaciji što naravno donosi korist svima.

NA KORIST ČITAVE ŽUPANIJE

Kakav se poruka šalje ovom odlukom kada su u pitanju nacionalne manjine i njihova prava? Očekujete li da odluka možda bude i pokretač sličnih odluka i drugih jedinica lokalne samouprave? Da li bi bilo  važno da se takve poruke pošalju i iz vrha hrvatske vlasti? 

Ja mislim da bi ovo mogao biti primjer dobre prakse, a koliko će to zaživjeti to ovisi o akterima na lokalnoj i regionalnoj razini. Odluke su na lokalnim i regionalnim strukturama, ali svakako ćemo i sa nacionalnog  nivoa, sa saborskog nivoa u suradnji s Vladom nastojati to i potaknuti i dati podršku tim inicijativama.  Ali bitno je da je ovom odlukom Bjelovarsko-bilogorske županija  pokazala dobar primjer pozitivne diskriminacija u očuvanju stečenih prava nacionalnih manjina u RH. To je pozitivan primjer i nadam se da ćemo uskoro svjedočit  sličnim situacijama i u drugim sredinama, a mi kao zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru nastojati ćemo to potaknuti, ali odluke su na nivou lokalnih i regionalnih struktura vlasti.

Suočeni smo s stalnim nasrtajima na vrijednosti multietničnosti i multikulturalnosti ( što je dodatno pojačano i migracijskim krizama )  iako ih ističemo kao važne europske vrijednosti i dok stalno naglašavamo našu europsku pripadnost. Kako razvijati svijest o važnosti multietničkog i multikulturalnog društva kako kod pripadnika većine, tako i kod pripadnika manjina i što takvo društvo donosi?

Bjelovarsko-bilogorska županija je jedna izrazito multietnička i multikulturalna sredina koja ne samo da se trudi ostvariti suživot već rekao bih i zajednički život. Evo, što se tiče češke nacionalne manjine, mislim da oko 60 posto svih pripadnika naše nacionalne manjine u RH živi u ovoj županiji u kojoj imamo i skoro 20 udruga od kojih su mnoge starije od 100 godina. I te naše udruge , ta naša kulturna društva ne rade samo na očuvanju, razvoju i promociji našeg nacionalnog identiteta već uvijek promoviramo i općine i gradove u kojima živimo i uopće  našu domovinu Hrvatsku kada god smo u prilici djelovati izvan naših granica. Ovo je važan iskorak pozitivne diskriminacije u korist nacionalnih manjina, a u skladu s zakonima . Mislim da smo ovim pokazali i Europskoj uniji kako imamo ne samo dobre zakone kada su manjine u pitanju već i primjere dobre prakse kako te zakone ostvarivati te da se i od nas može učiti kako unaprjeđivati manjinska prava .

POTPOORA I IZ VRHA VLASTI

Da li bi možda trebalo razmišljati i inicirati određena zakonska rješenja, zakonske promjene ili nadopune koji bi bolje i trajnije riješilo određena pitanja manjinske političke predstavljenosti i zastupljenosti na lokalnom i regionalnom nivou koji s jedne strane ne bi ovisili o njihovom broju, a s druge strane o političkoj ( i arbitrarnoj ) volji lokalnih političkih struktura i vlasti? 

U Klubu zastupnika nacionalnih manjina dugo radimo na prijedlozima koji bi doradili i unaprijedili Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, jer on je donesen prije 22 godine i kao i svaki zakon treba određeno apdejtiranje . Unatoč sadašnjim, djelom nepovoljnim okolnostima, sigurno sam da bi za ozbiljne i odgovorne razgovore o ovoj temi mogli naći sugovornike u Vladi i prostor razumijevanja o potrebi promjena, ali  činjenica je da nam za te promjene treba dvotrećinska većina u Saboru koja je zbog odnosa dijelova opozicije pa rekao bih i nerazumijevanja nekih širih državnih i nacionalnih interesa i do sada nailazila na nerazumijevanje .

S druge strane već su se čule kritike (npr. jedne predsjedničke kandidatkinje) da se time privilegiraju nacionalne manjine i čak dovode u pitanje određena prava većinskog naroda. Kako gledate na takve ocjene? Očekujete li i dodatne negativne reakcije?

A što se tiče kritike naše odluke o promjenama   statuta i tu bih podsjetio da tu odluku nije donijela manjina , niti tijesna većina već velika većina svih članova, a to su temeljna prava koja ne mogu biti predmet predizbornih prepucavanja .

 

Autor: Stojan Obradović

 

 

 

21. emisija iz serija “Manjiski radio forum” – NACIONALNE MANJINE OD VLADE OČEKUJU EFIKASNU PROVEDBU OPERATIVNIH PROGRAMA TE ISTIČU NJIHOV ZNAČAJ I KORISNOST I ZA VEĆINSKO STANOVNIŠTVO

Nastavljamo i ove 2021. godine ovaj serijal emisija zahvaljujući potpori Vijeća za elektroničke medije kroz sredstva Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Naš gost je saborski zastupnik Vladimir Bilek.

Emisiju možete poslušati i preuzeti sa linka koji slijedi

 

https://voca.ro/14gDN1JcDjME 

 

UVJERENI SMO DA ĆE VLADA OSIGURATI UČINKOVITU PROVEDBU OPERATIVNIH PROGRAMA ZA NACIONALNE

Intervju : Vladimir Bilek , saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i  predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru

Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe.  Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju.

  • Vlada je na samom kraju prošle godine usvojila Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje 2020.- 2024. To je drugi put da Vlada donosi jedan ovakav važan dokument za nacionalne manjine. Najprije, kakva su iskustva i ocjene o realizaciji prethodnih Operativnih programa(2017.-2020.). Koliko se uspjelo, a koji su bili najveći problemi?
  • Da, prvi puta su Operativni programi doneseni u prethodnom mandatu i to je zaista bilo prvi put da je jedan paket raznih projekta , programa i prava za nacionalne manjine donesen kao jedan jedinstveni Vladin dokument. Pripreme za njegovo usvajanje trajale su više od godinu dana i nije bila jednostavna ni priprema ni realizacija koja je uslijedila ali ako, ponavljam, uzmemo u obzir činjenicu da je to zaista bio prvi put da se kreće s jednom takvom praksom mislim da možemo biti prilično zadovoljni postignutim.  Uvjerili smo se da kada imate jedan ovakav obuhvatan program koji kao cjelovit dokument ima potporu i potvrdu Vlade mnogi problemi su puno lakše rješivi interesi ostvarivi. Naravno, bilo je otpora i teškoća pa i unatoč eksplicitnoj podršci Vlade i samog premijera pojedine službe u resornim ministarstvima nisu uvijek imali razumijevanja ili materijalno financijskog prostora za realizaciju utvrđenih programa. No,  u cjelini gledajući sama činjenica da je kroz ovih nekoliko godina zaustavljen trend smanjivanja sredstava za nacionalne manjine i da su ta sredstva počela rasti nesumnjivo govori da je napravljen jedan novi kvalitativni iskorak u ostvarivanju manjinskih prava.  
  • Koliko su vam ta iskustva poslužila u donošenju novih Operativnih programa ? Da li se i u čemu oni u svojoj metodologiji i planiranoj provedbi razlikuju od prethodnih ?
  • Priprema novih Operativnih programa bila je puno brža pa su u manje od pola godine nove Vlade već bila usvojena , a vrlo je važno istaći i da smo metodološki ojačali realizaciju koja nas očekuje odnosno utvrdili vrlo konkretne mjere praćenja njihove implementacije. Sve se to odvijalo u vrlo teškim okolnostima suočavanja s posljedicama pandemije ali i potresa što je pogodilo mnoge društvene razvojne i gospodarske aspekte ali nije onemogućilo ove programe i to zaslužuje svaku pohvalu. U daljnjim aktivnostima naš je plan da maksimalnu u realizaciju uključimo  ne samo ministarstva već i sve relevantne lokalne i regionalne institucije te dapače smatramo kao bi u budućnosti ove Operativne programe za nacionalne manjine trebalo spustiti na lokalni nivo odnosno tražiti od lokalnih i regionalnih vlasti da donesu slične dokumente za svoja područja i svoje nadležnosti.

VAŽNOST DRŽAVNOG ALI I LOKALNOG NIVOA

  • Kako je uopće teklo pregovaranje i dogovaranje s Vladom , a kako sa samim nacionalnim manjinama ?

I sam sam zastupnik dvije nacionalne manjine , češke i slovačke , i znam kako je to zahtjevan i složen posao, a da ne govorim o kolegama Veljku Kajtaziju ili Ermini Lekaj Prljaskaj koji zastupaju pet ili čak dvanaest  nacionalnih manjina. Ja sam još u prethodnom mandatu formirao Savjet saborskog zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine koji mi je ovom prilikom značajno pomogao u formiranju našeg dijela Operativnih programa i preko kojega smo koordinirali naše potrebe za čitavo područje Hrvatske. Znam da su spomenuti zastupnici intezivno radili na terenu i bili u stalnom kontaktu i suradnji s pripadnicima nacionalnih manjina koje zastupaju kako bi se maksimalno posredovale njihovi zahtjevi i potrebe. Mislim da je ovo prvi put da su Hrvatskom saboru u drugi mandat izabrani svi isti zastupnici nacionalnih manjina i to je u mnogočemu olakšalo rad na pripremi i usvajanju Operativnih programa. Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe.   

  • Imate li sigurnosne mehanizme za provođenje Operativnih programa ?
  • Mislim da su ovi Operativni programi podignuti na viši stupanj činjenicom da su ovaj put Operativni programi sastavni dio Vladinog programa koji je potvrđen i kroz državni proračun, a ne tek jedan dokument koji Vlada donosi . Činjenica da su Operativni programi konkretno vezani za proračun važan je činilac njihove uspješne implementacije.
  • Ovi Operativni programi imaju naravno izuzetan značaj za nacionalne manjine , ali i ukupno društvo odnosno sredine u kojima manjina žive s pripadnicima većinskog naroda ? Što na tom planu Operativni programi donose ?
  • Apsolutno . Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju. Puno je manjinskih projekta koji unapređuju ukupnu infrastrukturu, poljoprivredu i gospodarstvo nekog područja ili lokalne sredine i jačaju njen razvoj u mnogim segmentima i na dobrobit svih. Ključnu ulogu tu imaju Ministarstvo regionalnog razvoja  koje radi na sufinanciranju različitih infrastrukturnih projekata ( npr. cestovne mreže, vodovodne mreže itd ) , zatim tu važne uloge imaju ministarstva poljoprivrede te gospodarstva preko kojih  se  ostvaruju potpore za jačanje poljoprivrede i sufinanciraju nabavka opreme i poslovanje gospodarskih subjekata. Dobra je stvar da smo već za ovu godinu uspjeli podići iznose sredstava te skoro očekujemo razne natječaje za lokalne zajednice , udruge , gospodarske subjekte , poljoprivrednike…

DOBROBIT I ZA ŠIRU ZAJEDNICU

  • Programi sadržavaju i dosta  važnih nematerijalnih obaveza vezanih za unapređenje tolerancije , šire  upoznavanje s doprinosom  nacionalnih manjina hrvatskom društvu , osiguranje ali i jačanje jezičnih prava itd. U prethodnim Operativnim programima bilo je predviđeno posebno tijelo za promicanje tolerancije u društvu koje bi čak osobno vodio potpredsjednik Vlade ali, koliko znamo, to nikad nije stvarno zaživjelo. Što ovaj put očekujete na tom planu ?

Mislim da se na tom planu također otvara jedno novo poglavlje i da se taj trend pokazao i potvrdio u proteklih šest-sedam mjeseci . Očekujemo intezivnu suradnju s Vladom na tim pitanjima i mislim da polako mijenjamo klimu društvene tolerancije. Nažalost, nekad pojedinci koji nanose štetu ne samo manjinama već i čitavom društvu dobivaju puno veći prostor nego što imaju stvarnu realnu snagu i značaj  ali mislim da smo pokrenuli proces suzbijanja takvih pojava i na tome će se dalje predano raditi.

  • Kakva je uloga potpredsjednika Vlade iz redova nacionalnih manjina B. Miloševića i da li će njegovo sudjelovanje u Vladi doprinijeti efikasnijem ostvarivanju Operativnih programa?
  • Bez daljnjega sudjelovanje Borisa Miloševića dodatno osnažuje i osigurava mehanizme ostvarivanja odnosno ponajviše kontrole ostvarivanja operativnih programa  za nacionalne manjine . Međutim mi želimo kreirati praksu u kojoj će ostvarivanje zacrtanih programa i projekta ići svojim normalnim tokom kroz ministarstva i nadležne institucije te da će eventualne intervencije biti što rjeđe i minimalno potrebne.

VAŽNOST POPISA I LOKALNIH IZBORA

  • Ove godine se održava popis stanovništva ? U čemu je njegova posebna važnost za nacionalne manjine i da li se planiraju neke mjere kako bi se osiguralo njihovo adekvatno sudjelovanje ?
  • Što se tiče popisa stanovništva Klub zastupnika nacionalnih manjina intezivno je u proteklom razdoblju radio na toj problematici. Imali smo više operativnih dogovora sa predstavnicima Ministarstva uprave , s Vladom i samim premijerom i nastojali smo , a mislim da smo u tome i uspjeli , osigurati nužne mehanizme adekvatnog sudjelovanja u popisu odnosno provođenju popisa stanovništva. Nažalost, kao što je poznato popis je zbog korona krize odgođen za lipanja, ali dobra je stvar da će po prvi puta u ovom popisu postojati mogućnost digitalnog odnosno elektronskog popisa stanovništava koji bi trajao deset dana i mogli bi ga koristiti građani putem platforme e-građanin a nakon toga bi se krenulo u fizičko popisivanje stanovništva . Što se pak samih nacionalnih manjina u tom popisu tiče treba ozbiljno i odgovorno shvatiti da je popis stanovništva izuzetno važan za sve ali za manjine posebno. naime na osnovu popisa stanovništva i njegovih rezultata  utvrđuju se i neka prava nacionalnih manjina odnosno njihovo korištene i primjena  ( uporaba jezika, obrazovanje, sudjelovanja u organima vlasti i uprave  ) i to kako na lokalnom i regionalnom nivou tako i na državnom nivou. Svakako treba istaći da rezultati popisa značajno određuju mogućnosti nacionalnih manjina da sudjeluju u donošenju odluka u sredinama gdje žive , određuju njihovo sudjelovanje u tijelima lokalnih vlasti , mogućnosti obnašanja funkcija u općinskim, gradskim i županijskim skupštinama itd. Skrenuo bih pažnju da je ovo posebno važan popis stanovništva iz zbog mogućnosti da tu bude zadnji popis ovakve vrste , dakle fizički popis jer sve više ulazimo u digitalnu tehnologiju i sasvim je realno očekivati da sljedeći popis za desetak godina bude baziran na nekim e-karticama i podacima . Naime, uskoro ćemo vjerojatno i imati elektronske osobne iskaznice preko kojih će se u svakom momentu i kontinuirano moći dolaziti do podataka koje uobičajeno skupljamo kroz popise stanovništva. U svakom slučaju popis stanovništva u ovom momentu ima izuzetno značenje za utvrđivanje manjinske pripadnosti i na tome temeljena mnoga manjinska prava . 
  • Održavaju se i lokalni izbori ove godine. Klub zastupnika nacionalnih manjina potaknu je i neke izmjene zakonske regulative. Hoće li manjine moći adekvatno ostvariti svoja prava na lokalnom i regionalnom nivou i o čemu to najviše ovisi ?
  • Pa rekao bih da prije svega to ovisi o nama samima. Zato držim izuzetno značajnim da svagdje gdje nacionalne manjine na to imaju prava istaknu svoje kandidate za tijela lokalne i regionalne samouprave te da se naravno pripadnici manjina u što većem broju uključe u same izbore i iskoriste pravo dopunskog glasa koje smo već dva puta osigurali na lokalnim izborima . Za ove izbore pak iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina predloženi su i određeni amandmani vezano za Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi te Zakona o lokalnim izborima. Posebno držim značajnim prihvaćanje amandmana kojim u slučaju da na lokalnim izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina slijede dopunski izbori koji se trebaju održati u roku od 90 dana i na kojima biraju samo pripadnici nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost. Time se osigurava i dodatni izborni legitimitet manjinskih predstavnika odnosno da upravo oni koji su i izabrani od manjinskih birača  zastupaju njihove potrebe i interese.

 Pripremili: Antun Brađašević i Stojan Obradović