Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru
Odluka Bjelovarsko-bilogorske županije o potvrđivanju manjinskih izbornih prava bez obzira na pad njihova udjela u stanovništvu mogao bi biti primjer dobre prakse , a koliko će to zaživjeti ovisi o akterima na lokalnoj i regionalnoj razini. Odluke su na lokalnim i regionalnim strukturama , ali svakako ćemo i sa nacionalnog nivoa , sa saborskog nivoa u suradnji s Vladom nastojati to dalje potaknuti i dati podršku tim inicijativama. Ali bitno je da je ovom odlukom Bjelovarsko-bilogorske županija pokazala dobar primjer pozitivne diskriminacija u očuvanju stečenih prava nacionalnih manjina u RH . To je pozitivan primjer i nadam se da ćemo uskoro svjedočit sličnim situacijama i u drugim sredinama, a mi kao zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru nastojati ćemo to potaknuti.
Osim saborskih funkcija član ste i skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije te jedan od inicijatora pokretanja promjene Statuta te županije kojom je omogućeno pravo češke i srpske nacionalne manjine na izbor dožupana bez obzira što je smanjen njihov udio u stanovništvu? Što ova odluka znači za županiju, a što za nacionalne manjine? Kakve dobrobiti to donosi nacionalnim manjinama ali i županiji u cijelosti?
Bjelovarsko bilogorska županija je jedina županija u Hrvatskoj koja je do sada imala dva zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina. Ovom odlukom o promjeni Statuta potvrđene su dvije važne stvari. Prvo definira se zastupljenost nacionalnih manjina u sastavu skupštine gdje je osigurano pravo i češkoj i srpskoj nacionalnoj manjini pravo na zastupljenost u skupštini a onda se definira i izvršnu vlast odnosno statutom se potvrđuje pravo ove dvije nacionalne manjine na zamjenika župana bez obzira što je njihov udio u stanovništvu pao ispod 5 posto ( istina vrlo minimalno ) što im je do sada to pravo automatski osiguravalo.
Što se tiče samog postupka o promjeni Statuta odnosno osiguravanju prava na izbor on je pokrenut u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina , u skladu s Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te Zakonom o lokalnim izborima. I ovom prilikom želio bih zahvaliti svima počev od samog župana , članova skupštine koji su velikom većinom podržali ovu odluku ali i dosadašnjim zamjenicima župna iz redova češke i srpske nacionalne manjine Tatjani Novotni Golubić i Saši Lukiću koji su svojim radom pokazali kako su njihove funkcije važne ne samo za nacionalne manjine već i za čitavu županiju jer ostvaruju brojene aktivnost, projekte i programe i u kulturi i u gospodarstvu vezano i za suradnju s njihovim matičnim državama. Promoviraju županiju kada su god to u prilici i na usluzi su svim građanima županije, a na međunarodnom planu stvaraju dobru sliku i image županije i pomažu u gospodarskoj diplomaciji što naravno donosi korist svima.
NA KORIST ČITAVE ŽUPANIJE
Kakav se poruka šalje ovom odlukom kada su u pitanju nacionalne manjine i njihova prava? Očekujete li da odluka možda bude i pokretač sličnih odluka i drugih jedinica lokalne samouprave? Da li bi bilo važno da se takve poruke pošalju i iz vrha hrvatske vlasti?
Ja mislim da bi ovo mogao biti primjer dobre prakse, a koliko će to zaživjeti to ovisi o akterima na lokalnoj i regionalnoj razini. Odluke su na lokalnim i regionalnim strukturama, ali svakako ćemo i sa nacionalnog nivoa, sa saborskog nivoa u suradnji s Vladom nastojati to i potaknuti i dati podršku tim inicijativama. Ali bitno je da je ovom odlukom Bjelovarsko-bilogorske županija pokazala dobar primjer pozitivne diskriminacija u očuvanju stečenih prava nacionalnih manjina u RH. To je pozitivan primjer i nadam se da ćemo uskoro svjedočit sličnim situacijama i u drugim sredinama, a mi kao zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru nastojati ćemo to potaknuti, ali odluke su na nivou lokalnih i regionalnih struktura vlasti.
Suočeni smo s stalnim nasrtajima na vrijednosti multietničnosti i multikulturalnosti ( što je dodatno pojačano i migracijskim krizama ) iako ih ističemo kao važne europske vrijednosti i dok stalno naglašavamo našu europsku pripadnost. Kako razvijati svijest o važnosti multietničkog i multikulturalnog društva kako kod pripadnika većine, tako i kod pripadnika manjina i što takvo društvo donosi?
Bjelovarsko-bilogorska županija je jedna izrazito multietnička i multikulturalna sredina koja ne samo da se trudi ostvariti suživot već rekao bih i zajednički život. Evo, što se tiče češke nacionalne manjine, mislim da oko 60 posto svih pripadnika naše nacionalne manjine u RH živi u ovoj županiji u kojoj imamo i skoro 20 udruga od kojih su mnoge starije od 100 godina. I te naše udruge , ta naša kulturna društva ne rade samo na očuvanju, razvoju i promociji našeg nacionalnog identiteta već uvijek promoviramo i općine i gradove u kojima živimo i uopće našu domovinu Hrvatsku kada god smo u prilici djelovati izvan naših granica. Ovo je važan iskorak pozitivne diskriminacije u korist nacionalnih manjina, a u skladu s zakonima . Mislim da smo ovim pokazali i Europskoj uniji kako imamo ne samo dobre zakone kada su manjine u pitanju već i primjere dobre prakse kako te zakone ostvarivati te da se i od nas može učiti kako unaprjeđivati manjinska prava .
POTPOORA I IZ VRHA VLASTI
Da li bi možda trebalo razmišljati i inicirati određena zakonska rješenja, zakonske promjene ili nadopune koji bi bolje i trajnije riješilo određena pitanja manjinske političke predstavljenosti i zastupljenosti na lokalnom i regionalnom nivou koji s jedne strane ne bi ovisili o njihovom broju, a s druge strane o političkoj ( i arbitrarnoj ) volji lokalnih političkih struktura i vlasti?
U Klubu zastupnika nacionalnih manjina dugo radimo na prijedlozima koji bi doradili i unaprijedili Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, jer on je donesen prije 22 godine i kao i svaki zakon treba određeno apdejtiranje . Unatoč sadašnjim, djelom nepovoljnim okolnostima, sigurno sam da bi za ozbiljne i odgovorne razgovore o ovoj temi mogli naći sugovornike u Vladi i prostor razumijevanja o potrebi promjena, ali činjenica je da nam za te promjene treba dvotrećinska većina u Saboru koja je zbog odnosa dijelova opozicije pa rekao bih i nerazumijevanja nekih širih državnih i nacionalnih interesa i do sada nailazila na nerazumijevanje .
S druge strane već su se čule kritike (npr. jedne predsjedničke kandidatkinje) da se time privilegiraju nacionalne manjine i čak dovode u pitanje određena prava većinskog naroda. Kako gledate na takve ocjene? Očekujete li i dodatne negativne reakcije?
A što se tiče kritike naše odluke o promjenama statuta i tu bih podsjetio da tu odluku nije donijela manjina , niti tijesna većina već velika većina svih članova, a to su temeljna prava koja ne mogu biti predmet predizbornih prepucavanja .
Autor: Stojan Obradović