Vlada Republike Hrvatske donijela je odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izbori će se održati u nedjelju, 7. svibnja 2023.
Odluke Vlade stupile su na snagu 3.travnja, a objavljene su u „ Narodnim novinama „ i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva RH ( www.izbori.hr). Na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva objavljuju se i sve obvezatne upute , obrasci i obavijesti vezani za izbore vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
Sveobavijestii informacije vezaneuzprovođenje izboračlanovavijeća i predstavnika nacionalnih manjina mogu se dobiti i u nadležnim županijskim izbornim povjerenstvima, Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima. Podaci o nadležnim izbornim povjerenstvima (sjedište, kontakt telefon, e-mail adresa) dostupni su na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva.
Vlada Republike Hrvatske je za članove vijeća nacionalnih manjina raspisala ukupno 451 izbora i to 61 u županijama i Gradu Zagrebu, 151 u gradovima i 239 u općinama, a zapredstavnikenacionalnih manjina ukupno 141 izbora, od čega 96 u županijama i u Gradu Zagrebu, 44 u gradovima i 1 u općini.
Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem na razdoblje od četiri godine, a na postupak izbora i druga pitanja u svezi s njihovimizborom primjenjuju seodredbe Zakonao izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 25/19).
Prijedlozi lista kandidata za članove vijeća nacionalnih manjina i kandidatura za predstavnike nacionalnih manjina moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 12 dana od dana stupanja na snagu odluka o raspisivanju izbora, dakle do 15. travnja 2023. do 24:00 sata.
Na izborima mogu glasovati jedino birači koji su u izvatku iz popisa birača za određeno biračko mjesto upisani kao pripadnici nacionalne manjine za koju se izbori provode.
Kao podatak o pripadnosti nacionalnoj manjini mjerodavan je jedino podatak koji je upisan u Registru birača.
Kako bi kandidatura na izborima bila pravovaljana svi predloženi kandidati, kao i birači koji predlažu listu kandidata odnosno kandidaturu, moraju biti upisani u Registru birača kao pripadnici nacionalne manjine za koju se izbori provode.
Svaki građanin ima pravo pregledati svoj upis u Registru birača, tražiti njegovu dopunu ili ispravak tijekom cijele godine, a u vrijeme raspisanih izbora najkasnije 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno najkasnije do 26. travnja 2023.
Na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave https://mpu.gov.hr dostupna je Obavijest biračima o izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je sadržana uputa o mogućnostima, vremenu, načinu pregleda, dopune i ispravka podataka upisanih u Registru birača.
Ovo su 6. po redu izbori za tzv. manjinsku samoupravu ( vijeća i predstavnike ) institucije koje su uvedene Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2022. godine. Prvi izbori održani su u dva navrata u svibnju 2003. i veljači 2004. i s njima je Hrvatska ušla u novi period zaštite prava nacionalnih manjina koje su kroz ove institucije dobile značajan politički komunikacijski kanal za ostvarivanje i zaštitu svojih prava.
Prethodni, 5. po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održani su 2019.godine. Na tim izborima bilo je raspisano 515 izbora za vijeća nacionalnih manjina ( u županijama , gradovima i općinama) te još 144 izbora za predstavnike nacionalnih manjina, no kandidirano je osjetno manje vijeća i predstavnika te je izabrano 352 vijeća i 108 predstavnika.
Manji broj raspisanih izbora za vijeća nacionalnih manjina na ovim izborima treba dovesti u vezu s podacima popisa stanovništva iz 2021. godine . Naime prema podacima popisa, zbog pada udjela pojedinih nacionalnih manjina u stanovništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave što prema Ustavnom zakonu određuje pravo na izbor vijeća i predstavnika nacionalne manjine su izgubile pravo na raspisivanje izbora za 70 vijeća i 43 predstavnika ( s tim da u 16 jedinica lokalne samouprave gdje je izgubljeno pravo na vijeće može biti biran predstavnik ).
Po mnogim mišljenjima iz stručnih i političkih krugova jedan od najznačajnijih doprinosa Ustavnog zakona u pravima nacionalnih manjina bio je uvođenje tzv. manjinske samouprave , vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, kako bi nacionalne manjine upravo na lokalnom nivou koji se smatra najvažnijim za ostvarivanje manjinskih prava mogli rješavati svoje probleme i zadovoljavati svoje interese ali i doprinositi ukupnom razvoju svojih lokalnih sredina što se često gubi iz vida.
Ustavnim zakonom je omogućena široka primjena u izboru vijeća i predstavnika, tako da gotovo sve nacionalne manjine mogu birati ako ne vijeća, a ono barem predstavnika u velikom broju općina, gradova i županija u kojima žive. Naime, u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina sudjeluju s najmanje 1,5 posto u stanovništvu, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine manjine te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika određene nacionalne manjine njihovi pripadnici mogu izabrati svoja vijeća. U slučajevima kada nije ispunjen ni jedan od tih uvjeta, a na području neke JLRS živi najmanje 100 pripadnika neke nacionalne manjine oni imaju pravio birati svojeg predstavnika. Vijeća u općinama broje 10, u gradovima 15 i u županijama 25 članova .
Na posljednjim izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina (5. po redu nakon što je uveden ovaj institut manjinskog predstavništva), održanima u svibnju 2019. godine, izabrana su 352 vijeća i 108 predstavnika u gotovo svim županijama, u skoro 100 gradova i u preko 100 općina. Za sva ta tijela manjinske samouprave bilo je kandidirano gotovo 7000 pripadnika nacionalnih manjina, a izabrano njih više od 5000. Svoja vijeća, odnosno predstavnike izabralo je 20 od 22 nacionalnih manjina. Pravo glasa imalo je više od 250.000 pripadnika nacionalnih manjina, a izlaznost na izborima, ovisno o razini (županije, gradovi, općine) je iznosila od 11 do više od 23 posto. Istina, jedna od ključnih zamjerki upućenih manjinskim izborima svih ovih godina je mala izlaznost birača. Ipak, treba imati u vidu da je relativno mala izlaznost i inače obilježje naše političke scene te da se i neki drugi izbori (od kotarskih, preko lokalnih do europskih) ne mogu pohvaliti nekom velikom izlaznošću te da su manjinski izbori suočeni i s nekim drugim problemima: od nedovoljnog broja biračkih mjesta do minorne medijske promidžbe itd.
Međutim, ključno je pitanje koje su ovlasti, mogućnosti i prava tijela manjinske samouprave, kakav im je položaj i što realno mogu doprinijeti i učiniti za rješavanje manjinskih potreba i interesa i unapređenje manjinskih prva.
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju savjetodavnu ulogu u odnosu na poduzimanje aktivnosti i prihvaćanje općih akata tijela jedinica lokalne ili područne samouprave u područjima koja se odnose na unaprjeđivanje, ostvarivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina. Savjetodavna uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ogleda se u tome da tijela jedinica imaju obvezu razmotriti, ali ne i prihvatiti njihove savjete, mišljenja i prijedloge (zbog čega neki dovode u pitanje i adekvatnost termina manjinske samouprave).
I tu zapravo počinju mnogi problemi funkcioniranja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Stoga, iako ih se ističe kao značajan novum, kojeg je donio Ustavni zakon, prati ih i stalna kritika da nisu u dovoljnoj mjeri uspjeli ostvariti svoju predviđenu ulogu.
Stojan Obradović