U Splitu je dr.sc. Maja Đurič profesorica sa Sveučilišta Donja Gorica u Podgorici održala predavanje „Analogni mostovi svjetlosti: Hrvatska, fotografija i Crna Gora, 1845–1975“. Riječ je o predavanju posvećenom povijesti fotografije ali kulturnim vezama koje su se kroz više od jednog stoljeća razvijale između Hrvatske i Crne Gore. Predavanje je financirano sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kao dio ”Redovnog godišnjeg programa Foto kluba Split za 2026.” koji se financira sredstvima Zaklade ‘Kultura nova’ , a potporu u održavanju ovog predavanja pružila je i Zajednica Crnogoraca Split u okviru svog bogatog kulturnog programa.
U okviru diskurzivnog programa „FOTO UTORAK“ U splitskom Foto klubu sredinom je veljače održano predavanje crnogorske prof. dr. Maje Đurić, sa Sveučilišta Donja Gorica u Podgorici pod naslovom „Analogni mostovi svjetlosti: Hrvatska, fotografija i Crna Gora, 1845–1975“. Riječ je o predavanju posvećenom povijesti fotografije i kulturnim vezama koje su se kroz više od jednog stoljeća razvijale između Hrvatske i Crne Gore.
Profesorica Đurić je u obuhvatnom i bogato slajdovima ilustriranom predavanju dala široki povijesni pregled razvoja fotografije, od najstarijih faza i pionirskih pokušaja sredinom 19. stoljeća, preko formiranja prvih profesionalnih ateljea na području istočnog Jadrana, do kasnijih promjena koje donosi 20. stoljeće, osobito kroz dokumentarnu, reportažnu i turističku fotografiju. Pritom je navodeći niz primjera i povijesnih izvora, istaknula kako su upravo hrvatski fotografi, ali i pojedinci iz drugih struka koji su posjedovali tehnička znanja (poput ljekarnika, diplomata i putnika), imali važnu ulogu u ranim etapama razvoja fotografije u Crnoj Gori.
Tako je istaknut prvi dokumentirani crnogorski fotograf Milorad Medaković, inače povjesničar i diplomat, koji je na inicijativu vladike Petra II Petrovića Njegoša 1845. godine upućen u Dubrovnik kod Antuna Dropca da nauči tehniku dagerotipije. Profesorica je nakon toga nižući imena zaslužnika za razvoj crnogorske fotografije, ukazujući na snažan upliv onih sa hrvatskih prostora, bilo da su dolazili od tuda ili se tu napajali znanjem obuhvatila „130 godina dijalektike svjetlosne istorije između dvije obale“. „Fokus prezentacije nije isključivo na nacionalnoj pripadnosti autora, već na geografskim, kulturnim i profesionalnim tokovima koji su povezivali Dubrovnik, Zadar, Zagreb i Rijeku sa Budvom, Kotorom, Cetinjem i Barom“, kazala je profesorica Đurić pojašnjavajući da su prikazani radovi ostvarenja fotografa hrvatskog porijekla, koji su radili i živjeli u Crnoj Gori, ali i crnogorskih fotografa koji su svoj radni vijek nastavili u Hrvatskoj, doprinoseći razvoju njene fotografske i vizualne kulture, spominjući pritom Jozu Četkovića i Dimitrija Popovića.
Posebnu pažnju posvetila je materijalnosti fotografije, odnosno načinu na koji se povijest često rekonstruira iz arhivskih tragova, privatnih zbirki i obiteljskih albuma, pri čemu detalji poput potpisa ateljea, formata, papira, posveta i oznaka na poleđini fotografije mogu postati ključna za razumijevanje njezina nastanka, konteksta i kasnije sudbine.
U nadahnutom izlaganju ona je dodatno ukazala na specifičnosti atelješke produkcije, dominantnu portretnu praksu, način i razloge specifičnosti tog portretiranja pojašnjavajući vizualne kodove vremena koji su oblikovali na način na koji su se ljudi predstavljali pred kamerom.
Predavanje je financirano sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kao dio ”Redovnog godišnjeg programa Foto kluba Split za 2026.” koji se financira sredstvima Zaklade ‘Kultura nova’. Potporu u održavanju ovog predavanja pružila je i Zajednica Crnogoraca Split. (STINA)