Intervju: Edin Nurkić, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita
Na 6. po redu izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji su održani 7. svibnja za Grad Split bila su raspisana i birana vijeća albanske , bošnjačke , crnogorske i srpske nacionalne manjine te predstavnici makedonske , ruske i slovenske nacionalne manjine. Split je među prvim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, već 1. lipnja, održao konstituirajuće sjednice vijeća, kako bi što prije započeli novi mandat manjinske samouprave. Kakva su očekivanja, kako funkcionira manjinska samouprava, kakva je suradnja s gradskim strukturama te koji su izazovi pred manjinskim vijećima i predstavnicima razgovarali smo s dosadašnjim predsjednikom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita Edinom Nurkićem ( ujedno i predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, predsjednikom Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod” i zamjenikom predsjednika Odbora Gradskog vijeća Grada Splita za rad s nacionalnim manjinama ) koji između ostaloga ističe da su izbori moguća prekretnica u realizaciji prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini jer potvrđuju jačanje uloge vijeća kao modela uključivosti i participacije u donošenju odluka.
– U Splitu su među prvima konstituirana vijeća nacionalnih manjina. Kako procjenjujete protekle izbore? Kakvi izazovi, ali i perspektive stoje pred nacionalnim manjinama?
Lokalna uprava zahvaljujući političkoj volji i poduzetnosti stručnih službi Grada (i SDŽ-e) su u najkraćem roku sazvale konstituirajuće sjednice vijeća potvrđujući važnost tijela nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici i mi smo im na tome zahvalni. Ovakav pristup daje nadu i povećava naša očekivanja glede buduće suradnje, jer je jsuradnja jedini pristup koji može opravdati našu ulogu i omogućiti realizaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Izbori su moguća prekretnica u realizaciji prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini jer potvrđuju jačanje uloge vijeća kao modela uključivosti i participacije u donošenju odluka na lokalnoj razini, kao ključnog pitanja za implementaciju Ustavnog zakona. Neophodna je i participacija u odlučivanju predstavnika koordinacija lokalne razine na državnoj razini, jer su lokalna rješenja ujedno i kvalitetna rješenja na razini Republike Hrvatske. Primjere dobre prakse treba prihvatiti i primjenjivati na svim razinama odlučivanja s obzirom da postoji značajan broj lokalnih zajednica gdje nisu ni izabrana vijeća i predstavnici ili gdje se tijela manjina isključuju iz odlučivanja. Prešutno prihvaćanje postojećeg stanja je temeljni izazov, jer vodi stagnaciji u radu, s obzirom na sve manji broj izjašnjenih i uključenih pripadnika nacionalnih manjina i njihovu sve manju javnu i medijsku vidljivost. unatoč primjerima povećanog financiranja udruga nacionalnih manjina.
IZBORI SU PREKRETNICA
Mladi i obrazovani ljudi se uključuju u rad kad ih se uvažava i kada politička i šira društvena zajednica uvažava, javno podržava i svekoliko pomaže rad vijeća i predstavnika te udruga i pojedinaca pripadnika nacionalnih manjina. Prošli mandat je pokazao da unatoč globalnim i regionalnim izazovima i teškoćama ipak opstajemo, ali i plaćamo visoku cijenu odlaskom mladih i obrazovanih članova naših zajednica. Nove imigracije u RH već sad stvaraju promjene i u ekonomskom i u političkom smislu pa je neophodno donijeti nacionalnu strategiju demografije, manjina i ljudskih prava koja će sadržavati načela uključivosti i participacije te načela jednakopravnosti i poštivanja ljudskih prava. Samo odgovornim i stručnim pristupom možemo prevladati izazov sadašnjosti uz primjenu strateških i operativnih planova te ostvariti uspješnu, sretnu i zdravu manjinsku zajednicu u budućnosti.
– Koliko je značajno ovo brzo uvođenje vijeća i predstavnika u novi mandat?
Propisani rokovi trebaju biti značajno kraći, a time i primjereniji potrebi kontinuiteta u radu tijela manjina. Upravo naš primjer žurnog konstituiranja vijeća je indikator da je to moguće i neophodno. Vjerujemo da iza toga stoji i poštovanje manjinske uloge u zajednici. Treba napraviti i izmjene sukladno novim tehnologijama i smanjenju birokracije te optimizaciji i jednostavnosti za manjinska tijela.
- Neki upozoravaju na problem da se manjinski izbori održavaju u polovini mandata lokalnih samouprava s kojim bi trebali najuže surađivati i da taj raskorak bitno otežava bolje funkcioniranje manjinske samouprave i suradnju s lokalnim i regionalnim strukturama. Kako vidite taj problem i koliko on utječe na rad vijeća i predstavnika?
Temeljna poteškoća je u prihvaćanju i razumijevanju važnosti uloge vijeća i predstavnika od strane lokalne uprave. Rijetki su primjeri lokalnih uprava i samouprava u kojima su predstavnici manjina dio lokalnih i političkih struktura i da je ta zastupljenost barem u skladu s postotkom u popisu stanovništva. Sinkronizacijom manjinskih i lokalnih izbora dobili bi veću usklađenost u procesu donošenja odluka važnih za nacionalne manjine. Ne možemo očekivati da ćemo samo procesima osvješćivanja i edukacijom poboljšati situaciju na terenu već je neophodno to i propisati zakonom.
Bilo bi dobro donijeti petogodišnji operativni plan vlade i tijela odgovornih za ljudska i manjinska prava uz svestranu pomoć znanosti i obrazovanja te predstavnika nacionalnih manjina. Ali za to je potrebna viša razina suodlučivanja uz izmjenu i dopunu svih zakona koji propisuju razne oblike participacije i savjetovanja.
DOGRADITI ZAKONE
- Predsjednik ste Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita. Koliko su takva tijela značajna za bolje funkcioniranje manjinske samouprave, bolje odnose sa strukturama vlasti, rješavanje manjinskih problema?
Splitska koordinacija je primjer dobre prakse, jer smo u skladu s našim mogućnostima i Statutom grada Splita aktivan dio savjetovanja i predlaganja odluka važnih za nacionalne manjine i to zajedničkim izborom tri člana u sedmeročlani Odbor za rad s nacionalnim manjinama Gradskog vijeća.
Proces odlučivanja je dugotrajan i trnovit, ali smo u ovom sazivu uspjeli dvije odluke iz 2013, godine izmijeniti u jedinstvenu koja je uključila i neophodno financiranje splitske koordinacije (Odluka o kriterijima i načinu financiranja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Gradu Splitu te određivanju nagrada članovima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina). Mali korak za lokalnu politiku i upravu, a veliki korak za tijela nacionalnih manjina. Svima koji su sudjelovali u tom procesu „kapa doli“ i hvala Gradskom vijeću Grada Splita koji je istu prihvatio na sjednici 14. prosinca 2022. godine, baš na prijedlog Odbora za rad s nacionalnim manjinama.
- Kako gradska vlast prihvaća institucije manjinske samouprave? Kakvu podršku imaju i uvijete za rad?
Grad Split ima mehanizme za primjerenu podršku i svima je omogućio uvjete za rad. To je bio dug put i mnogo je pojedinaca iz manjinske zajednice, politike i lokalne uprave u gradu Splitu, od prvih manjinskih izbora, u tom procesu dalo svoj obol. Gradilo se ciglu po ciglu. Naša očekivanja su sada realna i mislimo da je došlo vrijeme za još veće iskorake, jer su kapaciteti manjinske zajednice kvalitetniji i spremniji za preuzeti veću ulogu u odlučivanju. To smo pokazali i sudjelovanjima na e-savjetovanjima o raznim pravilnicima kao i nizom prijedloga datim lokalnoj upravi za participaciju u povjerenstvima, vijećima i tijelima lokalne uprave. Također vodimo i upravni postupak radi zaštite manjinskih prava.
JAČANJE KAPACITETA MANJINSKIH ZAJEDNICA
- Kako se grade partnerski odnosi sa strukturama vlasti? Kako unapređivati i razvijati te odnose koji su po mnogima ključni za bolje funkcioniranje manjinske, ali i lokalne/regionalne samouprave?
Za partnerski odnos kao prvo treba ispuniti uvjet osjećaja sigurnosti i povjerenja koji se postiže korektnom i poslovnom komunikacijom i odlukama koje dugoročno omogućuju rad vijeća, predstavnika, Koordinacije i udruga nacionalnih manjina. To ne smije ovisiti o promjenjivim politikama izabranih gradonačelnika i gradskih vijeća te pročelnika gradskih službi. Dovoljan uvjet bi bio usklađivanje zakonskih i podzakonskih propisa u skladu sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina koji bi primjenom pozitivne diskriminacije uključili i nas u donošenje odluka. Dodatni uvjet za ocjenu izvrstan bi bio izbor dokazanih manjinskih volontera u izboru na listama za vijećnike, zapošljavanjem putem natječaja za pročelnike i savjetnike koji rade sa nacionalnim manjinama i pitanjima ljudskih prava. I ekstra uvjet je i da gradonačelnik ili zamjenik mogu biti izabrani i iz manjinske zajednice ili da lokalne uprave imaju savjetnika za manjine i ljudska prava koji su pripadnici nacionalnih manjina. Te uvjete je moguće ispuniti u primjerenom vremenu razvoja naše demokracije. To je put za rast i razvoj uloge manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
JAČANJE KAPACITETA MANJINSKIH ZAJEDNICA
- Koliko su značaj manjinske samouprave, vijeća i predstavnika, njihova uloga i potencijali osviješteni i prepoznati u samim manjinskim zajednicama, među pripadnicima nacionalnih manjina? Kako ih oni percipiraju i koliki interes pokazuju? Može li taj interes biti veći i kako ga potaknuti?
Stanje unutar manjinske zajednice je preslik stanja u većinskoj zajednici i to glede negativnog odnosa prema politici i političarima te što im donosi samo sudjelovanja u njoj, a ona je na demokratski niskoj razini. Zato imamo stalne prijedloge da se propiše obveza sudjelovanja građana u izborima. Kako su izbori manjina medijski prisutni čak ispod razine informacije o vremenskoj prognozi doprijeti do birača je značajno otežano. Pitamo se gdje su izabrani predstavnici nacionalnih manjina kad je u pitanju medijska vidljivost i gdje su manjinski predstavnici u javnim medijima? Interes pripadnika nacionalnih manjina bi bio značajno veći kada bi samo dio prijedloga o kojima sam govorio bio ispunjen. Interes pripadnika nacionalne manjine je u skladu sa vrijednosnim sustavom pojedinaca i njegove obitelji, manjinske zajednice, lokalne zajednice i politike većinske zajednice. Interes treba biti daleko veći i u to treba uložiti i dodatni trud cijelog društva i to horizontalno i vertikalno.
- U čemu je uopće važnost manjinske samouprave? Što ona donosi nacionalnim manjinama, a što lokalnim i regionalnim sredinama u kojima djeluje?
Procesi rasta i razvoja su višestruki i kada ih donesemo zajedno uz sudjelovanje velikog broja dionika ispunili smo nužan uvjet mogućeg pozitivnog ishoda i svi imaju osjećaj pobjede i uspjeha. Osjećaj prihvaćanja je neprocjenjiv. Primjeri dobre prakse pokazuju da je moguće realizirati i Europske programe ako su dionici ravnopravni u predlaganju i u skladu s programom imaju jasan cilj i svrhu. Ako su uz to samoodrživi onda su i trajni. Gdje su velike investicije u nacionalne strategije i operativne planove za manjinske zajednice? Lokalne zajednice koje primjenjuju zajedničko sudjelovanje dionika (manjinskih) imaju neprocjenjivi dobitak u zdravim ljudskim odnosima, jer je razumijevanje, komuniciranje i dogovaranje na najvišoj razini.
Autor : Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija