nacionalne manjine

Aktualni prilog sa portala  udar.net

Romska zajednica u Rumuniji, kao jedna od najvećih etničkih manjina, suočavala se sa velikom rasnom diskriminacijom, a ovaj zakon dolazi nakon što je Evropska komisija izjavila da glavni prioriteti Rumunije uključuju poticanje romske djece na obrazovanje.

Rumunski predsjednik Klaus Iohannis odobrio je zakon osmišljen za „sprječavanje i borbu“ protiv zločina iz mržnje usmjerene protiv romske zajednice.

Zakon je usmjeren na verbalno ili fizičko ispoljavanje mržnje prema romskoj zajednici.

Obuhvata niz kaznenih djela, uključujući član 6. koji kaže da će onima koji budu proglašeni krivima za „pokretanje ili konstituiranje“ antiromske organizacije prijetiti kazna zatvora i do 10 godina, prenijeli su rumunski mediji.

Kako stoji u opisu zakona, antiromsko ponašanje predstavlja percepciju Roma kroz verbalnu ili fizičku manifestaciju, koja je motivirana mržnjom prema Romima, a usmjerena je prema Romima i njihovom vlasništvu, prema nevladinim organizacijama, vođama romskih zajednica, njihovim vjerskim mjestima i običajima, tradiciji i njihovom jeziku.

Romska zajednica u Rumuniji, kao jedna od najvećih etničkih manjina, suočavala se sa velikom rasnom diskriminacijom, a ovaj zakon dolazi nakon što je Evropska komisija izjavila da glavni prioriteti Rumunije uključuju poticanje romske djece na obrazovanje, promociju poduzetništva među Romima, i rješavanje problema zaduživanja.

Radu Magdin, političi analitičar iz Bukurešta, kazao je da ovaj zakon prvenstveno dolazi da pomogne i edukuje.

„Zaboravili smo prošle godine, za vrijeme pandemije, da postoje i drugi problemi u državi, kao što je diskriminacija“, podsjetio je Magdin, te dodao da Rumunija ne želi da bude izdvojena kao država koja ima velike probleme sa Romima, jer ovo je pitanje ljudske potrebe i dostojanstva.

Ovaj zakon mogao bi poslužiti kao primjer i drugim državama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, u kojima je diskriminacija Roma i širenje mržnje prema ovoj populaciji česta pojava.

(portal-udar.net)

Intervju : Vladimir Bilek , saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i  predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru

Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe.  Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju.

• Vlada je na samom kraju prošle godine usvojila Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje 2020.- 2024. To je drugi put da Vlada donosi jedan ovakav važan dokument za nacionalne manjine. Najprije, kakva su iskustva i ocjene o realizaciji prethodnih Operativnih programa(2017.-2020.). Koliko se uspjelo, a koji su bili najveći problemi?
• Da, prvi puta su Operativni programi doneseni u prethodnom mandatu i to je zaista bilo prvi put da je jedan paket raznih projekta , programa i prava za nacionalne manjine donesen kao jedan jedinstveni Vladin dokument. Pripreme za njegovo usvajanje trajale su više od godinu dana i nije bila jednostavna ni priprema ni realizacija koja je uslijedila ali ako, ponavljam, uzmemo u obzir činjenicu da je to zaista bio prvi put da se kreće s jednom takvom praksom mislim da možemo biti prilično zadovoljni postignutim.  Uvjerili smo se da kada imate jedan ovakav obuhvatan program koji kao cjelovit dokument ima potporu i potvrdu Vlade mnogi problemi su puno lakše rješivi interesi ostvarivi. Naravno, bilo je otpora i teškoća pa i unatoč eksplicitnoj podršci Vlade i samog premijera pojedine službe u resornim ministarstvima nisu uvijek imali razumijevanja ili materijalno financijskog prostora za realizaciju utvrđenih programa. No,  u cjelini gledajući sama činjenica da je kroz ovih nekoliko godina zaustavljen trend smanjivanja sredstava za nacionalne manjine i da su ta sredstva počela rasti nesumnjivo govori da je napravljen jedan novi kvalitativni iskorak u ostvarivanju manjinskih prava.  
• Koliko su vam ta iskustva poslužila u donošenju novih Operativnih programa ? Da li se i u čemu oni u svojoj metodologiji i planiranoj provedbi razlikuju od prethodnih ?
• Priprema novih Operativnih programa bila je puno brža pa su u manje od pola godine nove Vlade već bila usvojena , a vrlo je važno istaći i da smo metodološki ojačali realizaciju koja nas očekuje odnosno utvrdili vrlo konkretne mjere praćenja njihove implementacije. Sve se to odvijalo u vrlo teškim okolnostima suočavanja s posljedicama pandemije ali i potresa što je pogodilo mnoge društvene razvojne i gospodarske aspekte ali nije onemogućilo ove programe i to zaslužuje svaku pohvalu. U daljnjim aktivnostima naš je plan da maksimalnu u realizaciju uključimo  ne samo ministarstva već i sve relevantne lokalne i regionalne institucije te dapače smatramo kao bi u budućnosti ove Operativne programe za nacionalne manjine trebalo spustiti na lokalni nivo odnosno tražiti od lokalnih i regionalnih vlasti da donesu slične dokumente za svoja područja i svoje nadležnosti.

VAŽNOST DRŽAVNOG ALI I LOKALNOG NIVOA

• Kako je uopće teklo pregovaranje i dogovaranje s Vladom , a kako sa samim nacionalnim manjinama ?

I sam sam zastupnik dvije nacionalne manjine , češke i slovačke , i znam kako je to zahtjevan i složen posao, a da ne govorim o kolegama Veljku Kajtaziju ili Ermini Lekaj Prljaskaj koji zastupaju pet ili čak dvanaest  nacionalnih manjina. Ja sam još u prethodnom mandatu formirao Savjet saborskog zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine koji mi je ovom prilikom značajno pomogao u formiranju našeg dijela Operativnih programa i preko kojega smo koordinirali naše potrebe za čitavo područje Hrvatske. Znam da su spomenuti zastupnici intezivno radili na terenu i bili u stalnom kontaktu i suradnji s pripadnicima nacionalnih manjina koje zastupaju kako bi se maksimalno posredovale njihovi zahtjevi i potrebe. Mislim da je ovo prvi put da su Hrvatskom saboru u drugi mandat izabrani svi isti zastupnici nacionalnih manjina i to je u mnogočemu olakšalo rad na pripremi i usvajanju Operativnih programa. Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe.   

• Imate li sigurnosne mehanizme za provođenje Operativnih programa ?
• Mislim da su ovi Operativni programi podignuti na viši stupanj činjenicom da su ovaj put Operativni programi sastavni dio Vladinog programa koji je potvrđen i kroz državni proračun, a ne tek jedan dokument koji Vlada donosi . Činjenica da su Operativni programi konkretno vezani za proračun važan je činilac njihove uspješne implementacije.
• Ovi Operativni programi imaju naravno izuzetan značaj za nacionalne manjine , ali i ukupno društvo odnosno sredine u kojima manjina žive s pripadnicima većinskog naroda ? Što na tom planu Operativni programi donose ?
• Apsolutno . Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju. Puno je manjinskih projekta koji unapređuju ukupnu infrastrukturu, poljoprivredu i gospodarstvo nekog područja ili lokalne sredine i jačaju njen razvoj u mnogim segmentima i na dobrobit svih. Ključnu ulogu tu imaju Ministarstvo regionalnog razvoja  koje radi na sufinanciranju različitih infrastrukturnih projekata ( npr. cestovne mreže, vodovodne mreže itd ) , zatim tu važne uloge imaju ministarstva poljoprivrede te gospodarstva preko kojih  se  ostvaruju potpore za jačanje poljoprivrede i sufinanciraju nabavka opreme i poslovanje gospodarskih subjekata. Dobra je stvar da smo već za ovu godinu uspjeli podići iznose sredstava te skoro očekujemo razne natječaje za lokalne zajednice , udruge , gospodarske subjekte , poljoprivrednike…

DOBROBIT I ZA ŠIRU ZAJEDNICU

• Programi sadržavaju i dosta  važnih nematerijalnih obaveza vezanih za unapređenje tolerancije , šire  upoznavanje s doprinosom  nacionalnih manjina hrvatskom društvu , osiguranje ali i jačanje jezičnih prava itd. U prethodnim Operativnim programima bilo je predviđeno posebno tijelo za promicanje tolerancije u društvu koje bi čak osobno vodio potpredsjednik Vlade ali, koliko znamo, to nikad nije stvarno zaživjelo. Što ovaj put očekujete na tom planu ?

Mislim da se na tom planu također otvara jedno novo poglavlje i da se taj trend pokazao i potvrdio u proteklih šest-sedam mjeseci . Očekujemo intezivnu suradnju s Vladom na tim pitanjima i mislim da polako mijenjamo klimu društvene tolerancije. Nažalost, nekad pojedinci koji nanose štetu ne samo manjinama već i čitavom društvu dobivaju puno veći prostor nego što imaju stvarnu realnu snagu i značaj  ali mislim da smo pokrenuli proces suzbijanja takvih pojava i na tome će se dalje predano raditi.

• Kakva je uloga potpredsjednika Vlade iz redova nacionalnih manjina B. Miloševića i da li će njegovo sudjelovanje u Vladi doprinijeti efikasnijem ostvarivanju Operativnih programa?
• Bez daljnjega sudjelovanje Borisa Miloševića dodatno osnažuje i osigurava mehanizme ostvarivanja odnosno ponajviše kontrole ostvarivanja operativnih programa  za nacionalne manjine . Međutim mi želimo kreirati praksu u kojoj će ostvarivanje zacrtanih programa i projekta ići svojim normalnim tokom kroz ministarstva i nadležne institucije te da će eventualne intervencije biti što rjeđe i minimalno potrebne.

VAŽNOST POPISA I LOKALNIH IZBORA

• Ove godine se održava popis stanovništva ? U čemu je njegova posebna važnost za nacionalne manjine i da li se planiraju neke mjere kako bi se osiguralo njihovo adekvatno sudjelovanje ?
• Što se tiče popisa stanovništva Klub zastupnika nacionalnih manjina intezivno je u proteklom razdoblju radio na toj problematici. Imali smo više operativnih dogovora sa predstavnicima Ministarstva uprave , s Vladom i samim premijerom i nastojali smo , a mislim da smo u tome i uspjeli , osigurati nužne mehanizme adekvatnog sudjelovanja u popisu odnosno provođenju popisa stanovništva. Nažalost, kao što je poznato popis je zbog korona krize odgođen za lipanja, ali dobra je stvar da će po prvi puta u ovom popisu postojati mogućnost digitalnog odnosno elektronskog popisa stanovništava koji bi trajao deset dana i mogli bi ga koristiti građani putem platforme e-građanin a nakon toga bi se krenulo u fizičko popisivanje stanovništva . Što se pak samih nacionalnih manjina u tom popisu tiče treba ozbiljno i odgovorno shvatiti da je popis stanovništva izuzetno važan za sve ali za manjine posebno. naime na osnovu popisa stanovništva i njegovih rezultata  utvrđuju se i neka prava nacionalnih manjina odnosno njihovo korištene i primjena  ( uporaba jezika, obrazovanje, sudjelovanja u organima vlasti i uprave  ) i to kako na lokalnom i regionalnom nivou tako i na državnom nivou. Svakako treba istaći da rezultati popisa značajno određuju mogućnosti nacionalnih manjina da sudjeluju u donošenju odluka u sredinama gdje žive , određuju njihovo sudjelovanje u tijelima lokalnih vlasti , mogućnosti obnašanja funkcija u općinskim, gradskim i županijskim skupštinama itd. Skrenuo bih pažnju da je ovo posebno važan popis stanovništva iz zbog mogućnosti da tu bude zadnji popis ovakve vrste , dakle fizički popis jer sve više ulazimo u digitalnu tehnologiju i sasvim je realno očekivati da sljedeći popis za desetak godina bude baziran na nekim e-karticama i podacima . Naime, uskoro ćemo vjerojatno i imati elektronske osobne iskaznice preko kojih će se u svakom momentu i kontinuirano moći dolaziti do podataka koje uobičajeno skupljamo kroz popise stanovništva. U svakom slučaju popis stanovništva u ovom momentu ima izuzetno značenje za utvrđivanje manjinske pripadnosti i na tome temeljena mnoga manjinska prava . 
• Održavaju se i lokalni izbori ove godine. Klub zastupnika nacionalnih manjina potaknu je i neke izmjene zakonske regulative. Hoće li manjine moći adekvatno ostvariti svoja prava na lokalnom i regionalnom nivou i o čemu to najviše ovisi ?
• Pa rekao bih da prije svega to ovisi o nama samima. Zato držim izuzetno značajnim da svagdje gdje nacionalne manjine na to imaju prava istaknu svoje kandidate za tijela lokalne i regionalne samouprave te da se naravno pripadnici manjina u što većem broju uključe u same izbore i iskoriste pravo dopunskog glasa koje smo već dva puta osigurali na lokalnim izborima . Za ove izbore pak iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina predloženi su i određeni amandmani vezano za Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi te Zakona o lokalnim izborima. Posebno držim značajnim prihvaćanje amandmana kojim u slučaju da na lokalnim izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina slijede dopunski izbori koji se trebaju održati u roku od 90 dana i na kojima biraju samo pripadnici nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost. Time se osigurava i dodatni izborni legitimitet manjinskih predstavnika odnosno da upravo oni koji su i izabrani od manjinskih birača  zastupaju njihove potrebe i interese.

 Pripremili: Antun Brađašević i Stojan Obradović