Intervju: Edin Nurkić

Intervju: Edin Nurkić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Splita i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita

Bošnjačka nacionalna manjina ali i druge manjinske zajednice u Gradu pokazuju stalni napredak svoga položaja i ostvarivanje svojih prava ali prostora za poboljšanja uvijek ima i očekivanju u skladu s tim su velika. Činjenica je da nema izrađene zajedničke strategije niti operativnog plana za rad s nacionalnim manjinama na razini lokalne zajednice pa u skladu sa prioritetima rada gradskih službi i politika upravljanja ostaju otvorena pitanja glede visine i načina financija, prostora i važne participativne uloge nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici. Moguće rješenje je jačanje participativnog upravljanja uz suzbijanje diskriminacije te kontinuirane edukacije svih u procesu odlučivanja o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, europskim dokumentima o nacionalnim manjinama i najboljim primjerima prakse u našoj zemlji i u Europi. Kontinuirano predlažemo gradonačelnicima i službama grada da treba izraditi strategiju za nacionalne manjine koja bi sadržavala i trajna rješenja zakonom propisanih poslovnih prostora za rad vijeća i predstavnika koji su „ambasadori“ svojih država i nacija u lokalnoj zajednici ali i Hrvatske u svojim državama. Imamo značajne alate i institucije za daljnje poboljšanje položaja manjina među kojima je u prvom redu  savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, Odbor za rad s nacionalnim manjinama. Ali trebamo i donošenje lokalnih operativnih programa za pojedine nacionalne manjine , tijela koja će nadzirati njihovu provedbu i posebno veću potporu medija kako bi očuvali i dalje razvili manjinska prava , a posebno kulturu tolerancije koja je izuzetno važna  ne samo za nacionalne manjine već  i za ukupni razvoj hrvatske demokracije .

Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu, kakav je odnos građana prema vama?

Bošnjaci su na području grada Splita autohtona nacionalna zajednica koja je neizostavna u rastu i razvoju lokalne zajednice pa u skladu s povijesnim, gospodarskim i pravnim elementima očekivano je položaj vrlo dobar, jer iza tog očekivanog statusa stoji značajan doprinos Bošnjaka kroz prepoznati rad i doprinos zaslužnih pojedinaca, vijeća i udruga u gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj.

Građani prepoznaju naš rad i odlučnost da uvijek damo i više od očekivanog za našu lokalnu zajednicu i svojim primjerom ukažemo na zajedništvo u različitosti, a oni koji s tim nisu upoznati imaju prigodu znati više upravo kroz rad Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita te Vijeća Bošnjaka na razini županije i hvale vrijednog rada Bošnjaka u kulturnom i braniteljskom korpusu kroz rad Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod“ Split i  Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske- podružnica Split. Dnevno politički izazovi utječu na naš položaj pa se s tim nosimo kvalitetom svog rada i ustrajnosti da se poteškoće riješe u zajedničkom interesu, iako je to proces koji traje često duže nego bi mi htjeli. Zahvalni smo na svakoj prilici javnog nastupa i izboru naših pripadnika u tijela koja donose odluke, jer bez naše aktivne uloge svi smo mi u lokalnoj zajednici prepušteni slučaju i kriznim ishodima.

STALNI NAPREDAK

Kako ocjenjujete vašu suradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaših udruga?

Zahvalni smo jer postoji komunikacija, suradnja i savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, Odbor za rad s nacionalnim manjinama pa je u svim dosadašnjim gradskim upravama i u svakom mandatu splitskog gradonačelnika napravljen korak naprijed za nas Bošnjake i naše prijatelje u drugim nacionalnim manjinama, jer zajednički radimo na rješavanju svih otvorenih pitanja putem Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita te radom naših predstavnika u Odboru za rad s nacionalnim manjinama, gdje imamo tri člana dok ispred Gradskog vijeća su četiri predstavnika uz potporu stručnih službi Grada.

Upravo smo suradnjom i postigli kontinuirani rast financiranja što očekujemo i ove godine kao i svih godina koje predstoje pred nama. Naša očekivanja su stalno povećanje naše uloge i participacije u donošenju odluka u lokalnoj zajednici u skladu sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske i realizaciji svih nacionalnih strategija i akcijskih planova u našem gradu Splitu, jer zaslužujemo kao i svi građani „naj grada na svitu„, drugoga grada po veličini U Hrvatskoj i upravnog središta najveće županije u Republici Hrvatskoj samo najbolje i da se možemo usporediti sa cijelom Europom glede standarda građana i u odnosima prema nacionalnim manjinama i ljudskim pravima. To je cilj i svrha našeg rada, jer samo tako ćemo zaustaviti iseljavanje mladih i demografsku propast.

Kontinuirano predlažemo gradonačelniku i službama grada da treba izraditi strategiju za nacionalne manjine koja bi sadržavala i trajna rješenja zakonom propisanih poslovnih prostora za rad vijeća i predstavnika koji su „ambasadori“ svojih država i nacija u lokalnoj zajednici. Naravno da bi se u skladu sa prostornim rješenjima obuhvatile i udruge nacionalnih manjina, jer su one promicatelji kulturne autonomije naših zajednica i neizostavni dio našeg rada u gradu Splitu i šire.

JAČANJE MANJINSKE PARTICIPACIJE

Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje suradnje na razini grada?

Prostor za poboljšanje je sveprisutan pa su i očekivanju u skladu s tim velika. Činjenica je da nema izrađene zajedničke strategije niti operativnog plana za rad s nacionalnim manjinama na razini lokalne zajednice pa u skladu sa prioritetima rada gradskih službi i politika upravljanja ostaju otvorena pitanja glede visine i načina financija, prostora i važne participativne uloge nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici. Moguće rješenje je jačanje participativnog upravljanja uz suzbijanje diskriminacije te kontinuirane edukacije svih u procesu odlučivanja o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, europskim dokumentima o nacionalnim manjinama i najboljim primjerima prakse u našoj zemlji i u Europi.

Također smo manjina koja vodi upravni spor sa gradom Splitom glede raspodijele stanova u vlasništvu grada Splita za osobe u potrebi za našu članicu i na žalost dugogodišnji pravni proces će na kraju pokazati sve poteškoće koje imaju osobe u potrebi neovisno o nacionalnoj pripadnosti. U pitanju socijalnih potreba građana za zbrinjavanje u stanove u vlasništvu grada su daleko veće potrebe nego gradske mogućnosti i to je područje u kojem ima jako velikog prostora za poboljšanje za sve građane grada Splita koji su u potrebi.

Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?

Planovi i programi rada Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita su doneseni u skladu sa potrebama naših sunarodnjaka, Statutom, Nacionalnim planom za Bošnjake u Republici Hrvatskoj i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina koji se treba realizirati na području grada Splita. Česta je pojava i na žalost činjenica da planovi i programi se ograničeno realiziraju zbog toga što gledamo one sredine kojima je standard lošiji te se zadovoljimo drugim ili trećim ili predzadnjim mjestom na tablici standarda građana i ljudskih prava. Moje osobno mišljenje jeste da jedino zlatni standardi mogu biti pokretači rasta i razvoja i dobrih međuljudskih odnosa. Trebamo biti uvijek prvi za ljude koje predstavljamo i za koje smo odgovorni. Zato ćemo raditi na poboljšanju u svim Ustavnim zakonom propisanim područjima djelovanja Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i to:

1. služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
2. odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služimo;
3. uporabu svojih znamenja i simbola;
4. kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije;
5. pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
6. pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
7. samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
8. zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
9. sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina;
10. zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

OPERATIVNI PLAN  ZA BOŠNJAČKU NACIONALNU MANJINU

Predlagat ćemo gradu Splitu izradu operativnog plana za bošnjačku nacionalnu manjinu sa ciljem da grad Split ponovo postane izbor mladih i obrazovanih iz Bosne i Hercegovine za rad i život i time povećanje broja mladih i obrazovanih Bošnjakinja i Bošnjaka u Splitu. Naglašavat ćemo neizostavnu participativnu ulogu i predlagati i poticati Bošnjake za zapošljavanje u gradskoj upravi i sudjelovanje u natječajima za upravna i savjetodavna tijela. Očekujemo da će i politike izabranih gradskih vijećnika biti u skladu s našim programom uključivanja i kulturne različitosti uz mostove koji nas povezuju i koji su u zajedničkom interesu svih građana. Osim povećanja standarda, uz naš programski pristup. imamo i kvalitetniju sigurnost za sve. Za realizaciju je potrebna i medijska vidljivost te treba raditi na promjeni paradigme u kojoj nismo trenutno prisutni u uredničkim politikama javnih medija, a što bi trebalo promijeniti. U skladu sa potrebama starijih sunarodnjaka predlagat ćemo izgradnju novih domova za starije i stanova za potrebite. Socijalne i radne politike su važne za nas Bošnjake. Gradonačelnik Šuta je dao riječ da će nam u tome pomoći savjetom, podrškom i djelom na prvom sastanku odmah nakon izborne pobjede u gradskoj vijećnici.

VAŽNOST KULTURNIH UDRUGA

U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. svibnja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?

Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina grada Splita i manifestacije za Dan grada Splita i za Međunarodni dan ljudskih prava koji je ujedno i dan Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita koja organizira navedene smotre, temelj je kulturne autonomije organiziranih manjina u gradu Splitu i SDŽ-i kroz udruge, zajednice i društva. Postignuto je veliko zajedništvo i podignuta kvaliteta kulturnih udruga nacionalnih manjina zahvaljujući kontinuiranom radu članica i članova, financijskoj podršci Savjeta za nacionalne manjine, Županije i Grada Splita kroz natječaje za kulturne udruge nacionalnih manjina te međusobnom povezivanju i suradnji zahvaljujući radu Koordinaciji vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita. Nacionalne manjine mogu organizirati još zajedničkih manifestacija ili biti dio kulturnih događanja svih drugih kulturnih događaja u gradu i županiji. Dva primjera u kojima su naše bošnjačke udruge zajednički sudjelovale sa lokalnim, hrvatskim i međunarodnim glazbenicima su bili za obilježavanje genocida u Srebrenici i to sa koncertima klapa i zborova u Vili Dalmaciji i koncertu svjetskog harmonikaša i zagrebačke filharmonije na Trgu Gaja Bulata. Postoji i bilateralna suradnja udruga pri prigodnim kulturnim manifestacijama i to će se sve više razvijati. Već je predložena zajednička manifestacija na razini Splitsko-dalmatinske županije povodom dana županije za slijedeću godinu.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?

Prostor za napredak postoji i prioritet je da manjine postanu prioritet u lokalnim politikama. Edukacija svih službenika i pročelnika, a ne samo pojedinaca, jer je za partnerski odnos važno poznavanje Ustavnog zakona i razvijanje senzibiliteta i prihvaćanja participativnog upravljanja pri partnerskom odnosu uprave s nama, izabranim predstavnicima nacionalnih manjina. Upravo Priručnik koji ste vi izdali doprinosi i našoj spoznaji o edukaciji kao prioritetu. Obveza je da stručne službe budu potpora u realizaciji planova i programa Vijeća i predstavnika, a gradska uprava partner na traženju najboljih rješenja i stalan podrška u provedbi istih. Operativno bi predložio sastanak predstavnika stručnih službi i voditelja odsjeka s nama jedan put mjesečno, a kvartalno sastanak sa pročelnicima za financije, prava manjina te najmanje dva puta godišnje sa gradonačelnikom ili dogradonačelnikom o realizaciji proračuna.

STALNA EDUKACIJA  I PARTNERSTVO

Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?

Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli su aktivnost i potrebu manjina u lokalnim sredinama no u manjoj mjeri u izvedbi istih, jer imamo različite poteškoće koje se mogu nadići samo strateškim pristupom i participativnim upravljanjem uz operativni pristup radnim sastancima koji moraju biti dobro pripremljeni te da se uspostave odgovarajuća tijela provedbe i kontrole u gradskoj upravi u kojima će sudjelovati i predstavnici manjina. Na razvoju svijesti o dobrobiti treba intenzivno raditi i to će se tek jasno vidjeti kad medijski pratimo realizaciju Operativnih programa Vlade u našoj lokalnoj zajednici i to bude sveprisutna vijest i kontinuirana politika pa će se time osvijestiti benefiti koje ovi programi donose za sve građane, a ne samo manjine kao njihove direktne korisnike. Gradski vijećnici mogu doprinijeti tome u svojim medijskim nastupima kao i kroz svoje političke stranke. Ured za ljudska prava i Savjet za nacionalne manjine RH uz suradnju sa Koordinacijama vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama mogu organizirati edukaciju, konferencije na temu „Mediji i manjine“ i poseban vid suradnje sa novinarima radi senzibiliziranja šire javnosti za manjinska pitanja.

IZOSTAJE MEDIJSKA POTPORA

 Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?

Pitanje medija i manjina u Republici Hrvatskoj sa naglaskom na grad Split je najveći prostor za poboljšanje, jer smo nevidljivi kad su u pitanju javni mediji što pokazuju i sva relevantna izvješća nadležnih tijela i institucija pa i sami mediji navode da im nismo zanimljivi, dok se ne dogodi sigurnosni problem ili pojedinačni incident. Zahvala i čast pojedinim medijskim kućama i novinarkama i novinarima koji imaju emisije za nacionalne manjine pa se ipak čujemo i vidimo u javnosti.

U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na razini Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?

Jasno je da je moj osobni stav da politički zahtjevi za promjenama koji nose umanjivanje stečenih prava nacionalnih manjina vode samo u destabilizaciju Ustavnog poretka Republike Hrvatske i time dovode u pitanje sva dosadašnja civilizacijska i demokratska postignuća. Često se danas govori o sigurnosti pa sam mišljenja da su takvi zahtjevi ugrožavajući za mir i dobrobit Republike Hrvatske i za sve građane, a ne samo za nas građane druge nacionalnosti, vjere i etničke pripadnosti, jer se radi o populizmu kratkog vijeka. Upravo postojeća ustavna rješenja nas štite od raznih ekstremnih skupina i pojedinaca, a i mi predstavnici nacionalnih manjina kao participativni građani smo brana nedemokratskim skupinama. Osobno smatram da treba uskladiti druge zakone sa postojećim Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i to takvim pravnim rješenjima koji bi pojednostavnili primjenu u lokalnoj zajednici i ojačali participativnu ulogu predstavnika manjina. Nakon primjene takvih rješenja postigli bi veći standard i života i ljudskih prava u lokalnim zajednicama zato jer pripadnici manjina jako dobro razumiju građane u potrebi.

BORBA ZA STEČENA PRAVA

Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Osvijestili smo sa statističkim podacima popisa da smo u demografskoj krizi koja je izazov opstojnosti kako svih manjinskih zajednica u preambuli Ustava Republike Hrvatske tako i Hrvata. Kriza je izazov kada trebamo odgovoriti na pitanje da li je naš zajednički interes da zaustavimo negativni proces tako da učinimo sve da autohtone manjinske zajednice budu jednaki prioritet u imigracijskim procesima koji su neminovni uz demografske politike za Hrvate. U mnogim lokalnim zajednicama vijeća nacionalnih manjina postaju predstavnici nacionalnih manjina, negdje i nestaju, a mnogima je zbog kriterija u postotku ugroženo postojanje. Vrlo rijetke lokalne zajednice donose odluke u svojim statutima da stečena prava ne ovise samo o kriteriju brojnosti već i o značaju manjinskih zajednica u opstojnosti i razvoju lokalne zajednice. To je put za očuvanja vrednota hrvatske demokracije i ustavnog poretka na europskim vrijednostima.

Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika), kao što je to riješeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?

Put za očuvanja vrednota hrvatske demokracije i ustavnog poretka na europskim vrijednostima je usvajanje Statuta grada Splita sa člankom u kojem je razvidno kako su prava manjina pravna stečevina i time će se potvrditi značaj manjinskih zajednica u opstojnosti i razvoju lokalne samouprave.

TOLERANCIJA  JE POTREBA DEMOKRACIJE

Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?

Strah je psihološki sveprisutan u civilizaciji ratova i podjela po nacionalnoj ili vjerskoj ili etničkoj ili političkoj ili spolnoj ili seksualnoj ili stručnoj ili staleškoj ili drugoj osnovi i to je činjenica. Optimist sam glede resursa u zakonima i sigurnosti u Republici Hrvatskoj no realist da pojedinačni incidenti uz javne istupe dolijevaju ulje na vatru. Primjena zakona je najbolja prevencija nasilja. Najveća opasnost svakog demokratskog društva je nečinjenje pojedinaca u institucijama u javnom i državnom sektoru radi osobnih uvjerenja i interesa gdje se zanemaruje javni interes zaštite ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i prava ranjivih skupina.

Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?

Pravno i institucionalno stanje tolerancije je na prihvatljivoj razini za pripadnike nacionalnih manjina i treba se nastaviti proces zakonskih poboljšanja i dio sam ih predložio u odgovoru na prethodna pitanja. Pučka pravobraniteljica je dala niz mjera koje bi poboljšale stanje. Svi incidenti i politike podjela su stalni izazov za građane i kontinuirano pitanje za nas kako se s tim nositi i što poduzeti? Strategija koja se primjenjuje u kriznim situacijama u sebi uvijek nosi multidisciplinarni pristup i participativno upravljanje uz partnerski odnos svih kojima je javni interes svrha postojanja. Metafora stanja u društvu je da su vjetrovi, pijavice i grmljavinske oluje sve većeg intenziteta i dinamike pa u skladu s tim trebamo osvijestiti da je vrijeme za promjenu strategije i odnosa prema pojavama životne ugroze za pojedinca i zajednicu. Stanje uma nečinjenja sa uvjerenjem da neće mene i da me se ne tiče  treba mijenjati u pozitivan stav da je ugroza dostojanstva, digniteta i života pojedinca i „samokres i u moju glavu“! Mir je uvijek ciljano stanje dobra. Imamo priliku pa i dvije ako treba, za kvalitetnije društvo sa zlatnim standardima za građane.

Autori: Pero Jurišin – Stojan Obradović

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita 

Intervju: Edin Nurkić, predsjednik  Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita

Na 6. po redu izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina  koji su održani 7. svibnja  za Grad Split bila su raspisana i birana vijeća  albanske , bošnjačke , crnogorske i srpske nacionalne manjine te predstavnici  makedonske , ruske i slovenske nacionalne manjine. Split je među prvim jedinicama lokalne i regionalne  samouprave, već 1. lipnja, održao konstituirajuće sjednice vijeća, kako bi što prije započeli novi mandat manjinske samouprave. Kakva su očekivanja, kako funkcionira manjinska samouprava, kakva je suradnja s gradskim strukturama te koji su izazovi pred manjinskim vijećima i predstavnicima razgovarali smo s dosadašnjim predsjednikom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita Edinom Nurkićem ( ujedno i predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, predsjednikom Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod” i zamjenikom predsjednika Odbora Gradskog vijeća Grada Splita za rad s nacionalnim manjinama ) koji između ostaloga ističe da su izbori  moguća prekretnica u realizaciji prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini jer potvrđuju jačanje uloge vijeća kao modela uključivosti i participacije u donošenju odluka.  

– U Splitu su među prvima konstituirana vijeća nacionalnih manjina. Kako  procjenjujete protekle izbore? Kakvi izazovi, ali i perspektive stoje pred nacionalnim manjinama?

Lokalna uprava zahvaljujući političkoj volji i poduzetnosti stručnih službi Grada (i SDŽ-e) su u najkraćem roku sazvale konstituirajuće sjednice vijeća potvrđujući važnost tijela nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici i mi smo im na tome zahvalni. Ovakav pristup daje nadu i povećava naša očekivanja glede buduće suradnje, jer je jsuradnja jedini pristup koji može opravdati našu ulogu i omogućiti realizaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Izbori su moguća prekretnica u realizaciji prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini jer potvrđuju jačanje uloge vijeća kao modela uključivosti i participacije u donošenju odluka na lokalnoj razini, kao ključnog pitanja za implementaciju Ustavnog zakona. Neophodna je i participacija u odlučivanju predstavnika koordinacija lokalne razine na državnoj razini, jer su lokalna rješenja ujedno i kvalitetna rješenja na razini Republike Hrvatske. Primjere dobre prakse treba prihvatiti i primjenjivati na svim razinama odlučivanja s obzirom da postoji značajan broj lokalnih zajednica gdje nisu ni izabrana vijeća i predstavnici ili gdje se tijela manjina isključuju iz odlučivanja. Prešutno prihvaćanje postojećeg stanja je temeljni izazov, jer vodi stagnaciji u radu, s obzirom na sve manji broj izjašnjenih i uključenih pripadnika nacionalnih manjina i njihovu sve manju javnu i medijsku vidljivost. unatoč primjerima povećanog financiranja udruga nacionalnih manjina.

IZBORI SU PREKRETNICA

Mladi i obrazovani ljudi se uključuju u rad kad ih se uvažava i kada politička i šira društvena zajednica uvažava, javno podržava i svekoliko pomaže rad vijeća i predstavnika te udruga i pojedinaca pripadnika nacionalnih manjina. Prošli mandat je pokazao da unatoč globalnim i regionalnim izazovima i teškoćama ipak opstajemo, ali i plaćamo visoku cijenu odlaskom mladih i obrazovanih članova naših zajednica. Nove imigracije u RH već sad stvaraju promjene i u ekonomskom i u političkom smislu pa je neophodno donijeti nacionalnu strategiju demografije, manjina i ljudskih prava koja će sadržavati načela uključivosti i participacije te načela jednakopravnosti i poštivanja ljudskih prava. Samo odgovornim i stručnim pristupom možemo prevladati izazov sadašnjosti uz primjenu strateških i operativnih planova te ostvariti uspješnu, sretnu i zdravu manjinsku zajednicu u budućnosti.

– Koliko je značajno ovo brzo uvođenje vijeća i predstavnika u novi mandat?

Propisani rokovi trebaju biti značajno kraći, a time i primjereniji potrebi kontinuiteta u radu tijela manjina. Upravo naš primjer žurnog konstituiranja vijeća je indikator da je to moguće i neophodno. Vjerujemo da iza toga stoji i poštovanje manjinske uloge u zajednici. Treba napraviti i izmjene sukladno novim tehnologijama i smanjenju birokracije te optimizaciji i jednostavnosti za manjinska tijela.

• Neki upozoravaju na problem da se manjinski izbori održavaju u polovini mandata lokalnih samouprava s kojim bi trebali najuže surađivati i da taj raskorak bitno otežava bolje funkcioniranje manjinske samouprave i suradnju s lokalnim i regionalnim strukturama. Kako vidite taj problem i koliko on utječe na rad vijeća i predstavnika?

Temeljna poteškoća je u prihvaćanju i razumijevanju važnosti uloge vijeća i predstavnika od strane lokalne uprave. Rijetki su primjeri lokalnih uprava i samouprava u kojima su predstavnici manjina dio lokalnih i političkih struktura i da je ta zastupljenost barem u skladu s postotkom u popisu stanovništva. Sinkronizacijom manjinskih i lokalnih izbora dobili bi veću usklađenost u procesu donošenja odluka važnih za nacionalne manjine. Ne možemo očekivati da ćemo samo procesima osvješćivanja i edukacijom poboljšati situaciju na terenu već je neophodno to i propisati zakonom.

Bilo bi dobro donijeti petogodišnji operativni plan vlade i tijela odgovornih za ljudska i manjinska prava uz svestranu pomoć znanosti i obrazovanja te predstavnika nacionalnih manjina. Ali za to je potrebna viša razina suodlučivanja uz izmjenu i dopunu svih zakona koji propisuju razne oblike participacije i savjetovanja.

DOGRADITI ZAKONE

• Predsjednik ste Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita. Koliko su takva tijela značajna za bolje funkcioniranje manjinske samouprave, bolje odnose sa strukturama vlasti, rješavanje manjinskih problema?

Splitska koordinacija je primjer dobre prakse, jer smo u skladu s našim mogućnostima i Statutom grada Splita aktivan dio savjetovanja i predlaganja odluka važnih za nacionalne manjine i to zajedničkim izborom tri člana u sedmeročlani Odbor za rad s nacionalnim manjinama Gradskog vijeća.

Proces odlučivanja je dugotrajan i trnovit, ali smo u ovom sazivu uspjeli dvije odluke iz 2013, godine izmijeniti u jedinstvenu koja je uključila i neophodno financiranje splitske koordinacije (Odluka o kriterijima i načinu financiranja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Gradu Splitu te određivanju nagrada članovima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina). Mali korak za lokalnu politiku i upravu, a veliki korak za tijela nacionalnih manjina. Svima koji su sudjelovali u tom procesu „kapa doli“ i hvala Gradskom vijeću Grada Splita koji je istu prihvatio na sjednici 14. prosinca 2022. godine, baš na prijedlog Odbora za rad s nacionalnim manjinama.

• Kako gradska vlast prihvaća institucije manjinske samouprave? Kakvu podršku imaju i uvijete za rad? 

Grad Split ima mehanizme za primjerenu podršku i svima je omogućio uvjete za rad. To je bio dug put i mnogo je pojedinaca iz manjinske zajednice, politike i lokalne uprave u gradu Splitu, od prvih manjinskih izbora, u tom procesu dalo svoj obol. Gradilo se ciglu po ciglu. Naša očekivanja su sada realna i mislimo da je došlo vrijeme za još veće iskorake, jer su kapaciteti manjinske zajednice kvalitetniji i spremniji za preuzeti veću ulogu u odlučivanju. To smo pokazali i sudjelovanjima na e-savjetovanjima o raznim pravilnicima kao i nizom prijedloga datim lokalnoj upravi za participaciju u povjerenstvima, vijećima i tijelima lokalne uprave. Također vodimo i upravni postupak radi zaštite manjinskih prava.

JAČANJE KAPACITETA MANJINSKIH ZAJEDNICA

• Kako se grade partnerski odnosi sa strukturama vlasti? Kako unapređivati i razvijati te odnose koji su po mnogima ključni za bolje funkcioniranje manjinske, ali i lokalne/regionalne samouprave?

Za partnerski odnos kao prvo treba ispuniti uvjet osjećaja sigurnosti i povjerenja koji se postiže korektnom i poslovnom komunikacijom i odlukama koje dugoročno omogućuju rad vijeća, predstavnika, Koordinacije i udruga nacionalnih manjina. To ne smije ovisiti o promjenjivim politikama izabranih gradonačelnika i gradskih vijeća te pročelnika gradskih službi. Dovoljan uvjet bi bio usklađivanje zakonskih i podzakonskih propisa u skladu sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina koji bi primjenom pozitivne diskriminacije uključili i nas u donošenje odluka. Dodatni uvjet za ocjenu izvrstan bi bio izbor dokazanih manjinskih volontera u izboru na listama za vijećnike, zapošljavanjem putem natječaja za pročelnike i savjetnike koji rade sa nacionalnim manjinama i pitanjima ljudskih prava. I ekstra uvjet je i da gradonačelnik ili zamjenik mogu biti izabrani i iz manjinske zajednice ili da lokalne uprave imaju savjetnika za manjine i ljudska prava koji su pripadnici nacionalnih manjina. Te uvjete je moguće ispuniti u primjerenom vremenu razvoja naše demokracije. To je put za rast i razvoj uloge manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj.

JAČANJE KAPACITETA MANJINSKIH ZAJEDNICA

• Koliko su značaj manjinske samouprave, vijeća i predstavnika, njihova uloga i potencijali osviješteni i prepoznati u samim manjinskim zajednicama, među pripadnicima nacionalnih manjina? Kako ih oni percipiraju i koliki interes pokazuju? Može li taj interes biti veći i kako ga potaknuti?

Stanje unutar manjinske zajednice je preslik stanja u većinskoj zajednici i to glede negativnog odnosa prema politici i političarima te što im donosi samo sudjelovanja u njoj, a ona je na demokratski niskoj razini. Zato imamo stalne prijedloge da se propiše obveza sudjelovanja građana u izborima. Kako su izbori manjina medijski prisutni čak ispod razine informacije o vremenskoj prognozi doprijeti do birača je značajno otežano. Pitamo se gdje su izabrani predstavnici nacionalnih manjina kad je u pitanju medijska vidljivost i gdje su manjinski predstavnici u javnim medijima? Interes pripadnika nacionalnih manjina bi bio značajno veći kada bi samo dio prijedloga o kojima sam govorio bio ispunjen. Interes pripadnika nacionalne manjine je u skladu sa vrijednosnim sustavom pojedinaca i njegove obitelji, manjinske zajednice, lokalne zajednice i politike većinske zajednice. Interes treba biti daleko veći i u to treba uložiti i dodatni trud cijelog društva i to horizontalno i vertikalno.

• U čemu je uopće važnost manjinske samouprave? Što ona donosi nacionalnim manjinama, a što lokalnim i regionalnim sredinama u kojima djeluje?

Procesi rasta i razvoja su višestruki i kada ih donesemo zajedno uz sudjelovanje velikog broja dionika ispunili smo nužan uvjet mogućeg pozitivnog ishoda i svi imaju osjećaj pobjede i uspjeha. Osjećaj prihvaćanja je neprocjenjiv. Primjeri dobre prakse pokazuju da je moguće realizirati i Europske programe ako su dionici ravnopravni u predlaganju i u skladu s programom imaju jasan cilj i svrhu. Ako su uz to samoodrživi onda su i trajni. Gdje su velike investicije u nacionalne strategije i operativne planove za manjinske zajednice? Lokalne zajednice koje primjenjuju zajedničko sudjelovanje dionika (manjinskih) imaju neprocjenjivi dobitak u zdravim ljudskim odnosima, jer je razumijevanje, komuniciranje i dogovaranje na najvišoj razini.

Autor : Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija