Intervju: Darko Šonc, član Savjeta za nacionalne manjine RH iz redova slovenske nacionalne manjine
Za uspješniji rad vijeća i predstavnika neophodno imati financijske i materijalne pretpostavke te bar jednu zaposlenu osobu, neku vrstu tajnika, koja će raditi na koordinaciji rada vijeća i predstavnika. To bi bile vrlo važne poluge za njihov bolji rad. Druga važna stvar je da se sama vijeća svojim aktivnostima moraju nametnuti lokalnoj samoupravi . Vijeća i predstavnici mogu i moraju pokazati svoje potencijale , svoje mogućnosti u rješavanju određenih problema tako da se u okviru lokalne samouprava može vidjeti da je nešto dobro i da to bogati čitavu sredinu u kojoj djeluje neka manjinska zajednica.
Prošla je godina dana od 6. po redu izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat manjinske samouprave ? Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti ?
Vijeća i predstavnici uvedeni su u manjinsku politiku Ustavnim zakonom iz 2002. godine i otada je prošao jedar relativno duži period edukacije i uhodavanja . I to kako za manjinske zajednice i organizacije odnosno za njihova vijeća i predstavnike tako i za lokalne i regionalne strukture vlasti . To je bio period upoznavanja sa mogućnostima i potencijalima manjinske samouprave koja unatoč svih nedostataka nisu mala i zanemariva i mislim da su nakon onih početnih nesnalaženja vijeća profunkcionirala i da u okvirima datih realnosti ispunjavaju svoje uloge odnosno da su u funkciji ostvarivanja i zaštite manjinskih prava na lokalnom nivou . No ključna činjenica , osnova i podloga njihova rada su određena sredstava koja trebaju imati na raspolaganju kako bi mogli funkcionirati. U tom kontekstu možemo kazati da u onim lokalnim i regionalnim sredinama gdje se to shvaća i uvažava, gdje lokalne i regionalne strukture vlasti osiguravaju materijalne pretpostavke za njihov rad, tamo vijeća i predstavnici rade. Njihova je zadaća da ostvaruju određene programe, a to je nemoguće bez određenih sredstava. Tako, da bi jedan mogući generalni zaključak mogao biti da su sredstava ključni uvjet njihova uspješna rada.
VIJEĆA FUNKCIONIRAJU
Spomenuli ste edukaciju. Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti, ali i manjinske organizacije i institucije osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerske odnose koji donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici. Što bi na tom planu trebalo poduzimati , mijenjati … ?
Trebalo je proći određeno vrijeme da se u lokalnoj i regionalnoj samoupravi shvati dobrobiti partnerskog odnosa s manjinskim predstavnicima odnosno institucijama. Ali isto tako i sama vijeća i predstavnici su protekom vremena postajali sve svjesniji i educiraniji u pogledu svojih mogućnosti , potencijala, svjesni upravo svoje partnerske pozicije i mogućnosti da je koriste za vlastitu dobrobit ali i dobrobit šire zajednice u kojoj djeluju i na taj način jačaju svoju poziciju . Naravno tu edukaciju treba stalno razvijati i dopunjavati. Sastav i struktura vijeća i predstavnika se stalno mijenja , a promjene su naravno prisutne i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u njihovim strukturama i tijelima tako da je nužno stalno međusobno prožimanje , gradnja partnerstva , a sve to zahtjeva i jednu stalnu edukaciju . Posebno je ta edukacija važna za jačanje partnerske suradnje. U lokalnoj samoupravi gdje postoji da tako kažemo kritična masa manjinskog stanovništva , gdje su jače odnosno brojnije manjinske zajednice oni sigurno obogaćuju ukupni život svoje sredine i to mnogi sve više prepoznaju i koriste.
POKAZATI POTENCIJALE
No nisu rijetka mišljenja i stručne i političke ocijene koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave moguće je i urušavanje tog sustava. Koliko vam se te ocjene čine realnim?
Tu se vraćamo na već spomenuti problem. U sredinama koje osiguravaju sredstava nacionalnim manjinama , a to su uglavnom veći gradovi vijeća dobro rade i ona su ukomponirana i predstavljaju dio ukupne lokalne samouprave. Vrlo je važno osigurati temelje, pretpostavke rada, tzv. „hladni pogon“. Ja odgovorno tvrdim da je za uspješniji rad vijeća i predstavnika neophodno imati bar jednu zaposlenu osobu, neku vrstu tajnika, koja će raditi na koordinaciji rada vijeća i predstavnika. To bi bila vrlo važna poluga za njihov bolji rad. Druga važna stvar je da se sama vijeća svojim aktivnostima moraju nametnuti lokalnoj samoupravi . Vijeća i predstavnici mogu i moraju pokazati svoje potencijale , svoje mogućnosti u rješavanju određenih problema tako da se u okviru lokalne samouprava može vidjeti da je nešto dobro i da to bogati čitavu sredinu u kojoj djeluje neka manjinska zajednica.
Član ste Savjeta, krovne institucije nacionalnih manjina u RH. Da li su s nivoa tog tijela u planu neke inicijative za bolje funkcioniranje ovih važnih institucija manjinske samouprave? Razmišlja li se i promjeni njihova statusa i ovlasti? Koliko su te mogućnosti realne?
Pa zasada savjet nije pokazao neke inicijative na tom planu. Složena je to problematika i vrlo zahtjevna. Treba vrlo odgovoran i stručan pristup tim pitanjima i naravno široka politička volja i suglasnost da se u te promjene uđe.
ZNAČAJNA PREKRETNICA
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?
Ti Operativni programi su zaista bili značajna prekretnica i u mnogome su obogatili rad manjinskih udruga i njihovih institucija te su mnoge manjine tu našle sebe . Evo za nas Slovence veliku je ulogu odigrao Slovenski dom u zagrebu kao centralni nositelj opće kulturne i identitetske politike, a to je omogućeno između ostalog osiguranjem ili odkupom prostora za rad naših udruga i institucija. Operativni planovi unatoč svih problema, teškoća i blokada u njihovu ostvarivanju ipak su donijeli jedan konkretan iskorak za nacionalne manjine koji se osjeća od nacionalnog do lokalnog nivoa. Naravno tu je vrlo bitna suradnja s ministarstvima odnosno njihovim nadležnim službama i tu suradnju moramo unapređivati i razvijati u narednom periodu .
VAŽNOST MLADIH
Kakav je suradnja s matičnom državom, posebno oko projekata na lokalnoj razini? Ima li primjera dobre prakse?
Pa mi Slovenci tu dobro stojimo jer imamo ured za Slovence van Slovenije i oni pomažu mnoge projekte, u prvom redu one na nacionalnom nivou ali se sada. spuštaju i u lokalne sredine. Mi smo ih upoznali s značajem vijeća i predstavnika u pojedinim lokalnim sredinama i tu sada ima zanimljivih stvari potpore prekograničnoj suradnji jedinica lokalne samouprave.
Vijeće slovenske nacionalne manjine grada Zagreba dosada je izdalo uz tu pomoć i potporu više izuzetno vrijednih monografija koje govore o velikom i značajnom doprinosu Slovenaca , pripadnika slovenske nacionalne manjine razvoju hrvatskog društva i kulture. Tu je i svojevrsna bibliografija Slovenaca u Hrvatskoj gdje je više od 300 Slovenaca koji su dali veliki doprinos hrvatskom društvu i kulturi . To su mali dijelovi mozaika identiteta jedne nacionalne manjine i njenog mjesta u nekom društvu , široj zajednici , državi. No sada je nama bitno naći i potaknuti programe kojima možemo angažirati mlade jer bez toga nam nema opstanka . Bez mladih nema napretka , to je problem svih manjina. Dakle kako se prilagoditi i privući mlade u kulturna društva , u aktivnosti vijeća…..
Što vi poduzimate na tom planu ?
A mladima se treba prilagoditi . Mladi su prilično apolitični i zato im treba naći prilagođene sadržaje posebno kroz zabavnu kulturu , digitalne sadržaje ….da nađu interesa da dođu u naše prostore, da se druže, da sami stvaraju odgovarajuće sadržaje i programe .
PREKOGRANIČNA LOKALNA SURADNJA
Koliko tome pomaže učenje materinjeg jezika?
Možda je to malo paradoksalno ali učenje jezika je skoro više atraktivno za pripadnike većinskog naroda nego samo za nas Slovence . Slovenija je atraktivna za Hrvate posebno u pograničnim područjima i oni su spremni učiti jezik kako bi možda našli neko bolje zaposlenje u Sloveniji. To je ekonomski interes, idemo u neki Slovenski dom naučiti jezik pa ćemo lakše naći zaposlenje …
Da li blizina granice otvara mogućnost ekonomske suradnje među lokalnim zajednicama ?
Da, nacionalne manjine su tu kao neki katalizator koji pouspiješuje takve stvari . Imate vrlo zanimljivu suradnju Samobora i Brežica na zajedničkom rješavanju i zbrinjavanju komunalnog otpada i sigurno je da je faktor prisustva članova manjinske , slovenske nacionalne zajednice na tim prostorima sigurno tome doprinosi .
Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine? Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i poziciju i prava nacionalnih manjina ? Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Da rezultati popisa sigurno će prouzročiti određene probleme i ugroziti zastupljenost manjina. Mora se tu početi razmišljati izvan suhoparnih brojeva. Evo, Slovenci u Zagrebu su pali na oko 2000 pripadnika, a nekad npr. između ! i II svjetskog rata u Zagrebu je bilo oko 18.000 Slovenaca, a Zagreb je tada imao nešto manje od 200 tisuća stanovnika pa je faktički svaki deseti njegov stanovnik bio Slovenac. Inklinirali smo jedni drugima. Sada će pojedine nacionalne manjine izgubiti prava na vijeća u manjinskoj samoupravi ili predstavnike u tijelima lokalne samouprave i to je problem o kojem treba razmišljati i primjereno ga rješavati.
Autor: Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija