Intervju: Tanja Novotni Golubić, članica FUENA, suorganizatorica konferencije „Manjine na Zapadnom Balkanu„ i dožupanica u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji iz redova češke nacionalne manjine
Federalna unija evropskih nacionalnosti (FUEN) koja okuplja više od 90 manjinskih organizacija iz cijele Evrope organizirala je konferenciju „ Manjine na Zapadnom Balkanu „ na kojoj su sudjelovali manjinski predstavnici svih zemalja ovog područja koji se spremaju u EU. Bila je to prilika da se na osnovu bogatih iskustava FUENA ali domaćina konferencije Hrvatske sudionici suoče s izazovima i problemima u zahtjevnom procesu integracija , ali i sagledaju kako upravo manjinske zajednice i organizacije mogu sada iskoristiti ovaj ključni trenutak kada njihove zemlje pristupaju EU da svoje interese i potrebe implementiraju u zakonske prijedloge jer se radi o rješenjima koje će bitno dalje utjecati na opstojnost i položaj tih manjinskih zajednica u budućnosti .
Federalna unija evropskih nacionalnosti (FUEN) s sjedištem u Njemačkoj , koja okuplja više od 90 manjinskih organizacija iz cijele Evrope ( i u kojem vi i vaša manjina aktivno djelujete ) organizirala je početkom mjeseca u Kopačevu konferenciju na temu “Manjine na Zapadnom Balkanu”. Što je razlog da je ta tema stavljena u fokus FUENa ?
Pa evo znamo da je u procesu postupna integracija zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Hrvatska je jedina država s područja koje Europska unija smatra Zapadnim Balkanom koja je i članica EU. Ostale zemlje Albanija , BiH , Crna Gora , Sjeverna Makedonija i Srbija su kandidati od kojih su neke otvorile pristupne pregovore , a neke još nisu dok je Kosovo tek nedavno predao zahtjev za prijem. Uglavnom se ovdje radi o državama bivše Jugoslavije čiji konstitutivni narodi njenim raspadom u drugim državama izvan matične postaju nacionalne manjine . S druge strane znamo da je FUEN jedna proeuropska organizacija koja podržava ovu namjeru EU da spomenutim zemljama otvori put europskih integracija, a pošto FUEN ima jednu dugu tradiciju i znanja , svjesni smo složenosti toga puta i odnosa , posebno zbog ratnih zbivanja i sukoba koje su bile pogodile zemlje ovog područja i spremni smo pomoći u prevazilaženju i rješavanju određenih problema . Ono što je značajno jeste da sve države koje su podnositeljice zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji moraju u procesu integracija ispuniti vrlo stroge Kopenhaške političke kriterije. A veliki značaj Kopenhaških kriterija je upravo u tome što svaka zemlja mora postići stabilnost svojih političkih institucija koje jamče demokraciju , vladavinu prava , ljudska prava te poštivanje manjina i njihovu zaštitu. I Hrvatska je prilikom ulaska u EU morala značajno prilagoditi svoje zakonodavstvo Kopenhaškim kriterijima i zahtjevima i to s posebnim naglaskom na prava nacionalnih manjina.
Isto tako mnogo članice FUENa s područja Zapadnog Balkana su tražile da se organizira jedna ovakva konferencija na kojoj će se razmijeniti iskustva, suočiti se s izazovima i problemima u zahtjevnom procesu integracija , ali i sagledati kako upravo manjinske zajednice i organizacije mogu sada iskoristiti ovaj ključni trenutak kada njihove zemlje pristupaju EU da svoje interese i potrebe implementiraju u zakonske prijedloge jer se radi o rješenjima koje će bitno dalje utjecati na opstojnost i položaj tih manjinskih zajednica u budućnosti.
HRVATSKA KAO DOBAR PRIMJER
Zašto je konferencija FUENa održana upravo u Hrvatskoj ?
Konferencija je organizirana u Hrvatskoj upravo stoga što je Hrvatska na europskoj razini jedan dobar primjer koliko je ulazak u Europsku uniju zapravo pridonio poboljšanju statusa manjina i ova konferencija je bila jedna prava prilika da se prenesu mnoga iskustva koja su nastala u tom periodu , što je kroz niz rasprava i panel diskusija i učinjeno i što može bitno pomoći zemljama Zapadnog Balkana koje tek ulaze u proces europskih integracija.
Koje su osnovne ocjene stanja i problema nacionalnih manjina na području zapadnog Balkana i koje su osnovne poruke konferencije ? Što je bilo posebno istaknuto i naglašeno u raspravama koje su se vodile, na što su manjinski predstavnici iz zemalja Zapadnog Balkana posebno upozoravali ? Koji su manjinski problemi najviše apostrofirani ?
Na konferenciji je prezentirana jedna široka lepeza manjinskih prava i problema. Ono što je posebno bilo apostrofirano jeste da se manjinama zaista nudi širok spektar ostvarivanja prava odnosno širok zakonodavni okvir ali isto tako je upozoreno da implementacija zakona često u praksi bitno zaostaje. Također, za zemlje Zapadnog Balkana jedan veliki izazov je izgradnja i održavanje institucija i to ne samo državnih već i manjinskih institucija, tako da tu zaista treba dati jednu posebnu podršku i pomoć u formiranju kvalitetnih institucija . Naravno, važno je istaknuti i važnost potpore matičnih zemalja svojim nacionalnim manjinama jer znamo da za svaku manjinu puno znači imati podršku matične zemlje, a na ovim područjima to je, u punom opsegu i na adekvatan način, ponekad djelom i otežano i zbog sukoba koji su se ovdje dogodili pa treba raditi na prevladavanju tih odnosa . Što se tiče izazova tu su još i velika zemljopisna rasutost , nedostatak organizacija mladih , generacijski jazovi , strahovi u izražavanju manjinskih identiteta odnosno etničke pripadnosti ( slobodno deklariranje manjinske pripadnosti ) , nestabilnost državnih potpora kada manjine ne mogu računati na stalnu , sigurnu , kontinuiranu podršku već stalno iz godine u godinu moraju ovisiti o proračunima ( i njihovim problemima ) državnih , regionalnih i lokalnih vlasti . Uz to nedostaju i određena međunarodna jamstva za minimum prava koja bi se morala poštovati . A posebno se moglo čuti o problemima romske nacionalne manjine koja se još uvijek susreće s velikim teškoćama unatoč svih deklaracija i potpora EU da se unaprijede romska prava vezano za obrazovanje, borba i suzbijanje direktne ili indirektne , otvorene ili prikrivene diskriminacije itd. Uz to, naravno, bili su prisutni i problemi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta , jezika , obrazovanja itd , problemi izraženog jaza između normativnog i ostvarenog ali i potreba osnaživanja politike koje su usmjerene na prožimanje manjinskih i većinskih zajednica koje teže dobrobiti i benefitima i manjina i većina .
ŠIROKA LEPEZA MOGUĆNOSTI
Što FUEN može ponuditi ( koja iskustva i prakse ) ovim zemljama s ciljem daljnjeg unapređivanja položaja manjina i provođenja manjinskih politika ?
Htjelo se doći do jednog kriterija garantirane minimalne zaštite manjinskih prava i upravo su paneli i rasprave pokazale na kojim je područjima potrebno napraviti neku dodatnu pravnu zaštitu.( To je uostalom bila i intencija naše Minority Safe Pack inicijative na europskom nivou ). Isto tako prezentirani su različiti modeli manjinskog obrazovanja i načini na koji se oni najbolje mogu implementirati te kako osnažiti manjinske zajednice za njihovo provođenje itd. Dakle edukacija , razmjena iskustava , pravna zaštita , . Mi ne možemo pritiskati vlade pa ni vladine institucije ali možemo pokazati i promicati modele zaštite autohtonih manjina i manjinskih naroda . Znači promicanje prava , apeliranje , edukacija , sve su to naše mogućnosti. I na kraju povezivanje svih nas da imamo jedan zajednički prostor suradnje i zapravo kada imate mnoštvo tih manjinskih iskustava , vi možete izvući ono što je vama kao konkretnoj manjinskoj zajednici najprikladnije i primjenjivo u vašoj praksi . Evo npr . Hrvatska sigurno može ponuditi zanimljiva iskustva u procesu pomirenja, kako se odnositi prema manjinama i kavu im podršku dati upravo na područjima gdje su se događala ratna zbivanja. Sve to može biti zanimljivo i za neke druge zemlje i njihove nacionalne manjine. Dalje tu su naša zanimljiva rješenja i iskustva manjinske samouprave , vijeća i predstavnika , kulturna autonomija itd. posebno značajni su i primjeri povezivanja i suradnje manjinskih zajednica država koje su bile u ratnim sukobima kao što su to npr. dansko-njemačka iskustva i koji imaju sjajne primjere kako prevazići neku povijest koja je bila i mračna i teška ali se iz toga može izaći i nastaviti vrelo kvalitetno graditi zajedničke odnos i zajedničku budućnost .
Što manjine s ovih područja mogu ponuditi u procesu pomirenja, normalizacije odnosa među državama te u procesu europskih integracija ?
Pa zapravo ovo je bila jedna razmjena iskustava i znanja i bila su obrađena mnoga područja političke participacije , obrazovanja , diskriminacije , osnaživanje manjinskih institucija . Mislim da su rasprave bile vrlo konkretne i to je bila prilika za dijalog i mogle su se usporediti različite manjinske situacije , iskustva i prakse te doći do konkretnih znanja koja se mogu dalje ugrađivati u razvoj manjinskih prava i manjinske politike u njihovim državama i budućim praksama.
USPOREDBA RAZLIČITIH PRAKSI
Da li se raspravljalo i o mogućim konkretnim planovima i programima suradnje nacionalnih manjina sa ovih područja ?
Nije bilo na konferenciji konkretnih dogovora i planova ali na tome se kontinuirano radi . Mi redoviti imamo različite seminare i konferencije na kojima se o tome konkretno razgovara, upravo npr. i putem radne skupine za slovenske manjine. Imamo već taj uhodani prostor u kojem se neprestano povezujemo i imamo dobre primjere suradnja kao što je npr. hrvatska manjina iz Srbije i srpska manjina u Hrvatskoj uz širok program od kojih je neke sadržaje sponzorirao ili organizirao i FUEN( npr. nogometne turnire ). Dakle postoje već određene prakse koje su dobar primjer kako upravo nacionalne manjine mogu biti most suradnje i spajanja među državama.
Imali FUEN daljnjih planova oko ove inicijative kako bi se pružila daljnja podrška nacionalnim manjinama u ovim važnim integracijskim procesima ?
Svakako . I FUEN ima svoju agendu ali još više očekujemo da članice FUENA iz ovih zemalja i same pokrenu neke teme koje su njihov prioritetni interes . FUEN je dobar partner . Osobno sam bila nedavno pokrenula inicijativu da se rasprave problemi rezultata popisa stanovništva u Hrvatskoj i odmah je organiziran jedan okrugli stol na tu temu . FUEN je jak u dijeljenju informacija, iskustava, znanja… i tu može puno pomoći i napraviti .
OSUVREMENITI USTAVNI ZAKON
Kako se iz FUENa gleda na stanje manjinskih prava u Hrvatskoj ( npr . glede ocjena i izvještaja Vijeća Europe vezano za ostvarivanje Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina ) i što bi eventualno trebali biti neki prioriteti u budećem djelovanju ?
Hrvatska se nerijetko na svim konferencijama ističe kao jedan sjajan primjer kako bi zakonodavstvo jedne europske države kada su u pitanju nacionalne manjine trebalo izgledati. Međutim izvješća koja spominjete pokazuju da ono što je pravno osigurano i uređeno ne mora nužno značiti i garantirati i kvalitetnu implementaciju i u praksi zaista uvijek postoji prostor za poboljšanje. Dakle, kada se gleda pravni okvir za nacionalne manjine Hrvatska spada među najbolje uređene države ali znamo da u pojedinim državama čak i ne trebate imati nešto pravno uređeno da bi funkcioniralo dobro. I zato moramo dalje napredovati. Krajem prošle godine obilježili smo 20tu godišnjicu donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je bio jedan, da tako simbolički kažemo, revolucionarni pravni akt koji je manjinama zaista donio puno. Međutim neke njegove odredbe sigurno treba prilagoditi novim vremenima i novima izazovima i novim potrebama. Pri tome posebno u vidu imam rezultate popisa stanovništva i drastičan pad udjela većine manjinskih zajednica. Mislim da se glede i tih okolnosti trebamo zapitati da li neke odredbe koje su bile aktualne prije 20ak godina danas zadovoljavaju naše kriterije i potrebe odnosno da li su još uvijek dovoljno kvalitetan instrument zaštite prava nacionalnih manjina i njihove budućnosti . Popis je pokazao i da su manjinske zajednice u prosjeku vrlo stare i zato posebno moramo razmisliti i o nekim rješenjima , programima i kriterijima koji će više biti okrenuti mladima kako bi očuvali manjinska prava ali i manjinske zajednice kao takve .
I EUROPSKA UNIJA TREBA BOLJA MANJINSKA PRAVA
Poznata je hvale vrijedna inicijativa Minority Safe Packa kojom se tražio poboljšanje zakonodavnog okvira za nacionalne manjine na nivou čitave Europske unije, a koju je pokrenuo FUEN. Inicijativa je zapela pred Europskom komisijom i Sudom Europske unije. Kakva je trenutno situacija i da li se poduzimaju neke aktivnosti kako bi se Inicijativa vratilu na javnu scenu i u europsku političku proceduru, a s ciljem stvaranja jednog još boljeg europskog zakonodavnog okvira za zaštitu nacionalnih manjina ?
Na neki način u ovom slučaju Europska unija je pokazala neke svoje nedostatke i manjkavosti i vidjelo se da se određeni aspekti demokratičnosti ovdje sažeti u maksimi odnosno motu „ ujedinjeni u raznolikosti „ baš i nisu dovoljno saživjeli. Na neki način i EU je primjer kako i u zajednici u kojoj je formalno sve u funkciji i podložno ljudskim pravima i manjinskim pravima to često zapinje u praktičkoj realizaciji . I tu imamo puno prostora i potrebe za dodatnim radom i naporima u cilju poboljšanja i jačanja pravnog okvira kada su u pitanju manjinska prava . Ako je već Europski parlament podržao ovu inicijativu velikom većinom glasova ( kao i više od miliju građana svojim potpisima ) onda odbijanje te inicijative od strane Europske Komisije ( pa i Suda EU ) smatramo nepravednim i FUEN neće stati i olako odustati od ove inicijative . No inicijativa je inicirana pred desetak godina i danas bi je sigurno trebalo prilagoditi i unaprijediti prema novim izazovima i potrebama kako bi bila još vjerodostojnija i uvjerljivija za novu procedure . Tim više što nam slijede i novi parlamentarni izbori u Europskoj uniji i to je nova šansa .
Koliko je poznato iz Hrvatskoj u FUENU djeluju češka , mađarska , srpska i njemačka nacionalna manjina . Mogu li se uključivati i druge manjinske zajednice i što im članstvo u FUENU donosi ?
To je jedna otvorena organizacija i koja stalno radi na svom proširenju. Svake godine primaju se nove članice . Procedura je takva da na godišnjoj skupštini FUENA neka buduća potencijalna članica iskaže svoj interes za prijem i onda se na Skupštini o tome glasa . Proces nije složen . Naravno ima interesa i iz Hrvatske i osobno očekujem da će relativno skoro broj hrvatskih članica u FUENU biti veći .
Autor: Stojan Obradović
Photo : FUEN
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija