10. Tekst serijala „ Izazovi i dileme unapređivanje manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi „ (10/2024) – SURADNJA ŽUPANIJSKIH SLUŽBI PRESUDNA JE ZA USPJEŠNO RJEŠAVANJE NAŠIH POTREBA I PROBLEMA

Intervju : Kadro Kulašin, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika  nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Splitsko dalmatinske županije 

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina vrlo su važne institucije čiji značaj  i potencijal nije dovoljno prepoznat. Bez obzira na njihove nedostatke,  bez njih položaj nacionalnih manjina u mnogim sredinama bio bi mnogo teži. To su mostovi preko kojih nacionalne manjine mogu adresirati svoje probleme, probleme činiti vidljivim i javnim te tražiti određena rješenja.  Vrlo važan činilac njihovog uspješnijeg rada jeste njihov partnerski odnos i suradnja s lokalnim i regionalnim vlastima, a Splitsko-dalmatinska županija je u tom smislu pravi primjer dobre prakse. Manjinske zajednice trebaju raditi na jačanju kapaciteta manjinske samouprave ali tome doprinos trebaju dati i većinske strukture jer to je obostrani interes. No, veliki broj općina, gradova i županija još nije prepoznao takav oblik suradnje i što ona donosi lokalnoj ili regionalnoj zajednici pa bi i manjinska samouprava trebala imati veću inicijativu na prezentiranju takvih dostignuća.

Predsjednik ste Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije. Koga okuplja koordinacija i kako djelujete ?

Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Splitsko-dalmatinskoj županiji okuplja  čak 11  nacionalnih manjina. Tri manjine, albanska , bošnjačka i srpska imaju svoja županijska vijeća, a još osam nacionalnih manjina, Crnogorci, Mađari , Makedonci, Nijemci, Rusi , Slovenci , Talijani i Ukrajinci  imaju svoje predstavnike. Našu aktivnost temeljimo prije svega na našoj međusobnoj suradnji , solidarnosti , ispomoći i posebno razmjeni informacija koje mogu svakoj manjini pomoći i unaprijediti rad na našem području. No, uz to važan dio našeg rada je stalna i kvalitetna komunikacija sa nadležnim županijskim strukturama , u ovom slučaju Upravnim odjelom za branitelje , civilnu zaštitu i ljudska prava koji vodi Damir Gabrić i u čiju nadležnost spadaju i nacionalne manjine. To je važan i nezaobilazan uvjet da nacionalne manjine mogu ostvarivati svoju punu ravnopravnost i rješavati svoje probleme i potrebe. Zaista bih želio istaknuti da uloga i rad ovog Odjela u Splitsko-dalmatinskoj županiji kada je o manjinama riječ može biti pravi , kvalitetni primjer dobre prakse kako se mogu unapređivati i štiti manjinska prava. Nema tog problema , potrebe , zahtjeva nacionalnih manjina koji se neće razmotriti , sagledati mogućnosti njegova rješavanja,  utvrditi operativni pristup i rokove i pokrenuti adekvatan proces. U tom kontekstu, naravno razgovor i dogovor , što je realno, a što nije, kada je nešto moguće riješiti, kakvi su uvjeti i sredstava potrebni za to itd. su normalna stvar , ali vi uvijek možete biti sigurni da se na tome radi, da su vam vrata nadležne službe i ljudi uvijek dostupni , spremni na pomoć , informaciju , razgovor , traženje rješenja … Ne radi se tu samo o nekom administrativnom odnosu , već realnoj suradnji i evo znam da npr. kada pripadnici srpske nacionalne manjine rješavaju neke svoje infrastrukturne i egzistencijalne probleme u pojedinim selima Dalmatinske zagore  s njima s izlazi na teren , utvrđuju mogućnosti , rokovi i na kraju zajedno evaluira što je i kako je učinjeno.

PRIMJER DOBRE PRAKSE

Kako prema vašim uvidima  teče novi mandat   manjinske samouprave  odnosno vijeća i predstavnika izabranih u svibnju prošle godine?  Da li se i u kojim segmentima napreduje , a koji problemi ostaju isti ?

Nakon provedenih manjinskih izbora 2023. godine u vrlo kratkom periodu pristupilo se konstituiranju vijeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Splitu. Inicijativu i pripremu konstituirajućih sjednica dali su kako Grad Split tako i Splitsko-dalmatinska županija. Nama je to pokazatelj da je lokalnoj upravi i samoupravi stalo da se sve napravi na najbolji način te da vijeća započnu s radom u što kraćem vremenu. To je za svaku pohvalu. A napreduje se u više pravaca. Financiranje vijeća i predstavnika je definirano kroz proračun grada i županije, pomoć u radu na poljima kojima je to potrebno, povećana je naknada članovima vijeća kao i sredstva za rad vijeća. Mišljenja sam da je nakon početnih nesnalaženja, koja su normalna kad su se vijeća i predstavnici birali po prvi put, daljnji rad napredovao u svakom smislu. Sada možemo reći da su Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija pozitivan primjer kakav bi trebao biti odnos između vijeća, predstavnika i lokalne i regionalne uprave i samouprave. Naravno da uvijek ima prostora za daljnje unaprjeđivanje odnosa na čemu se kontinuirano radi.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati , mijenjati  … ? 

Kako kažu stari „znanja nikad dosta“. Kroz različite oblike edukacije koju smo prošli i mi, a i lokalne i regionalne strukture vlasti bitno se popravio odnos i status manjinske samouprave. Naime Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina su organizirali u više navrata predavanja, radionice i seminare kako za manjinsku samoupravu tako i za gradske i županijske službenike. To je polučilo dobar rezultat, uspostavljena je tješnja suradnja, odnos i razumijevanje. Moram istaknuti da je uvijek bila želja i htijenje lokalnih i regionalnih struktura vlasti da se pomogne u skladu s mogućnostima da se što bolje i efikasnije prevladavaju prepreke.

KONTINUIRANI NAPREDAK

Dugogodišnji ste aktivista u institucijama manjinske samouprave. Kako vi uopće ocjenjujte ulogu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina? Koja je njihova važnost za nacionalne manjine ? Koliko te institucije realno doprinose rješavanju manjinskih problema i zadovoljavanju manjinskih potreba ?

To su vrlo, vrlo važne institucije. I njihova stvarna uloga i pozicija ni u većinskoj , ali često ni u manjinskoj javnosti nije dovoljno prepoznata i osviještena. Ta su tijela sastavni dio lokalne i regionalne samouprave sa savjetodavnom ulogom. Iako to možda izgleda kao jedna nedostatna pozicija , kao nedorečena uloga, stvarni potencijali ovih tijela nisu zanemarivi i  bez njih bi položaj nacionalnih manjina u mnogim sredinama bio puno teži. To su mostovi preko kojih nacionalne manjine mogu adresirati i otvarati svoje probleme, probleme činiti vidljivim i javnim te tražiti određena rješenja. .Naravno, odnos i prakse lokalnih i regionalnih struktura prema ovim institucijama su različite od ignoriranja do potpunog partnerskog uvažavanja. Negdje je savjetodavna uloga potpuno dovoljna i preko nje je moguće puno učiniti i utjecati na ostvarivanje manjinskih prava jer s druge strane stoje predstavnici lokalnih i regionalnih struktura koje ne samo da shvaćaju i prihvaćaju te odnose već znaju da je partnerski odnos s nacionalnim manjinama rješavanje i zadovoljavanje njihovih potreba i problema dobrobit ukupne sredine , a ne samo nacionalnih manjina. Nažalost dosta je sredina koje se prema svemu odnose samo formalno , osiguraju određena sredstava , ako i to , i dalje ih se skoro ništa ne tiče niti su se spremni time baviti.

RAZVIJATI KAPACITETE

No, ima mišljenja ( stručnih i političkih ) koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave  moguće je i urušavanje tog sustava . Koliko vam se te ocjene čine realnim ?

Moje skromno mišljenje da će teško doći do takvog scenarija. Manjinske zajednice trebaju raditi na jačanju kapaciteta manjinske samouprave i na takav način će se sačuvati, nadograditi i razviti djelovanje iste. Idemo u tom smjeru, netko brže neto sporije, ali se krećemo. Treba mijenjati odnose. Tome doprinos trebaju dati i većinske strukture jer to je obostrani interes. Promjene statusa ići će sporije i teže, međutim u međuvremenu možda možemo raditi na nekim tehničkim promjenama koje mogu donijeti veću efikasnost rada . Evo npr. bili možda bi manji broj članova vijeća podigao kvalitetu i efikasnost njihova rada itsl.

Da li su i u kojoj mjeri  Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih  lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti  i široj populaciji ?

Operativni programi Vlade za nacionalne manjine su pokretač i motivator svega. Razvijanje infrastrukture nacionalnih manjina, kada to kažem mislim na kulturne centre, društvene domove i slično, jača kapacitete svake manjine posebno. Ta infrastruktura je, što je važno, na raspolaganju i lokalnoj zajednici te se na takav način potiče kvalitetniji odnos između većine i manjine. Pored toga Operativni programima se jača identitet i posebnost svake manjine posebno uvođenjem materinjeg jezika i kulture u redovan školski sustav, te u uvođenje pojedinih jezičnih katedri određenih nacionalnih manjina  na sveučilištima. No, mislim da još veliki broj općina, gradova i županija nije prepoznao takav oblik realizacije programa i projekata kao što su Operativni programi i što oni donose  ili mogu donijeti lokalnoj i regionalnoj zajednici. Isto tako i manjinska samouprava bi trebala imati veću inicijativu na prezentiranju takvih dostignuća. Na kraju krajeva to je i naša obveza. Gledano u širem prostoru nacionalne manjine imaju skoro iste ili iste probleme kao i pripadnici većinskog naroda i dijelimo istu sudbinu.

ZAŠTIĆENA PRAVA

Dosta se govorilo o mogućim  negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i  poziciju i prava nacionalnih manjina ?  Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Zadnji popis je pokazao bitno smanjenje pripadnika nacionalnih manjina u određenim područjima. U nekim općinama, gradovima i županijama su neke nacionalne manjine izgubila pravo na vijeće i predstavnike i u tim područjima će se osjetiti nedostatak istih. Mogu slobodno reći da negativne promjene statusa nacionalnih manjina neće i ne može biti zbog popisnih rezultata jer imamo i druge mehanizme koje možemo pokrenuti ako bi došlo do narušavanja istih.

Predsjednik ste i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kakvi su problemi vaše nacionalne manjine ? Kako ih rješavate ?

Bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj smatra se starom , autohtonom nacionalnom zajednicom na ovom području koja je sada kroz sve ove tranzicijske transformacije i nastanka novih država sada novi, manjinski  status iako ne mislimo da smo i nova manjina. Nemamo nekih posebnih problem  s kojima bi se razlikovali od većinskog stanovništva odnosno naroda i problema s kojima se i oni nose. Dakle , nemamo  nekih problema zato što smo bošnjačka nacionalna manjina. Mi imamo naših specifičnosti , a to je vezano za identitet i neko tradicijsko nasljeđe. I tu kroz naše kulturno društvo „ Preporod “ , naša vijeća te druge kulturne i ostale institucije i udruge možemo djelovati i raditi na zaštiti , razvoju, njegovanju našeg identiteta i kulturne baštine. S obzirom da su u vjerskom pogledu većina naših pripadnika islamske vjeroispovijesti imamo odličnu suradnju s Islamskom vjerskom zajednicom  i njena dobra pozicija u hrvatskom društvu doprinosi i našem ukupnom  boljem statusu.  U zadnje vrijeme , nastojimo gdje je god moguće potaknuti i organizirati učenje bosanskog jezika i kulture kroz model C koji omogućava hrvatski obrazovni i zakonodavni  sustav i  tamo gdje je veća koncentracija naših pripadnika to i uspijevamo. A naše kulturne sadržaje i vrijednosti gdje je kod i kad je god moguće kroz različite programe , manifestacije , gostovanja nastojim podijeliti i afirmirati i s većinskim narodom i interes za to stalno raste što nas posebno raduje.

Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija