6. tekst serijala „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi„-BEZ JAČANJA OVLASTI MANJISKA SAMOUPRAVA NE MOŽE OSTVARIVATI SVOJU ULOGU

Print Friendly, PDF & Email

Intervju: Dejan Mihajlović, zamjenik županice Karlovačke županije iz redova srpske nacionalne  manjine i inicijator osnivanja Koordinacije zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina

Vijeća postoje, figuriraju, ali ne mogu značajnije utjecati i mijenjati poziciju manjina. Ipak, bolja je i takva situacija nego da tih vijeća i predstavnika uopće nema. Međutim njihova stvarna uloga daleko je od  očekivanja pripadnika nacionalnih manjina jer oni ni približno nemaju poziciju i snagu da važne manjinske probleme na lokalnom nivou mogu rješavati. Operativni programi za nacionalne manjine donijeli su značajne iskorake ali mnogo je toga ostalo tek na simboličnoj razini jer su stvarne potrebe daleko veće od onoga što se nudi. No i predstavnici nacionalnih manjina trebaju dati svoj doprinos boljoj suradnji i partnerstvu na lokalnoj razini. Oni u tom odnosu jesu slabija karika ali nužno je stalno poticati inicijative te tražiti najbolje uvijete za njihovu implementaciju i rješavanje probleme. Takav odnos kada su u pitanju problemi i potrebe nacionalnih manjina na lokalnom nivou treba potaknuti i prema novoj Vladi nadajući se odazivu, dijalogu i suradnji . A ugroženost nekih manjinskih prava zbog pada njihova broja treba braniti aktiviranjem institucije „stečenih prava „ .   

– Prošla je godina dana od 6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave

Pa realno govoreći što se tiče vijeća i predstavnika nacionalnih manjina,  tzv.  manjinske samouprave, može se reći  da je njihova ključna uloga koja im se često dodjeljuje samo formalna . Jer da bi netko imao ključnu ulogu u rješavanju statusa manjina i poboljšavanju njihove pozicije i u političkom i u ekonomskom i u socijalnom smislu te bi institucije, u ovom slučaju vijeća i predstavnici ,  na raspolaganju trebali imati određena sredstva tj. u prvom redu određena proračunska sredstva ili bi bar morali imati značajan utjecaj na kreiranje proračuna  svojih lokalnih sredina što definitivno po sadašnjim zakonima nije tako . Vijeća su formirana, konstituirani su novi mandati,   međutim u formalno pravnom smislu situacija se nije promijenila  u odnosu  na prijašnje sazive . Tako da ta vijeća postoje , figuriraju , ali ne mogu značajnije utjecati i mijenjati poziciju manjina. No, bolja je i takva situacija nego da tih vijeća i predstavnika uopće nema. Međutim njihova stvarna uloga daleko je od  očekivanja pripadnika nacionalnih manjina jer oni ni približno nemaju poziciju i snagu da važne manjinske probleme na lokalnom nivou mogu rješavati.

FORMALNA ULOGA

– Ipak , ima li nekih segmenata u kojima se napredovalo . Ima li primjera dobre prakse  koji pokazuju kako bi se moglo bolje raditi i kako bi  uloga vijeća i predstavnika mogla  ostvarivati bolju komunikaciju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti  ?

Određenih pomaka je bilo u onim sredinama gdje su nadležna ministarstva tražila da određeni projekti  u tim lokalnim sredinama  imaju  pozitivne recenzije i potporu manjinskih institucija. To su manji projekti, ali to je pristup koji bez sumnje potiče bolju suradnju i partnerstvo u lokalnim sredinama gdje lokalne sredine , općine i gradovi , kada se javljaju na pojedine natječaje dobivaju dodatne bodove ako imaju i pozitivno mišljenje manjinskih institucija ( vijeća ili predstavnika ) u tim sredinama .

To znači da manjinska vijeća , manjinska samouprava pomažu projekte važne za ukupnu lokalnu zajednicu .  Da li je šira zajednica svjesna tih benefita koje za ukupni zajednički razvoj doprinose i manjinske zajednice i njihove organizacije  ?

To bi trebao biti put jačanja lokalnog partnerstva pa i jačanje same uloge vijeća i predstavnika. Međutim,  kada je npr. o srpskoj manjini riječ ona je u ruralnim krajevima upravo najkoncentriranija u  nerazvijenim područjima u koja se i prije nedovoljno ulagalo, a sada ta područja urgentno zahtijevaju snažnije investicije i zahvate u  različite infrastrukturne i gospodarske projekte, u prometnu i komunalnu infrastrukturu, u socijalnu infrastrukturu, u  poduzetničke zone, obrazovanje itd. Svi društveni i gospodarski segmenti su zapostavljeni, uključivo i sama poljoprivreda koja je egzistencijalna osnova tih krajeva.  Ali  sve to ide dosta teško i sporo pa i uloga vijeća i predstavnika odnosno manjinske samouprave i njihovih potencijala i mogućih razvojnih uloga ne može doći do punog izražaja .

Koliko na takvu situaciju utječu i koliko je mijenjaju u pozitivnom smislu Operativni programi Vlade za nacionalne manjine 2021.- 2024. ?

Vlada je kroz Operativne programe pokazala dobru volju da se uđe u rješavanje određenih problema premda se u mnogim segmentima radilo o malim i simboličnim promjenama. Kada kažemo simboličnim, mislim da je raskorak između ulaganja i stvarnih potreba još uvijek zaista velik . Međutim, treba reći da se radilo o vrlo pozitivnim iskoracima koji su pokazivali pravac mogućih promjena i napretka . Sada treba vidjeti što će i kako će biti s novom Vladom . Postoji bojazan da bi ti programi mogli biti smanjeni, a neki  čak i suspendirani.

REALNI DOPRINOSI

– Kada govorite o ulozi vijeća i predstavnika implicirate potrebu  zakonodavnih promjena koje bi ojačale njihovu poziciju , ali te zakonske promjene teško je ostvariti ( vezane su za Ustavni zakon , dvotrećinsku većinu itd.). Ima li drugih mogućnosti da se unaprijedi rad tih manjinskih institucija i partnerstvo s lokalnim strukturama ?

Ima pozitivnih primjera ali to značajno ovisi i općoj atmosferi koja u pojedinim područjima postoji ili ne postoji kada su u pitanju nacionalne manjine . Ako uzmemo primjer Istre onda se bez sumnje može reći da je talijanska nacionalna manjina značajno uključena u rad lokalne i regionalne samouprave , imamo punu primjenu dvojezičnosti , osjetno iznad zakonski propisanih normi  ( čitava je Istra faktički dvojezična i to ne ovisi o brojkama ) i tamo talijanska nacionalna manjina ostvaruje prava koja ni jedna druga nacionalna manjina u tom kapacitetu ne ostvaruje u Hrvatskoj. Dakle, evidentno je da se može stvoriti okruženje i praksa koja donosi dobrobit i manjini i većini ali je pitanje koliko smo mi kao društvo to spremni prihvatiti i implementirati . Realno, mislim da smo u cjelini gledano još daleko od te svijesti. Mi imamo političke stranke koje otvoreno zastupaju tezu da je obrana nacionalnih interesa vezana za smanjivanje određenih manjinskih prava što implicira da takve stranke ne shvaćaju i ne prihvaćaju europske vrijednosti i  ono što bi u Hrvatskoj kao članu EU obitelji trebala biti normalna stvar.

IZOSTANAK EUROPSKIH VRIJEDNOSTI

– Vi ste inicijator  osnivanja  Koordinacija zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina.  Na koje ste manjinske probleme  na lokalnom nivou  u ovom momentu posebno fokusirani  ?

Koordinacija razmatra sva pitanja od onih koja su usko vezana za prava nacionalnih manjina pa do raznih tema koje su bitne i za ukupnu populaciju. Jedna od tema koja se sada posebno nametnula, nakon rezultata popisa stanovništva, jeste potencijalno smanjivanje nekih prava manjina poglavito kada je riječ o broju izabranih predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave ( kao što su zamjenici župana , gradonačelnika i načelnika ) . Međutim mi smatramo da je bilo dosta nedostataka u popisu stanovništva,  a kao važan indikator pokazuje se i činjenica da ponegdje imamo više osoba u popisu birača nego što pokazuje popis stanovništva što je nelogično . No te brojke sada dovode to vrlo graničnih odnosa koje u pojedinim slučajevima prijete nacionalnim manjinama gubitkom njihovih predstavnika u lokalnim tijelima vlasti . Zbog svega toga mi smatramo da treba aktivirati instituciju tzv. stečenih prava koje su već u nekim segmentima i koristile neke stare nacionalne manjine nakon osamostaljenja Hrvatske, te da na taj način treba zaštiti i neke druge nacionalne manjine i ostvarenje njihovih prava vezati za stanje ulaska Hrvatske u EU 2013. godine .

Da li Koordinacija ima u planu pokrenuti neke inicijative  za  rješavanje ovih problema ?

  • O tome se već razgovaralo i čim Vlada  i njene strukture u potpunosti profunkcionirju mi se spremamo otvoriti razgovore u nadležnim ministarstvima  i  vidjeti što se tu da napraviti  i kako se problemi mogu rješavati. Teško je reći u ovom momentu kakve se reakcije i odgovori mogu očekivati, ali mi ćemo sigurno inzistirati na tome da se prava manjina ne smanjuju na osnovu brojčanih kriterija već ćemo tražiti poštivanje evropskih normativnih i drugih vrijednosti . EU nije samo izvor sredstava kao što neki ovdje misle već je to kompletan i kompleksan paket vrijednosti i normi, poglavito onih vezanih za ljudska i manjinska prava .

 AKTIVNIJI ODNOS MANJINA

– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati , mijenjati  … ? 

Različite su situacije u tom pogledu od sredine do sredine . Međutim naše iskustvo pokazuje da u onim sredinama gdje postoji jedna viša svijest , gdje akteri lokalnih vlasti s više odgovornosti i znanja pristupaju svom poslu i  društvu i gdje se uvažavaju određene civilizacijske tekovine odnosi su naravno puno bolji, suradnja se bolje razvija i problemi se na opću dobrobit lakše rješavaju. No puno je sredina koje su još uvijek zarobljene prošlošću i suradnja se u tim okolnostima teško ostvaruje .  Nema tu zakonskih propisa koje to mogu u potpunosti regulirati. Mnogo više to ovisi o razvoju opće kulture tolerancije i sustava vrijednosti koje promovira suradnju , partnerstvo i zajedništvo u funkciji dobrobiti cijele zajednice.

Što bi eventualno istaknuli kao nedostatke manjinskih struktura u njihovom radu ? Što bi one trebali možda mijenjati u sadržajima i metodama njihova rada  ?

Sigurno je da bi i predstavnici nacionalnih manjina trebali poraditi na tome da ta komunikacija , suradnja i partnerstvo budu bolji u realnim okvirima u kojima je to moguće . Naravno , da su predstavnici nacionalnih manjina u tom odnosu slabija karika i da to ipak manje zavisi od njih. No,  predstavnici manjina moraju biti svjesni što se može napraviti , u kojim rokovima se to  može napraviti itd.  U tome predstavnici nacionalnih manjina možda i nemaju uvijek najbolji pristup. Nekad su previše povučeni jer se ne smatraju dovoljno snažnim za ulazak u takve procese. Međutim, uvijek treba poticati inicijative, tražiti rješavanje problema čak i onda kada su izgledi mali, te što je vrlo važno i stalno opetovati određene zahtjeve tražeći najbolje uvijete za njihovu implementaciju . Na taj način , ako se odmah i ne rješavaju problemi vi stvarate realne pretpostavke da su u nekoj doglednoj budućnosti oni stave na dnevni red i pokrene njihovo rješavanje .

DORADA ZAKONA

  • Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima pokazale uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine ?

To su bile neke manje promjene koje su omogućavale da se predstavnici manjina u predstavničkim tijelima u dopunskim izborima biraju samo ukoliko u prvom krugu nisu izabrani njihovi predstavnici shodno postotku u zajednici u kojoj se biraju. Međutim taj zakon nije u dovoljnoj mjeri zadovoljio potrebe i odgovorio izazovima i to zbog toga što velike političke stranke na svoje liste stavljaju određeni broj pripadnika nacionalnih manjina i onda one umjesto nacionalnih manjina konzumiraju to pravo. Slikovito rečeno to je slično onome što kritiziramo u BiH kada jedna veća nacionalna zajednica dođe u situaciju da može birati predstavnike manje nacionalne zajednice ( odnosno konkretno da hrvatske predstavnike biraju pripadnici bošnjačke zajednice ) . Tako imamo situaciju da u Hrvatskoj u općinama , gradovima i županijama u prvom krugu za izbor predstavničkih tijela većinski narod bira predstavnike manjina. I to je ono što bi trebalo mijenjati u nekoj sljedećoj izmjeni ili doradi tog zakona, dakle osigurati punu reprezentativnost nacionalnih manjina , odnosno neku vrstu zagarantiranih mjesta o čijim nositeljima odlučuju samo predstavnici nacionalnih manjina kao što je to slučaj i na nacionalnom nivou , na izborima za Hrvatski sabor .

Na koji način Koordinacija planira potaknuti ovu novu Vladu da se u većoj mjeri ili bar kao što je bilo i dosada usmjeri na rješavanje manjinskih problema i potreba u lokalnim i regionalnim sredinama ?

Pa mi ćemo najprije vidjeti da li i kakve sugovornika imamo . Mi ćemo pokretati razne inicijative što se tiče lokalnog nivoa koje su već u procesu pripreme . Ako sugovornika budemo imali mi ćemo dati svoj doprinos, a ukoliko to izostane mi smo spremni strpljivo sačekati da do promjena dođe i da se ostvare uvjeti odnosno da se  pojave relevantni sugovornici s kojima će biti moguće ostvariti daljnji dijalog i suradnju .

 

Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Show More