1.tekst serijala „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi„-EUROPSKA NAGRADA ZA SUVREMENIJI PRISTUP DRUŠTVENOJ INTEGRACIJI ROMA

Print Friendly, PDF & Email

Intervju: Maja Grubišić , urednica romske medijske platforme PHRALIPEN i voditeljica Romskog edukacijsko-kulturnog centra  iz Zagreba

Na svečanosti u bečkom Theater Akzentu održanoj početkom svibnja romska medijska platforma iz Zagreba  Phralipen osvojio je uglednu europsku nagradu SozialMarie koja se dodjeljuje projektima iz šest zemalja (Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije) za društvenu inovaciju i pozitivan utjecaj na društvo. Iako je Phralipen medij, to nije samo medijska nagrada. Prvenstveno je usmjerena na javnu vidljivost projekata koji daju inovativne odgovore na društvene izazove, te koji su temeljeni na novim pristupima. I tu se upravo vidi uloga i značaj Phralipena, ne samo u medijskom prostoru već i u brojnim drugim segmentima društvenog djelovanja  nastojeći kroz različite perspektive i inovativne teme slamati predrasude i  doprinijeti boljem društvenom pozicioniranju i integraciji romske zajednice.  

O kakvoj se nagradi radi, što ona znači i što promovira te kako je kroz ovu nagradu vrednovan doprinos Phralipena društvenim inovacijama i pozitivnom utjecaju na društvo?

Ovogodišnja svečana dodjela nagrade SozialMarie održana 1. svibnja 2024. u Beču ujedno je bila i jubilarna dvadeseta godišnjica od osnivanja SozialMarie programa koji provodi i sponzorira privatna zaklada Unruhe iz Austrije. Nagrada predstavlja podršku unaprjeđenju umjetnosti, znanosti, istraživanja i inovacija u različitim društvenim poljima. Prvenstveno je usmjerena na javnu vidljivost projekata koji daju inovativne odgovore na društvene izazove, te koji su temeljeni na novim pristupima. I tu se upravo vidi uloga i značaj Phralipena, ne samo u medijskom prostoru već i u brojnim drugim segmentima društvenog djelovanja. Naša medijska platforma uključuje pripadnike romske zajednice, drugih manjinskih zajednica i većinskog naroda koji zajedno rade u kreiranju sadržaja s naglaskom na istraživačko novinarstvo, „žive“ priče ljudi i pozitivna iskustva. Nadalje, sadržaji su dostupni na četiri jezika – hrvatskom, engleskom, romani ćhibu i jeziku Roma Bajaša, što također predstavlja jedinstvenost i znači dostupnost širem čitateljstvu. Phralipen je snažno fokusiran na osuvremenjivanje pristupa prema romskom narodu, u smislu da su povijest, tradicija i kulturna baština kao elementi očuvanja identiteta samo dio tematskog sadržaja jer su Romi itekako prisutni u aktualnoj i relevantnoj praksi sadašnjih društvenih, kulturnih, umjetničkih i političkih zbivanja.

„NIŠTA O NAMA BEZ NAS„

Koji su konkretni primjeri takve vaše medijske prakse ?

 Primjerice, na Phralipenu aktualiziramo teme poput uvođenja naziva Samudaripen za genocid počinjen nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata i termina ‘antiromizam’ u medijski i drugi javni prostor kad se piše i govori o  specifičnom obliku rasizma usmjerenom protiv romskog naroda. Pratimo sudjelovanje suvremenih romskih umjetnika u sklopu romskog paviljona na Venecijanskom bijenalu – međunarodnoj izložbi suvremene likovne umjetnosti kao i sudjelovanje romskih književnika i izdavača u romskom paviljonu na najvećem svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu. Zajedno sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ Phralipen organizira i prati društvene i kulturne manifestacije poput predstavljanja na Interliberu – najvećem hrvatskom međunarodnom sajmu knjiga i sudjelovanja u Noći muzeja, najvećoj hrvatskoj muzejskoj manifestacij, i brojni drugi primjeri. Ulaskom u krug od 15 nagrađenih programa, od 288 prijavljenih projekata iz 6 zemalja Srednjoistočne Europe, Phralipen je prepoznat i nagrađen kao medijska platforma koja provodi geslo „ništa o nama bez nas“ te koja doprinosi diversifikaciji izvještavanja kroz predstavljanje različitih perspektiva na određenu temu s ciljem boljeg razumijevanja kompleksnosti društvenih pitanja i izazova.

NAGRADA U JAKOJ MEĐUNARODNOJ KONKURENCIJI

U kakvoj ste konkurenciji izborili nagradu i tko su još drugi dobitnici ?

Bili smo sretni i ponosni već zbog samog ulaska među 34 projekta nominirana za nagradu, a onda je uslijedio i izbor među 15 nagrađenih, među kojima smo bili jedini projekt iz Hrvatske. Po četiri projekta su bila iz Austrije i Mađarske, tri iz Slovenije, dva iz Češke i jedan iz Slovačke. Radi se o projektima koji u današnjem svijetu u kojem su temeljna pokretačka snaga tehnološke inovacije, značajno doprinose razvoju humanosti kroz socijalne inovacije. Rekla bih da im je zajednička karakteristika predanost u pružanju pomoći drugima kao i to što potiču onu vrstu vodstva koja na druge ne gleda kao na konkurente, već kao na partnere s kojima se može izgraditi mreža povjerenja i podrške. Za ilustraciju ću navesti prva tri nagrađena projekta. Treću nagradu osvojio je projekt Reiminiscence in the Museum iz Mađarske, a bavi se demencijom. Kako akteri programa navode u opisu, radi se o prvom muzeju u Mađarskoj koji radi s osobama s demencijom kako bi povezao njihova sjećanja putem više osjetilnih sesija reminiscencije u interaktivnoj kući opremljenoj adekvatnim predmetima. Druga nagrada otišla je također projektu iz Mađarske I Stand Up for You, I Stand Up for Myself, a koji kroz kazališnu predstavu i edukacijski program za djecu i odrasle progovara o temi seksualne eksploatacije i trgovini ljudima. Austrijski projekt Housing First, koji se najbolje može opisati riječima ‘Beskućništvo završava domom’ je, ukratko rečeno projekt putem kojeg se osiguravaju  domovi za beskućnike koji se useljavaju u pristupačan stan s vlastitim ugovorom o najmu, a tijekom cijelog procesa im pomažu socijalni radnici. Mislim da se već iz navedenih projekata vidi da je konkurencija bila zaista jaka, a svi zainteresirani informacije o projektima mogu detaljno pogledati u digitalnoj brošuri koju je pripremio SozialMarie tim. I prijašnjih godina bilo je nagrađenih projekata iz Hrvatske što pokazuje da i u našem društvu postoji socijalna osviještenost i projekti koji je prate.

Kako je utemeljen i pokrenut medijski projekt Phralipen, koji su njegovi ciljevi i koja mu je osnovna misija?

Redakcija Phralipen djeluje u sklopu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ od 2017. godine od kada priprema i uređuje istoimeni časopis i portal, a od 2022. godine vodi i Radio Kali Sara Hrvatska. Pisanje o Romima u medijima, a koje je, što je vjerujem općepoznato, prigodno i incidentno – prigodno kada se obilježava neki od romskih nacionalnih dana, a incidentno kada se dogodi neka kažnjiva radnja pri čemu se uz ime počinitelja nepotrebno dodaje i romska nacionalnost, potaknulo nas je da iz drugog fokusa ‘progovorimo’ o položaju romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i manjinskim politikama. Svaka društvena pojavnost ima svoj uzročno-posljedični kontekst i stoga je važno čitateljima pružiti širu sliku koja omogućava njeno dublje razumijevanje. Kroz intervjue, autorske tekstove, kolumne i informacije prikupljene od suradnika s prostora cijele Hrvatske u kojima žive pripadnici romske zajednice obrađujemo najrazličitije teme, a s vremenom smo razvili i mrežu kontakata u inozemstvu koju čine kolege novinari iz romskih redakcija unutar EU-a, kao i politički predstavnici, umjetnici i aktivisti. Ovi su kontakti iznimno značajni u kontekstu Roma kao najbrojnije europske manjine kojoj je umrežavanje od osobite važnosti u njegovanju nacionalnog identiteta s posebnim naglaskom na jezik, kulturu i tradiciju.

MANJINSKI MEDIJI VAŽNI ZA PRAĆENJE DRUŠTVENIH TEMA

Gotovo osam godina rada i prepoznatljivost u javnom medijskom prostoru postavilo je Phralipen na mjesto vodeće medijsko-novinarske platforme kada je riječ o istraživačkom novinarstvu i ‘živim’ pričama ljudi iz romske zajednice, što nam je ujedno bio i cilj. Osim što ćemo nastojati zadržati kvalitetu, planiramo i nadalje razvijati projekt kao inkubator za mlade medijske djelatnike jer su manjinski mediji izuzetna prilika za praćenje važnih općedruštvenih tema među kojima se mnoge prelamaju upravo na manjinskim zajednicama. Isto tako, da biste pisali o manjinama, a posebno o romskoj nacionalnoj manjini s kojom su većinski narodi slabo upoznati, morate biti otvoreni za učenje i istraživanje što su poželjne kvalitete za svakog novinara i medijskog djelatnika.

Koliko je ovaj tip medija važan za romsku nacionalnu zajednicu, što joj donosi te utječe li i kako na njezinu poziciju u društvu?

Socijalna distanca prema Romima uvelike je posljedica nepoznavanja društvenih procesa, zbog čega se pripadnicima ovog naroda vrlo lako priljepljuju etikete poput, lijeni, prljavi, neobrazovani, lopovi i slično. Utjecaj medija u podupiranju takve slike ili bilo kakve druge općeprihvaćene ‘slike’ izuzetno je velik, stoga je i odgovornost medija velika. I u samoj romskoj zajednici ima onih koji nisu svjesni te realnosti, ali to ne znači da ona ne postoji. Stoga, pored autorskih tekstova i fotografija, redakcija Phralipena pokreće i druge srodne programe. Primjerice radionicu ‘Osnove novinarstva u redakciji Phralipen’. Inicirali smo i pripremu i objavljivanje zbirke narativno-novinarskih priča ‘Romanipe – Iz sjene na svjetlo’, uglednih romskih intelektualaca/ki koja je doživjela svoja tri izdanja i koju je Ministarstvo kulture i medija proglasilo vrijednim beletrističkim djelom i učinilo ju dostupnom u javnim knjižnicama diljem Hrvatske. Izabrani smo u članstvo Barvalipe akademije u području medija i informiranja Europskog romskog centra za kulturu i umjetnost (ERIAC, Njemačka) 2018. godine. Organizirali smo studijsko putovanje u Novi Sad i Beograd s ciljem posjete romskim redakcijama koje djeluju na njihovoj radioteleviziji. Naš je nakladnik Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ sklopio sporazum o suradnji na portalu Žene i mediji koji vodi Agencija za elektroničke medije, a tu je i niz drugih inicijativa i programa. Stoga vjerujem da opravdano zaključujem kako Phralipen itekako doprinosi pozicioniranju romske nacionalne zajednice u društvu, ali radi se o dugotrajnom i sustavnom procesu. Ono što svakako želim istaknuti je da nas dodatno osnažuje uloga i brojne aktivnosti koje naš nakladnik provodi u suradnji, a često i na inicijativu saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, u smislu otvaranja i pokretanja bitnih tema za život Roma u Hrvatskoj.

RAZVIJATI  BORBU  PROTIV STEREOTIPA

Koliko su romski problemi kroz vašu medijsku platformu postali vidljiviji i širem društvu? Osjećate li neke pomake i napretke u rješavanju tih problema?

Istaknut ću samo neke od tema o kojima smo kroz istraživačko novinarstvo pisali posljednjih godina poput stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu, ženski romski pokret u Srednjoistočnoj Europi, razgovori o identitetu umjetnica romskog podrijetla, maloljetnički brakovi i trudnoća, ženski glasovi u teologiji, romska književnost, samoidentitet žena i islam, uloga žena u mirovnim procesima i kultura sjećanja, položaj Roma u odnosu na rasni kapitalizam, obrazovanost Romkinja u korelaciji sa osnaživanjem romskih zajednica i brojne druge društveno važne teme. Mnogi nisu ostali imuni na ovakav sadržaj, a moram reći da i među romskom zajednicom u Europi pa tako i u Hrvatskoj ima sve više onih koji nas prate i sadržaje dijele preko svojih društvenih mreža. To je ono što mediji mogu i trebaju, omogućiti pluralizam važnih društvenih tema, otvoriti prostor za raspravu, dijalog i uvažavanje različitih perspektiva. Uz ovakvu redakciju, urednički tim i podršku nakladnika vjerujem da ćemo tako i nastaviti.

Stojan Obradović

 

Show More