4. tekst serijala „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi „TEŽIT ĆEMO DALJNJOJ TRANSPARENTNOSTI U RASPODJELI SREDSTAVA , RAZVOJU NOVIH PROGRAMA ALI I TRAŽENJU DODATNIH IZVORA ZA FINANCIRANJE KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA

Intervju: Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH

Proračunska sredstva za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina i ove godine značajno su povećana, ali i dalje su potrebe veće od mogućnosti.  Za 2024. godinu udruge i ustanove nacionalnih manjina prijavile su programe u ukupnom iznosu od  skoro 13 milijuna EURa što je u odnosu na 2023. bilo povećanje od skoro 30 posto dok je Savjet za nacionalne manjine  unatoč značajnom povećanju sredstava državnog proračuna namijenjenih financiranju kulturne autonomije nacionalnih manjina od čak 25 posto  za 1250 prihvaćenih programa mogao raspodijeliti oko 10 milijuna EURA. Novim kriterijima raspodjele koje Savjet priprema i dalje će se jačati transparentnost dodjele sredstava i kontrola njihova trošenja , razvijati i poticati novi programski sadržaji ali i tražiti  dodatna sredstva odnosno novi potencijalni izvori financiranja poput EU fondova koje za programe kulturne autonomije mogu koristiti udruge i ustanove nacionalnih manjina te će ih se u tu svrhu i dodatno educirati.

• Savjet za nacionalne manjine RH na svojoj zadnjoj sjednici donio je odluku o raspodjelu više od 10 milijuna EURA za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina . U javnosti obično dođu vijesti da su nacionalne manjine dobile značajna sredstva , a puno manje se govori o raznovrsnosti i bogatstvu programa za koje su ih dobile, o samoj proceduri raspodjele te o tome kakav je značaj  kulturne autonomije i za manjine ali i za društvo u cjelini ?   

Pa prije svega pošao bih upravo od činjenica da su ukupna sredstava za programe kulturne autonomije za ovu godinu povećana čak za 25 posto. , a to je zaista značajno povećanje . A sam postupak raspodjele tih sredstava odvija se po strogo utvrđenoj proceduri i jasnim kriterijima . Naše Povjerenstvo za raspodjelu tih sredstava sastoji se od 5 članova od kojih su trojica , stručni , vanjski članovi a dva , dakle ipak manji dio , su iz Savjeta za nacionalne manjine . Nastojimo da Povjerenstvo bude i neovisno i stručno i  to je pravi način za kvalitetnu i uspješnu raspodjelu sredstava  koji se zadnjih godina stalno povećavaju ali se i povećava potražnja za tim sredstvima odnosno broj udruga i institucija nacionalnih manjina koji se prijavljuje na javni poziv za njihovu raspodjelu. .Tako npr. prošle godine smo imali oko 1150 prijavljenih programa , a ove godine se prijavilo više od 1350  programa , a ukupno smo dodijeliti sredstva za 1250 programa. Tu je uključena ukupno 251 udruga sa 137 programa više nego u prošloj godini , što isto predstavlja značajan rast. A programe su prijavili i dobili udruge 20 od ukupno 22 naše priznate nacionalne manjine ( sve osim vlaške i turske nacionalne manjine ) .  Pri tome želimo istaknuti da  ove godine imamo i  novih 16 udruga koje su  prijavilo svoje programe i dobile sredstava , dakle širimo područje kulturne autonomije. I s time ćemo i  nastaviti, da potičemo nove udruge i da otvaramo prostor za financiranje novih programa .

Često se stječe pogrešan dojam da  se kulturna autonomija nacionalnih manjina svodi samo na neki folklor , ples i sl , a to ni izdaleka nije točno . Kulturna autonomija je puno bogatija i raznovrsnija , ali u svakom slučaju folklor jeste jedan vrlo važan i bitan dio te tih kulturnih sadržaja. Kulturni amaterizma  izuzetno je važan za nacionalne manjine jer se kroz njega čuva  kulturni identitet , kroz te programe se privlači i uključuje i puno mladih pripadnika nacionalnih manjina koji na taj način upoznavaju svoju nacionalnu kulturu , dobivaju i razvijaju želju da u njoj dalje participiraju , npr. da uče jezik i širi obrazovni program vezan za njihovu nacionalnu zajednicu te uopće tako potičemo i određeni  društveni i kulturni aktivizam mladih koji je inače insuficijentan među manjinskom ali i općom mladom populacijom .

No kulturna autonomija nacionalnih manjina nudi i mnoge druge sadržaje koji su preko informativnih , izdavačkih i uopće kulturnih manifestacija , razmjena , gostovanja itd. od interesa i značaja i za  većinsko stanovništvo pojedinih sredina te hrvatsku kulturu uopće.

TRANSPARENTNA RASPODJELA I  RIGOROZNA KONTROLA

– Raspodjeljuju se relativno  značajna sredstva , a nikada nismo čuli da je došlo do nekog izraženog nezadovoljstva ili žalbi na raspored sredstava . Kako u tome uspijevate ?

Prvo što treba istaknuti u ovom kontekstu da se uvijek radi o strogo namjenskim sredstvima isključivo predviđenim za određene kulturne programe. To nisu sredstva s kojima se može financirati nešto slično, blisko itd. već isključivo ono za što su namijenjena . Kriteriji su vrlo strogi i usklađeni sa svim bitnim zakonskim propisima od Ustavnog zakona i Zakona o proračuna pa dalje. Već sami uvjeti prijave su vrlo rigorozni pa tako  za programe mogu aplicirati  samo udruge koje su registrirane odnosno koje djeluju najmanje tri godine, da imaju najmanje 20 članova pripadnika nacionalnih manjina i da odgovorne osobe u udruzi nisu kažnjavane odnosno da nemaju kaznene prijave . Sve to prolazi kontrolu naše posebne Komisije i tek onda ako ih udruga zadovoljava može ići u daljnju , programsku proceduru. Nikoga se na favorizira . Ključna je kvaliteta , a ne kvantiteta. Sredstva se ne dodjeljuju po brojnosti neke nacionalne manjine već po kvaliteti programa . Stroga je kontrola realizacije tih programa . Udruge svaka tri mjeseca dostavljaju vrlo detaljne i dokumentirane izvještaje o ostvarenju programa i utrošenim sredstvima. Pravdanja podliježu vrlo strogim propisima čije nepoštivanje ili neispunjavanje vas dalje diskvalificira. A neiskorištena ili neopravdana sredstva moraju se vratiti u državni proračun. O svim tim aspektima i mogućim problemima vodimo računa, stalno educiramo naše korisnike i tako probleme svodimo na minimum .

– Ipak , vjerojatno nekih poteškoća i problema ima. Koji su problemi najizraženiji i što učiniti na njihovom prevladavanju odnosno daljnjem unapređivanju raspodjele sredstava za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina ?

Problema naravno ima , ali mi nismo formalisti , naša Stručna služba stoji stalno na usluzi svim udrugama koje su aplicirale , posebno onim novim koje se još možda ne snalaze u svim postavljanim uvjetima. Održavamo stalne edukacije, tim više što smo uglavnom eliminirali svu „ papirologiju „ i čitav se proces i prijava i izvještaja odvija on line komunikacijom . Nastojim sustav stalno unapređivati , precizirati , ali i pojednostavljivati, unatoć tome što sve mora biti dokumentirano od sadržajnih izvještaja i slika s  manifestacija do detaljnih pregleda svih troškova . U stalnom smo kontaktu s udrugama i vrlo otvoreni za sve njihove primjedbe prijedloge i savjeta , što je i normalno jer smo na zajedničkom poslu . Upravo na osnovu tih prijedloga i naših analiza pristupamo jednoj novoj fazi daljnjeg unapređivanja kriterija za dodjelu sredstava i metodologije praćenja ostvarivanja programa kulturne autonomije. Formirali smo radnu grupu za njihovu izradu i nadamo se več na jesen izaći s radnim prijedlogom, a do kraja godine usvojiti i službenu verziju.

STALNA EDUKACIJA

– I ove su godine sredstava za kulturnu autonomiju  povećana. No sigurno je da kao i na mnogim drugim područjima sredstava uvijek nedostaje da bi  se zadovoljile sve potrebe . Kako rješavate te probleme ? Kakve su mogućnosti daljnjeg povećanja sredstava i time jačanja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina ?  

Naravno da sredstava uvijek nedostaje da su potrebe i želje veće , ali realnost je takva kakva je. Ali moram reći da smo mi s tom realnošću prilično zadovoljni . Sjećamo se onih oskudnih godina od 2008. do 2016 kada su sredstva za programe stalno padala . No to nije bio nikakav atak na nacionalne manjine, to su bile godine recesije i mnoge su se stvari našle pod sličnim pritiscima i redukcijama. No zadnjih godina bilježimo rast tih namjenskih sredstava i to nas ispunjava zadovoljstvom i optimizmom . Uvijek se traže nove mogućnosti , imali smo za to u zadnja dva mandata dobru volju Vlade, ali naravno uvijek se moraju uvažiti i objektivni ekonomski parametri i situacije.   Ono što je važno jeste da se  tu ne radi samo o nekom linearnom povećanju , nego svako povećanje znači više novih udruga koji mogu aplicirati , više novih programa koji se mogu financirati , dakle u perspektivi je uvijek jedna nova dodatna kvaliteta programa kulturne autonomije. Za 2024. godinu udruge i ustanove nacionalnih manjina prijavile su programe u ukupnom iznosu od  skoro 13 milijuna EURa što je u odnosu na 2023. bilo povećanje od skoro 30 posto dok smo mi s značajnim povećanjem sredstava mogli podijeliti oko 10 milijuna EURA.  Zato ćemo dalje tražiti ne samo dodatna sredstva već i nove potencijalne izvore financiranja poput EU fondova kako bi smanjivali taj jaz između traženog i ostvarivog.

ŠIRI KULTURNI DOPRINOS I NOVI PROGRAMI 

– Koliko programi kulturne autonomije nacionalnih manjina doprinose i ukupnoj kulturi hrvatskog društva i da li se o tome dovoljno govori  ? 

Iako nemamo neka sustavna istraživanja i analize naše informacije s terena puno govore o tome da su određeni programi kulturne autonomije vrlo dobro prihvaćeni i u većinskoj populaciji određenih sredina i da za njima raste interes . To se prije svega odnosi na velike manifestacije  nacionalnih manjina kao što su Lipovljanski susreti ili Večeri nacionalnih manjina u Bjelovaru . Međutim isto tako sve je veći interes i za kulturne sadržaje, programe i događanja koji proizlaze iz suradnje udruga nacionalnih manjina s njihovim matičnim zemljama i kroz koju suradnju se ostvaruju i vrijedni prijevodi i izdavačka djelatnost, vrijedna i zanimljiva kulturna gostovanja uglednih gostiju, događanja koja sve više pobuđuju i interes i većinskog stanovništva i obogaćuje kulturnu klimu i kulturnu ponudu u određenim sredinama ali i doprinose ukupnom kulturnom životu hrvatskog društva.

– Da li se i na kojim područjima nastoje poticati novi i dodatni sadržaji programa kulturne autonomije ? Kako obogaćivati ponudu ?

Apsolutno. To je nužno obogaćivati kroz daljnji stalni razvoj programa , ali uvijek moramo voditi računa da su ti programi strogo unutar područja kulturne autonomije. Jedna od osnovnih zadaća Savjeta kao krovnog tijela jeste da se bavi kulturnom autonomijom  i moramo paziti da se ne provuku neki programi koji u to ne spadaju. Tu mislim i na neke obrazovne , sportske , vjerske pa i političke programe . Udruge se mogu baviti i tim sadržajima ali to nije područje kulturne autonomije i na to strogo pazimo . A što se tiče novih sadržaja istakao bih programe za njegovanje materinjeg jezika što je naišlo na odličan prijem i veliki interes kod manjinskih udruga , zatim stvaranje dokumentacijskih i arhivskih sadržaja kojim udruge mogu prezentirati povijest svojih zajednica, a tu ima izuzetno vrijednih stvari koje do sada uglavnom nisu bile vidljive. Također, težimo potaknuti veće medijske mogućnosti preko interneta i portala, sadržajniji rad s mladima itd.

Sve ćemo  to nastojati osmisliti i operacionalizirati i kroz nove kriterije za dodjelu sredstava. Također, pripremamo i posebne edukativne seminare u vezi fondova EU , da i na taj način doprinesemo daljnjem programskom i financijskom osnaživanju manjinskih udruga , njihovoj kapacitiranosti da se javljaju na natječaje fondova EU jer tu ima dosta mogućnosti i za manjinske zajednice i udruge odnosno za programe koji su bliski programima kulturne autonomije. I tu je, kao što smo već spominjali, jedan dodatni potencijalni izvor uvećanja sredstava za nacionalne manjine koji se ne mogu uvijek namaknuti iz domaćih , proračunskih izvora .

Na kraju kako gledate na formiranje nove Vlade i moguću poziciju nacionalnih manjina u tome ?

Mislim da je tu važno istaknuti jednu stvar koja se isto vrlo pogrešno percipira kada su u pitanju nacionalne manjine . Nacionalne manjine nisu one koje će odlučiti o sudbini buduće hrvatske vlade . To je na biračima i njihovim političkim predstavnicima . Manjine nisu odlučujući jezičak , ali manjine su spremne i žele podržati onu opciju koja hrvatskom društvu nudi kvalitetni daljnji razvoj i gospodarski i kulturni i demokratski i koji će dalje jačati proces i kulturu tolerancije i međusobnog uvažavanja jer je to važan segment kvalitetnog razvoja hrvatskog društva . Manjine su u prethodna dva mandata imale odličnu suradnju s Vladom koja je svoj izraz našla u Operativnim programima za nacionalne manjine i vjerujemo da će se taj model nastaviti bez obzira bile manjine u Vladi ili ne.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija