16. tekst serijala „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„- TREBAMO UČITI JEDNI OD DRUGIH

Intervju: Janoš Andoči, ravnatelj Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj, Osijek

Naš cilj nije zatvoriti se u svoju nacionalnu kulturu, već naprotiv, težimo otvorenosti, toleranciji i međukulturnom dijalogu, a to se odražava i u našem obrazovanju, nastavi, i takve vrijednosti prenosimo i našim učenicima. Naglasak stavljamo i na podučavanje hrvatske povijesti, jezika i kulture, budući da smo mi Mađari, i naši prijatelji Hrvati, živjeli u istoj državnoj zajednici više od osam stotina godina, ali unatoč tome jedni o drugima znamo vrlo malo. To nastojimo promijeniti vlastitim primjerom.

Što institucija poput Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH znači za jednu nacionalnu manjinu, u ovom slučaju, naravno, mađarsku. Što donosi u manjinsku zajednicu, kakve mogućnosti i perspektive otvara?

Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj krovna je ustanova mađarske zajednice u Hrvatskoj i kao takva, jedna je od stupova njezina opstanka. Nema ljepšeg i boljeg načina učenja od učenja na materinskom jeziku. Činjenica je da su učenici, koji su osnovnu ili srednju školu završili u našoj školi, lakše svladavali kasnije prepreke, nego njihovi kolege koji su odabrali nastavak školovanja na hrvatskom jeziku. Nakon 24 godine djelovanja, možemo reći da je naša ustanova sinonim za kvalitetno obrazovanje. To iz godine u godinu prepoznaju roditelji, koji kod nas upisuju djecu čak iz udaljenijih područja. Ono što je važno jest da naši kolege doživljavaju svoj zadatak kao poziv i ne samo što podučavamo, mi i odgajamo. Naši učenici ponosni su što posjeduju takvo bogatstvo koje je sastavni dio njihovog identiteta. Naime, mi Mađari možemo se pohvaliti bogatom poviješću, lijepom književnošću i, naravno, jednim od najljepših jezika na svijetu. No, naš cilj nije zatvoriti se u svoju nacionalnu kulturu, već naprotiv, težimo otvorenosti, toleranciji i međukulturnom dijalogu, a to se odražava i u našem obrazovanju, nastavi, i takve vrijednosti prenosimo i našim učenicima. Naglasak stavljamo i na podučavanje hrvatske povijesti, jezika i kulture, budući da smo mi Mađari, i naši prijatelji Hrvati, živjeli u istoj državnoj zajednici više od osam stotina godina, ali unatoč tome jedni o drugima znamo vrlo malo. To nastojimo promijeniti vlastitim primjerom.

BOGATI PROGRAMI

Koji su konkretni sadržaji i programi vašeg rada?

Riječ je o vrlo složenoj ustanovi, budući da u sklopu ustanove djeluju dječji vrtić, osnovna škola, srednja škola i učenički dom. U osnovnoj i srednjoj školi nastava se izvodi po tzv. A modelu, što znači da se nastava izvodi na mađarskom jeziku, a posao nam olakšava činjenica da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (financijski) potpomoglo prijevod udžbenika za osnovnu školu na mađarski jezik. To uvelike olakšava ne samo naš rad, već i život roditelja djece iz mješovitih brakova, jer gradivo mogu pratiti i po hrvatskom udžbeniku i tako biti potpora svojoj djeci u učenju.

Od kada djeluje Centar, kako se razvijao, kako funkcionira, kako se financira?

Centar je otvorio svoja vrata 1999. godine u Osijeku. To je bio logičan izbor jer se nalazi u blizini mađarskih zajednica u Baranji i Slavoniji. Na početku su razredni odjeli bili kombinirani, ali danas je broj učenika dovoljno velik da smo ih mogli razdvojiti. U srednjoj školi naši učenici mogu birati između gimnazije te smjerova hotelijersko-turistički tehničar, kuharstvo te ekonomist. Za nas je važno da u budućnosti obrazovanje mogu nastaviti bez poteškoća u Hrvatskoj ili Mađarskoj. Na današnjem tržištu rada podrazumijeva se poznavanje nekog stranog jezika. U takvim situacijama, naši učenici imaju prednost, jer ih mađarske tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, rado zapošljavaju. Jedina smo obrazovna ustanova čiji je osnivač Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje u potpunosti financira naš rad jer smo sastavni dio hrvatskog obrazovnog sustava.

I iz naziva je evidentno da osim obrazovnih sadržaja Centar nudi i kulturne programe. Na kojim kulturnim programima trenutno radite?

Isto tako, jačamo i kulturnu dimenziju te se trudimo osmisliti sadržaje s kojima se skupine koje djeluju pod okriljem Demokratske zajednice Mađara Hrvatske ne bave. Zahvaljujući osnivaču, danas imamo modernu dvoranu za priredbe koja nam omogućava da kulturno djelovanje naše ustanove sustavno razvijamo i poboljšavamo. Naša školska kazališna skupina radi na više suvremenih predstava, a njezini članovi dolaze iz drugih mađarskih škola.

ŠIROKI OBRAZOVNI POTENCIJALI

Kakav je interes u mađarskoj nacionalnoj manjini za rad Centra? Zadovoljavaju li kapaciteti ili treba planirati proširenja? Koliko Centar zadovoljava obrazovne potrebe (školovanje na vlastitom jeziku) mađarske nacionalne manjine?

Nažalost broj pripadnika mađarske zajednice opada. Stoga se gotovo za svakog učenika moramo izboriti. To znači da organiziramo dane otvorenih vrata, nekoliko puta pozivamo roditelje osmaša i puno razgovaramo s njima, kao i s učenicima koji sve više biraju našu ustanovu. Prednost nam je što možemo primijeniti gotovo individualizirani pristup radu.Povećanje kapaciteta uspjeli smo riješiti internim organizacijskim promjenama, ali već smo dosegnuli svoj maksimum, pa imamo planove za daljnji napredak.

Kakva je suradnja s hrvatskim nadležnim institucijama (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, obrazovne agencije, gradske institucije itd )?

S gradom Osijekom, sa Županijom i s našim osnivačem održavamo konstruktivan radni odnos te oni uzimaju u obzir specifičnost djelovanja naše ustanove. Premda je naš osnivač Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad i Županija uvijek paze na to da ne izostanemo iz nijednog njihovog programa.

Za svaku nacionalnu manjinu važna je ukorijenjenost i prenošenje nacionalnog identiteta i nacionalne kulturne tradicije na mlađe naraštaje. Koliko vaša nacionalna manjina u tome uspijeva? Kakav je interes među mladima? Kako taj interes dodatno ojačati i razviti? Kakva je na tom planu uloga i značaj Centra?

Iskreno, ne volim izraz manjine te radije rabim izraz mađarska nacionalna zajednica u Hrvatskoj. Naši korijeni sežu unazad tisuću godina i samo o nama ovisi s kakvim ćemo uspjehom predati ili preuzeti baštinu koju su nam preci ostavili. Republika Hrvatska osigurava zakonske okvire neophodne za naš opstanak i jedino o nama ovisi koliko ćemo ih koristiti. U našoj nacionalnoj zajednici trebamo još više osvijestiti spoznaju da je dobro biti Mađar u Hrvatskoj te da nije u svakoj državi uobičajno imati ovakvu manjinsku politiku kakvu zastupa sadašnja hrvatska Vlada.

DOBRA ZAKONSKA RJEŠENJA

Osim očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta koliko Centar svojim obrazovnim i drugim programima zadovoljava i suvremene tržišne i poslovne potrebe ?

Pokrenuli smo strukovne programe za koje znamo da postoji interes te se za znanje koje se kod nas stekne, lako pronalazi kupca na tržištu rada. Postojale su naravno ideje o pokretanju i nekih drugih strukovnih programa, no to je u jednu ruku vrlo skupo, jer bismo morali uposliti nove kolege, a s druge strane, teško je naći i odgovarajući stručni kadar. Zbog toga imamo djelatnike i iz Vojvodine i iz Mađarske. Zahvaljujući izvanrednom radu, Centar je na gradskoj, ali isto tako i na državnoj razini, postao sinonim za kvalitetu te predvodeći brod mađarske zajednice.

Doprinosi li Centar svojim prosvjetno-kulturnim radom boljem razumijevanju i prožimanju različitih kultura? Obogaćuje li i kako i ukupnu hrvatsku kulturu ?

Hrvatska je kultura već sama po sebi vrlo bogata i razgranata. Stoga je naš cilj više usmjeren k prijenosu vrijednosti koji će pobuditi zanimanje u užem i širem okruženju. U zadnje vrijeme povećano je zanimanje za tečaj mađarskog jezika te vjerujemo da našim radom obogaćujemo hrvatsko društvo.

Koliko i kako doprinosi jačanju i razvoju kulture tolerancije u lokalnoj zajednici, ali i na širem društvenom planu?

Kao što sam već spomenuo, mi smo potpuno otvorena ustanova te smo kao takvi, zainteresirani za druge kulture. Možemo to zahvaliti i činjenici da smo mi Mađari i inače vrlo tolerantna, prijateljski nastrojena nacija, što proistječe i iz naše nacionalne karakterologije.

Kakva je suradnja i potpora matice? Kako i koliko surađujete s obrazovnim i kulturnim institucijama u Mađarskoj?

U sretnoj smo poziciji jer imamo jednu domovinu, a to je Hrvatska, i imamo jednu maticu, a to je Mađarska. Mađarska vlada čini sve kako bismo mi ovdje, u svojoj domovini, napredovali. Budući da sam član i Međuvladinog mješovitog hrvatsko-mađarskog odbora, imam uvid u potpore koje imaju Hrvati u Mađarskoj. Mogu reći da obje države mogu biti ponosne na svoju manjinsku politiku.

Jeste li uključeni u neke europske projekte i koliko su oni značajni ?

Trenutno nismo ni u jednom EU programu, no oni u kojima smo sudjelovali, uspješno su apsolvirani. Napomenuo sam i svojim kolegama, da je budućnost u razmišljanju koje uključuje projekte. Imat ćemo još bolju školu ako ju ne ograničimo samo na učionice.

Suočavate li se i s nekim problemima koje biste željeli otkloniti ?

Opadanje stanovništva je jedan od naših najvećih problema te nam projekcije pokazuju da će biti godina kada ćemo jedva imati učenika. Ne zato jer ih roditelji ne bi upisali kod nas, već jer ima godina kada se rodi jako malo djece.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija