11. tekst serijala „ Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu” – NOVI SAZIV SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE PRED NOVIM IZAZOVIMA HRVATSKE MANJINSKE POLITIKE
Hrvatska Vlada u srpnju je imenovala novi saziv i novog predsjednika Savjeta za nacionalne manjine krovnog tijela hrvatske manjinske politike uvedenog Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine. U proteklih 20 godina Savjet za nacionalne manjine pokazao se kao izuzetno značajno tijelo koje je bitno doprinijelo da manjine postanu sastavni dio društvenog i političkog života RH. Unatoč toga ili baš zbog toga normalno je da se traži i novi iskoraci u radu Savjeta kao potencijalnog doprinosa daljnjem razvoju manjinske politike i zaštiti manjinskih prava u hrvatskom društvu . Novi predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga ali i pojedini zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru to i najavljuju. A među prioritetima ističu veće okretanje mladima, jačanje integracijskih politika , borbu za veći medijski prostor namijenjen nacionalnim manjinama te posebno borbu za očuvanje stečenih manjinskih prava neovisno od negativnih brojčanih kretanja koji ponegdje prijete njihovim redukcijama.
Na svojoj 234. sjednici održanoj 13. srpnja 2023. godine Vlada RH imenovala je novog predsjednika, potpredsjednike i članove Savjeta za nacionalne manjine RH, 6 saziv ovog krovnog tijela manjinske politike u Hrvatskoj nakon što je ova institucija uvedena ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina 20O2. godine.
Temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, novim predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine imenovan je Tibor Varga, potpredsjednicima Milan Vukelić i Vladimir Ham, a članovima Vladimir Ham, njemačka nacionalna manjina, Darko Šonc, slovenska nacionalna manjina, Ishak Hodžić, bošnjačka nacionalna manjina, Zorica Velinovska, makedonska nacionalna manjina, Zvonko Kostelnik, rusinska nacionalna manjina, Branka Baksa, slovačka nacionalna manjina, Tibor Varga, mađarska nacionalna manjina, Zoran Ferber, židovska nacionalna manjina, Milan Vukelić, srpska nacionalna manjina, Marija Meleško, ukrajinska nacionalna manjina, Bruno Beljak, austrijska nacionalna manjina, te Danilo Ivezić, crnogorska nacionalna manjina. Članovi Savjeta za nacionalne manjine po funkciji su i svi zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.
Novi predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga na toj dužnosti zamijenio je dugogodišnjeg predsjednika Aleksandra Tolnauera koji je u travnju ove godine otišao u mirovinu.
Tibor Varga rođen je u Batini 1963. Diplomirao je na Hoteljerskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Godinama je radio u realnom sektoru , posebno turističkoj privredi. 2007.godine bio je nezavisni kandidat za zastupnika mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Od 2008.godine radi u Stručnoj službi Savjeta za nacionalne manjine na poslovima stručnog savjetnika, a od 2013. god. kao zamjenik predstojnika. Od 2011. godine je stalno biran za člana Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba. Sabor Republike Hrvatske imenovao ga je 2020. za člana Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova. Sustavno prati rad i djelovanje udruga i ustanova nacionalnih manjina( posebno kroz programe kulturne autonomije ) i jedan je od najkompetentnijih poznavatelja problematike nacionalnih manjina posebno uključujući i sve njihove specifičnosti.
KRITERIJI I ULOGA SAVJETA
Vlada je postupak imenovanja novog savjeta započela javnim pozivom za kandidature u veljači ove godine kojim poziva vijeća i predstavnike nacionalnih manjina da predlože kandidate za 7 članova Savjeta za nacionalne manjine dok bi 5 članova Savjeta Vlada imenovala iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika pripadnika nacionalnih manjina. Naime , Savjet za nacionalne manjine sastoji se od ukupno 20 članova i to 8 zastupnika iz reda nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, sedam kandidata iz reda vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i 5 predstavnika iz reda udruga nacionalnih manjina i drugih organizacija manjina, vjerskih zajednica, pravnih osoba i građana pripadnika nacionalnih manjina. Savjet ima predsjednika i dva potpredsjednika koje imenuje Vlada, a Savjet se imenuje na mandat od četiri godine. Mandat dosadašnjem, 5. sazivu Savjeta za nacionalne manjine istekao je u travnja 2023. godine.
U svom pozivu Vlada se založila da se u kandidaturama vodi računa o zastupljenosti žena i mladih, kao i da za kandidate za članove Savjeta za nacionalne manjine treba predlagati osobe koje su svojom tolerancijom i suživotom, afirmirajući vlastitu kulturu, jezik i tradiciju, doprinijele unaprjeđenju razumijevanja, snošljivosti i dijaloga među državljanima Republike Hrvatske, te promicanju etničke, kulturne i vjerske raznolikosti Republike Hrvatske.
A Vlada se također obavezala voditi računa o udjelu pripadnika pojedinih nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske, kao i o tome da sastav Savjeta za nacionalne manjine odražava njihovu samobitnost i osobitost, te povijesne vrijednosti, etničku, kulturnu i svaku drugu raznolikost. Hrvatska ima 22 nacionalne manjine te pojedine nacionalne manjine do sada nisu imale svoje predstavnike u Savjetu , ali taj balans, objektivno govoreći, nije lako postići ni uskladiti.
A koliko su se kriteriji Vlade koje je tražila u procesu kandidiranja te na koje se i sama obvezala u procesu imenovanja pokazali djelotvornim najbolje će pokazati budući rad Savjeta.
Savjet za nacionalne manjine osnovan je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina usvojenom 2002. godine manjina radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u vezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina. Savjet surađuje s nadležnim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave, vijećima nacionalnih manjina odnosno predstavnicima nacionalnih manjina, udrugama nacionalnih manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti kojima se ostvaruju manjinska prava i slobode. Savjet, prema Ustavnom zakonu, ima pravo predlagati mjere za unaprjeđenje položaja nacionalnih manjina u svim područjima bitnim za život manjina. A posebna uloga Savjeta odnosi se na raspoređuje sredstva koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina, posebno za programe kulturne autonomije .
To je po nekim mišljenjima možda i najznačajnija uloga Savjeta . Tako je npr. za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina u 2023. godini ukupno prijavljeno 1.221 program od strane 108 udruga ili ustanova nacionalnih manjina. Od toga je prihvaćeno 1113 programa 104 udruge i to za 71 program informiranja , 77 programa izdavaštva , 439 programa kulturnog amaterizma , 562 programa kulturnih manifestacija te programe koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma . Ukupno je za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina predviđeno skoro 8 milijuna eura ( blizu 60 milijuna kuna ) što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje od oko 20 posto.
Raspored sredstava zasigurno je izuzetno važna funkcija Savjeta ( u kojoj je Savjet proteklih godina pokazao i značajnu kvalitetu svoga rada ) ali dakako područje njegova rada i njegov društveni i politički značaj daleko su širi , a što je posebno važno i neki eksperti i neki njegovi neposredni dionici smatraju kako ta područja i funkcije Savjeta treba dalje širiti i razvijati te da su neka važna pitanja manjinske politike u njegovom radu do sada bili nedovoljno prisutni.
TIJELO KOJE JE POSTALO BREND MANJINSKE POLITIKE
O dosadašnjoj ulozi i radu Savjeta na posljednjoj sjednici 5. saziva govorio je dosadašnji predsjednik Aleksandar Tolnauer koji je ovo važno tijelo manjinske politike vodio od njegova osnutka , dakle faktički 20 godina . „Danas je Savjet za nacionalne manjine tijelo za koje svi znaju. Pomagali smo svima koji su nam se obraćali zbog rješavanja problema, od konvalidacije mirovina nadalje. Nadstranačko smo tijelo, na što smo ponosni. Bitni su interesi nacionalnih manjina, bez obzira na to tko pripada kojoj opciji; tu pomaže što se u Hrvatskoj provode multikulturalizam i integrativni model, a ne asimilacija. Savjet ima i respektabilnu poziciju kod matičnih zemalja naših manjina, ali i u međunarodnoj zajednici koja nas kontaktira. Kad je Hrvatska ulazila u EU, u vezi poglavlja 23 predstavnici manjina odigrali su veliku ulogu, jer su dali pozitivan stav o ulasku „ rekao je tada Tolnauer te poručio da od novih članova očekuje da održe ono što se do sada uspjelo, a to je da je Savjet sastavni dio političkog i društvenog života Hrvatske pa čak i jedan od brendova. „Mi kao krovno tijelo manjina trebamo biti psi čuvari Ustavnog zakona i to ne samo u smislu argumentacije, nego i rješavanja problema. Mog nasljednika i članove Savjeta čeka dosta posla u održavanju i jačanju dostignutih standarda, a jedna od stvari je da ono što se dešava na terenu i u životu trebalo prilagoditi Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, koji daje visoku razinu prava“, istaknuo je Tolnauer.
Kada je Savjet osnivan bilo je puno skepse oko toga kako će funkcionirati ovo tijelo kojem je, između ostaloga, bila namijenjena i ta, jedna izuzetno važna iako nezahvalna funkcija, raspodjela sredstava za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina. A o kakvom je poslu riječ možda je najbolje problem sažeo najdugovječniji saborski zastupnik i aktualni potpredsjednik Sabora Furio Radin, rekavši da prije 20 godina nije vjerovao da će se manjine moći dogovoriti oko raspodjele sredstava, ali da su to njihovi predstavnici ipak uspjeli. I ne samo da su uspjeli već su izgrađeni i čvrsti kriteriji raspodjele koji su osiguravali da se u ovom osjetljivom području sve odvija nadasve principijelno i nadasve transparentno. I to je veliki uspjeh Savjeta i njegove Stručne službe i posebno predsjednika Tolnauera koji ih je vodio svih proteklih godina.
A saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine i potpredsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru Robert Jankovics naglasio je da su u proteklih nekoliko godina značajno povećana sredstava koje su dobile nacionalne manjine s manje pripadnika, što je znak da se vodi uravnotežena politika i politika okrenuta kvaliteti. To ističe i dosadašnji predsjednik Aleksandar Tolnauer koji kaže da visina sredstava za kulturnu autonomiju ne ovisi od brojnosti neke manjine, nego o kvaliteti njenih programa te da su upravo transparentnost raspodjele sredstava te inzistiranje na kvaliteti programa bitno doprinijeli unapređenju kulturne autonomije nacionalnih manjina u hrvatskom društvu.
Unatoč toga ili baš zbog toga normalno je da se traže i novi iskoraci u radu Savjeta kao potencijalnom doprinosu daljnjem razvoju manjinske politike u hrvatskom društvu .
Profesorica sociologije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članica Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za praćenje provođenja Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina prije nekoliko godina provela je jedno od rijetkih istraživanja među ekspertima i važnim dionicima manjinske politike. Među zaključcima svoga istraživanja ona ističe da nisu uspostavljeni jasni i sveobuhvatni ciljevi manjinske politike te da se iz koncepta financiranja manjinske politike kao njen glavni cilj ističe očuvanje kulturnog identiteta i specifičnosti manjinskih zajednica, a to nisu dostatni mehanizmi za ostvarenje jednakopravnosti pripadnika_ca nacionalnih manjina, za izgradnju pravednog društva i za izgradnju ”duha razumijevanja, uvažavanja i tolerancije” što kao jedan od ključnih ciljeva manjinske politike navodi i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Dakle manjinska politika ne svodi se samo na ostvarivanje i zaštitu određenih manjinskih prava ( koji su u hrvatskim normativnim dokumentima zaista široko postavljeni) već ostvarivanje tih prava ima svoje šire društvene ciljeve i funkcije Zato je , kako ističe profesorica Pteričušić potrebno osmišljavati nove, inkluzivne mjere manjinske politike i projektne aktivnosti koje bi bile usmjerene na promoviranje integracije i kohezije u multietničkom društvu te ih operacionalizirati osiguravanjem dodatnih financiiskih sredstava.
Po njenom mišljenju za sada nema dovoljno spremnosti ni odlučnosti za promjene u manjinskoj politici, najprije u strukturama vlasti ali ni među onima , uključivo i ljude iz manjinskih institucija , struktura i organizacija , koji tu politiku provode. Nedostatak te spremnosti da se promišlja i unapređuje manjinska politika ostavlja dugoročno negativne posljedice na poziciju pa i opstojnost manjinskih zajednica. Dobro elaborirano manjinsko zakonodavstvo nije dovoljan argument za kvalitetu te politike. Moramo puno više uvažavati i međunarodne standarde koji nam mogu pomoći da imamo kvalitetniju manjinsku politiku, a time i kvalitetniju demokraciju, upozorava profesorica Petričušić. A poznati analitičar manjinske politike Davor Gjenero pak apostrofira nedovoljno definiranu ulogu i pozciju Savjeta pa kao jedan od ključnih strateških problema sustava manjinske politike u hrvatskom društvu ističe nedorečenost sustava.
NEDOSTACI SUSTAVA I NUŽNE PROMJENE
„Čini mi se da je trenutno glavni problem sustava to što se ne razdvaja pitanje zaštite političkog i kulturnog identiteta manjine, pa se uspostavlja dominacija političkog nad kulturnim elementom i svojevrsna podređenost politici. To se prije svega odnosi na kontroverzno miješanje političke i civilno-društvene razine u načinu orgnaizacije Savjeta za nacionalne manjine. Uz to pitanje vezano je i pitanje pluralizma, kako političkog, tako i kulturnog, unutar manjinske zajednice. Model zanemaruje regionalne identitete, možda i pretapanja kultura, a previše ostavlja prostora da politička većina unutar manjinske zajednice utječe i na monotipsko djelovanje unutar građanskog društva i kulturne sfere. „No da su nova promišljanja i zadaci pred Savjetom u jednom nedavnom intervju navijestio je i sam novoimenovani predsjednik Savjeta Tibor Varga . Iako, naravno , ističe da novi saziv Savjeta tek treba utvrditi smjernice i program svoga rada, nesumnjivo je da će u budućem radu Savjeta biti značajno zastupljena pitanja daljnjeg unapređivanja implementacije Ustavnog zakona, boljeg funkcioniranja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, borba za očuvanje stečenih prava, unapređivanje medijske politike prema nacionalnim manjinama itd.
U tom kontekstu, kaže Varga, posebno treba ukazati i na potrebu unapređivanja naših kriterija i metodologije praćenja ostvarivanja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina. Nastojati ćemo do kraja ove ili najkasnije početkom sljedeće godine donijeti nove kriterije i metodologiju za praćenje programa kulturne autonomije i to s ciljem da preko tih novih kriterija možemo dodatno razvijati i osmišljavati važna pitanja programskog profiliranja i sadržaja rada udruga. Željeli bi tako npr. kroz programe kulturne autonomije što više poticati programe rada s mladima i njihovo uključivanje u rad udruga, jer je to ustvari baza i budućnost manjinskih zajednica i tome trebaju doprinositi i programi kulturne autonomije. Jer, ako nemate mlade, sve to onda zamire i kao što je pokazao i popis stanovništva, sve ih se manje aktivira ili identificira sa svojom manjinskom zajednicom i onda je pitanje kako održati tu zajednicu, zaključuje Varga
Upravo zbog toga , Varga najavljuje i da će Savjet u narednom periodu nastojati potaknuti stručne analize pa i neka znanstvena istraživanja koja bi trebala pokazati kako dalje raditi na očuvanju kulture, tradicije i identiteta nacionalnih manjina. „Popis stanovništva nas je ozbiljno upozorio na određene probleme i trebamo odgovorno razmotriti kako dalje čuvati i razvijati multietničnost hrvatskog društva koja je ujedno i jedno od važnih suvremenih i posebno europskih vrijednosti za koje se zalažemo.“
SPREMNOST NA NOVE IZAZOVE
Neka nova važna pitanja u radu Savjeta najavljuju i pojedini saborski zastupnici pa tako Robert Jankovics ocjenjujući da je Savjet za nacionalne manjine opravdao očekivanja svojim formiranjem i kroz dva desetljeća značajno unaprijedio sustav kulturne autonomije manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj ističe kako je novi prostor za napredak njegova rada informiranje kroz sustav javnih medija, gdje su iskoraci iznimno spori i stidljivi. Tu bi definitivno morali biti hrabriji u vremenu koje nam dolazi., smatra Jankovics.
A zastupnica pet nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru (albanske , bošnjačke , crnogorske, makedonske i slovenske ) Ermina Lekaj Prljaskaj vrlo konkretno otvara i pitanje unapređivanja spominjanih integracijskih politika.
„ Što se tiče same uloge Savjeta pokazalo se da je to izuzetno važno tijelo i institucija manjinske politike u hrvatskom društvu i njegovu ulogu treba dalje jačati. Tim više što je i dalje u ostvarivanju manjinske politike i zaštite manjinskih prava izazova i problema još uvijek puno , a među njima bi u ovom momentu posebno istakla potrebu puno bolje primjene članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji osigurava određenu ravnopravnost i proporcionalnost u zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina ( bez ikakvih privilegija kako se nekad pogrešno tumači ), a s druge strane osigurava i bolju integraciju nacionalnih manjina u hrvatsko društvo što je važan segment i cilj naše manjinske politike.“ , smatra zastupnica Prljaskaj.
No nema sumnje da će jedno od krucijalnih pitanja s kojima će se suočiti Savjet u narednom mandatu a vjerojatno i dugoročno biti problem suočavanja s padom udjela nacionalnih manjina u stanovništvu te očuvanjem njihovih prava koje bi u nekim aspektima upravo zbog toga mogla biti dovedena u pitanje odnosno izložena određenoj redukciji.
„ Vezano uz drastičan pad učešća nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu, od donositelja odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini očekujemo da brojevi ne budu presudni uvjet za ostvarivanje prava, ako su ta prava prije korištena odnosno ako je pojedina manjina ostvarivala to pravo.
Savjet za nacionalne manjine zagovornik je pristupa da se ta prava i dalje primjenjuju u smislu vrste stečenih prava bez obzira na promijenjene okolnosti kretanja broja stanovnika i pripadnika nacionalnih manjina. Republika Hrvatska imala je takva iskustva sa skupinama koje kolokvijalno nazivamo stare nacionalne manjine koje su prava naslijedile iz bivše države i ta prava nisu reducirana već su u hrvatskom zakonodavstvu utvrđena kao stečena, trajna prava. Isti bi princip sada trebalo prilagoditi ostalim nacionalnim manjinama.“, poručuje na kraju novoimenovani predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga i time jasno najavljuje važan okvir budućeg djelovanja Savjeta za nacionalne manjine .
Autor : Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
