MEĐUNARODNA KONFERENCIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA 20-te GODIŠNJICE DONOŠENJA USTAVNOG ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA
Povodom dvadesete godišnjice usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, temeljnog dokumenta za provođenje manjinske politike u Hrvatskoj koji je donesen u prosincu 2002. godine četiri Pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj ( Sveučilišta u Zagrebu , Splitu , Rijeci i Osijeku ) te Ured potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organiziraju međunarodnu znanstvenu konferenciju „Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“ koja će se u održati u Zagrebu 1. i 2. prosinca ove godine .
Ovom međunarodnom znanstvenom konferencijom želi se naglasiti važnost donošenja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim su unaprijeđena prava svih pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Konferenciju organiziramo i s ciljem razmatranja postignuća u primjeni postojećeg manjinskog zakonskog okvira, kao i raspravljanja postojećih nedostataka i mogućih pravaca njihovog razrješenja.
Imajući u vidu da je od stupanja na snagu ovog propisa prošlo dva desetljeća, kao i činjenicu da su to razdoblje obilježili i brojni izazovi u provedbi manjinske politike, program skupa usmjeren je na probleme koje je dosadašnje iskustvo artikuliralo i mogućih pristupa koja je prema njima moguće zauzeti, stoji između ostaloga u infopozivu najave skupa na internetskim stranicama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ( https://www.pravo.unizg.hr/20godinaUZPNM ) čije dijelove donosimo u nastavku .
…. Skup će biti usmjeren na usporednu perspektivu naspram niza izazova koje, uz ono hrvatsko, dijele i druga etnički raznolika demokratska društva. Posebno se tu misli na postizanje kohezije, osiguravanje učinkovitog sudjelovanja u javnom životu te zaštitu prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina. Uz to se neće izgubiti iz vida niti obilježja provedbe Ustavnog zakona koja su posebno značajna za hrvatski kontekst, posebno u pogledu potrebe izgradnje društvene i političke kulture koja bi poslužila amortiziranju ranjivosti nacionalnih manjina te snaženju položaja njihovih pripadnica i pripadnika. Zbog toga će se, uz pravnu perspektivu, u programu skupa zahvatiti i u srodne discipline, poglavito sociologiju, psihologiju i političke znanosti, ne bi li se time izbjeglo disciplinarnu specijalizaciju koja nije dorasla složenom izazovu oživotvorenja pravne norme.
Konferencija želi okupiti i aktere relevantne za osmišljavanje i provedbu manjinske politike. Upravo će s tim ciljem na Konferenciji, uz bok članica i članova domaće i međunarodne akademske zajednice, sudjelovati i predstavnici i predstavnici Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske, zastupnici i zastupnice nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru, predstavnici i predstavnice Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici i predstavnice nadležnih ministarstava, udruga i vijeća nacionalnih manjina te stručnjakinje te stručnjaci i stručnjakinje relevantni za zaštitu prava nacionalnih manjina u praksi.
Tematika skupa:
U nizu panela i rasprava namjeravamo raspraviti ostvarivanje sljedećih tema:
- izjašnjavanja o pripadnosti nacionalnoj manjini;
- uporabe imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
- dobivanja osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
- služenja svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
- odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu kojim se služe;
- uporabe svojih znamenja i simbola;
- kulturne autonomije održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
- financiranje manjinske kulturne autonomije;
- prava na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
- pristupa sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na manjinskom jeziku i pismu kojim se služe;
- samoorganiziranja i udruživanja nacionalnih manjina radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
- zastupljenosti u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
- sudjelovanja pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ;
- odluke Ustavnog suda koje se tiču ostvarivanja prava pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina;
- zakonodavni okvir o suzbijanju govora mržnje prema pripadnicima nacionalnih manjina;
- primjena odredbi Ustavnog zakona u jedinicama lokalne samouprave;
- zapošljavanje pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u državnim i javnim službama;
- rezultati operativnih programa nacionalnih manjina.
Definirani ciljevi i teme skupa nalaze svoj odjek u svim strateškim prioritetima koji se dotiču snaženja demokracije i temeljnih prava, kao i u onim strateškim ciljevima koji naglasak stavljaju na snaženje socio-ekonomskog položaja građanki i građana. Naime, puno ostvarenje prava nacionalnih manjina treba smatrati neizostavnim preduvjetom uživanja u spektru svih temeljnih prava, pa i onih socijalnih, čemu ova Konferencija barem neizravno doprinosi.
Konferencija adresira ciljeve iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. U njemu stoji da će Vlada RH posebnu pozornost posvetiti daljnjoj izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i prava nacionalnih manjina te nastavku izgradnje uključivog i tolerantnog društva. Uz to, Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024., kao sastavni dio Programa Vlade RH, predviđaju da provedba svih odredbi, kako Ustavnoga zakona, tako i posebnih zakona koji propisuju prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina, mora doprinositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijalogu između pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskoga naroda, u duhu tolerancije i pluralizma te uvažavanjem raznolikosti na kulturnom i društvenom planu. Konferencija teži upravo konstruktivno doprinijeti toj široj klimi koju se ispravno ističe bitnom u Operativnim programima, želeći time unaprijediti postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina i osnažiti doprinos njihovih pripadnica i pripadnika razvoju hrvatskog društva.
Sadržaj Konferencije implicitno će pripomoći i zauzimanje za punu zaštitu hrvatskih manjina u drugim državama. Standardi zaštite manjina koje osigurava Republika Hrvatska u svom pravno-institucionalnom okviru predstavljaju standarde za one države čiji su državljani i državljanke pripadnice i pripadnici hrvatske nacionalne manjine, te će Konferencija i njeni rezultati na taj način doprinositi zajedništvu domovinske i iseljene Hrvatske.
Ova Konferencija podupire i provedbu politika Europske unije te doprinosi jednom od ciljeva Strategije za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2020. – 2024.; Demokracija i prava. Naime, Strategija navodi da je demokracija u EU suočena s velikim izazovima. Ova međunarodna znanstvena konferencija pripomaže akterima javne vlasti u razvoju politika i institucija za podršku demokratskim procesima i jačanje povjerenja građanki i građana u demokratske institucije, kroz ostvarenje vladavine prava i jednakosti te ravnopravnosti građanki i građana koji su pripadnici i pripadnice nacionalnih manjina…