HRVATSKOJ TREBA RAZVIJATI UKLJUČIVO I INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE

Uz međunarodno znanstveno-stručni skup “Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima” te stavovima nadležnih tijela Vijeća Europe o ostvarivanju prava i mogućnostima razvoja obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj.

Srpsko narodno vijeće (SNV) 23. i 24. svibnja  u Zagrebu je organiziralo  međunarodno znanstveno-stručni skup “Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima” o ostvarivanju prava i mogućnostima razvoja obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj.

Od 22 nacionalne manjine u hrvatskoj , njih 16 ostvaruje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu u nekom od modela obrazovanja – od predškolskih do srednjoškolskih ustanova u što je u ovoj školskoj godini uključeno preko 10.000 učenika,

Predsjednik SNV i saborski zastupnik Milorad Pupovac  istakao je da je cilj konferencije bio raspravljati o tome kakvo je stanje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u Hrvatskoj, koliko je hrvatsko društvo multikulturalno, što bi trebalo napraviti da se unaprijedi manjinsko obrazovanje na jezicima manjina, uz komunikaciju između većinskog i manjinskog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i da se prevladava pristup u kojem većinsko obrazovanje ima prioritet, dok su manjine neopravdano zapostavljena .

A jedna od uvodničarki na konferenciji  dr. sc. Antonija Petričušć , profesorica sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članica Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provedbu Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina za naš je portal iznijela i ključne preporuke nadležnih tijela Vijeća Europe ( vezano za posljednji, 5. evaluacijski ciklus ) kada je u pitanju unapređivanje obrazovanja nacionalnih manjina  u našem društvu .

-U prvom redu Savjetodavni odbor potiče vlasti na promicanje uključivog i kvalitetnog obrazovanja, odlučnu borbu protiv segregacije u školama, osiguranje pohađanja nastave za svu djecu tijekom obvezatnog školovanja i na daljnje smanjivanje odsustva s nastave i ranog prestanka školovanja među romskom djecom, ističe profesorica Petričušić  te da kao daljnje mjere Savjetodavni odbor poziva vlasti na daljnji razvoj i provedbu međukulturnog obrazovanja u svim školama i za sve učenike o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom društvu, kao i o njihovoj povijesti i kulturi, kao dio kurikuluma povijesti, glazbenog i građanskog obrazovanja. Obrazovanje se treba temeljiti na neovisnom istraživanju i biti osmišljeno u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, radi smanjivanja prevladavanja negativnih stereotipa i djelovanja protiv tendencija povijesnog revizionizma u društvu. U skladu s tim treba osigurati izobrazbu učitelja te ažurirane udžbenike i nastavne materijale na manjinskim jezicima.

Također, Savjetodavni odbor posebnu pažnju obraća na problematiku obrazovanja romske djece pa potiče vlasti da poduzmu sve potrebne mjere za povećanje redovnog pohađanja predškolskih ustanova romske djece u dobi od tri godine, dodatnu obuku o romskim jezičnim varijantama nastavnica i nastavnika, dodatne romske asistente u nastavi, kao i podizanje svijesti među romskim roditeljima o važnosti uključivanja njihove djece u obrazovanje.

A jedna od važnijih preporuka koje je Odbor stručnjaka proslijedio Odboru ministara  jest da bi hrvatske vlasti trebale  poduzimati preaktivne mjere poticanja govornika manjinskih jezika na uključivanje u obrazovanje na manjinskim jezicima, kaže profesorica Petričušić te  podsjeća kako je Rezolucija Odbora ministara Vijeća Europe pozvalo republiku Hrvatsku  da uzme u obzir sve primjedbe i preporuke Odbora stručnjaka a kao prioritete istaklo :

– da se nastave napore na promicanju osviještenosti i snošljivosti prema manjinskim jezicima i kulturama koje oni predstavljaju kao prema sastavnom dijelu hrvatske kulturne baštine, u općem kurikulumu na svim razinama obrazovanja te u medijima;

– osigura da govornici jezika obuhvaćenih Dijelom III. Europske povelje o regionalnim i manjinskim  jezicima ( češki, mađarski, talijanski, rusinski, srpski, slovački i ukrajinski jezik ) mogu rabiti svoje jezike u odnosima s državnim, županijskim i lokalnim vlastima u praksi te da te vlasti rabe te jezike u svom radu;

– preispita postojeći prag i poveća napore na uvođenju ravnopravne službene uporabe manjinskih jezika u onim područjima u kojima postoji dovoljan broj govornika;

–  poduzmu proaktivne mjere poticanja govornika manjinskih jezika na uključivanje u obrazovanje na manjinskim jezicima;

–  poveća trajanje i redovitost televizijskih emisija na svakom manjinskom jeziku.

No, profesorica Petričušić upozorila je i na neke značajne okolnosti i probleme koji otežavaju bolju  implementaciju nekih preporuka čije cilj unapređenje upotrebe i razvoja prakse manjinskih jezika.  Tako kao kao dugoročno najbitniji problem ističe nedostatak podrške ekonomskom i socijalnom razvoju sredina u kojima žive djeca pripadnici manjina, što dovodi do odseljavanja i time i pada broja učenica i učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a time se bitno narušavaju i opće mogućnosti očuvanje i razvoj jezika i kulture manjinskih zajednica.

Apostrofirajući još jednom kritike Savjetodavnog odbora u razvoju interkulturalnog obrazovanja ona smatra da  interkulturalnost treba razvijati kao oblik aktivnog prožimanja, suradnje i suživota manjinskih i većinskih zajednica pa tako bi se npr. manjinske jezike moglo i trebalo ponuditi na učenje svima koji žive u gradu ili općini u kojoj ima manjinskog stanovništva, a njihov je jezik priznat kao drugi službeni jezik. Primjerice, moglo bi se manjinski jezik kao izborni predmet ponuditi svoj djecu u osnovnim i srednjim školama u onim gradovima i općinama u kojima je ravnopravna službena upotreba jezika i pisma nacionalne manjine ističe, kao jedan od važnih zaključaka oživotvorenja i unapređivanja interkulturalne prakse kako ona ne bi ostala tek puka forma,   profesorica Petričušić te na kraju podsjeća i na  posljednje izvješće Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI ) o Hrvatskoj koje je izrazilo stav da hrvatske vlasti trebaju uvesti obvezatno obrazovanje iz ljudskih prava kao dio građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i zabranu diskriminacije.

Stojan Obradović

Show More