VEĆ SE PRIPREMAMO ZA DONOŠENJE NOVIH OPERATIVNIH PROGRAMA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2024.

Print Friendly, PDF & Email

Intervju :  Vladimir Bilek , saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru

Nedostaju znanje i informacije o tome što se može i gdje se mogu dobiti sredstva i tu nastojimo poboljšati stvari te potaknuti i ostvariti što bolju komunikaciju manjinskih udruga i lokalne samouprave prema nadležnim državnim institucijama, kako bi se mogli osmisliti i kandidirati različiti projekti koji trebaju rješavati njihove probleme, interese i potrebe. Ono što je bitno i to još jednom ističem je da su tzv. manjinski projekti, koji se kandidiraju za sredstva različitih ministarstva, u pravilu dobitak i za čitavu zajednicu u kojoj manjine žive i to je najveća vrijednost ovakvog pristupa.

 – Prije dvije godine hrvatska Vlada usvojila je Operativne programe za nacionalne manjine RH za razdoblje 2017.-2020. To je bilo prvi puta da je jedna hrvatska Vlada usvojila jedan takav operativni dokument za unapređenje položaja nacionalnih manjina. Uskoro ćemo ući u posljednju godinu realizacije tog važnog dokumenta . Kako ocjenjujete njegovu dosadašnju realizaciju ? Koliko je ostvareno, što se postiglo, mogu li manjine biti zadovoljne ostvarenim , dinamikom ?

 Što se tiče same implementacije teško je jednostavno reći da li smo zadovoljni s provedbom Operativnih programa zato što oni sadrže jako puno različitih tema : od različitih nacionalnih manjina do različitih problema , područja i načina njihova rješavanja ( infrastrukturna pitanja , gospodarsko razvojna pitanja, pitanja obrazovanja, kulture , jezika , bilateralnih odnosa s matičnim zemljama itd. ) . U prvom djelu Operativnih programa  koji je i najveći dio dokumenta sažeta su manjinska i ljudska prava i njihova implementacija u zakonodavstvu RH, njihovo operativno provođenje prema građanima, pripadnicima nacionalnih manjina, ali i prema jedinicama lokalne odnosno regionalne samouprave te drugim državnim tijelima. U tom djelu možemo reći da nismo u potpunosti zadovoljni s provedbom Operativnih programa . Međutim, pri tome trebamo biti objektivni i kazati da nije za sve ni kriva Vlada nego i opća sporost sustava,  ponegdje nerazumijevanja od strane tijela lokalne i regionalne samouprave itd. Najviše problema smo možda imali oko pitanja korištenja vlastitog jezika i pisma i aktivnosti na tom planu su još uvijek izuzetno velike , ali s druge strane mislim da su se u nekim važnim  područjima napravljeni veliki pomaci . U zakonodavnom unapređenju svakako treba istaknuti ovogodišnje donošenja Zakon o izboru članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji se tražio gotovo 15 godina i konačno je uz suradnju i Vlade , poglavito Ministarstva uprave, Savjeta za nacionalne manjine, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te našeg Kluba zastupnika pripremljen i usvojen . Iako nije idealan i trebati će ga dorađivati mislim da je njegovim usvajanjem napravljen veliki i važan iskorak te su po tom zakonu uspješno provedeni ovogodišnji manjinski izbori te da se manjinska samouprava formira bez većih problema.

No ono što nam je posebno važno jeste da je Vlada RH je nedavno prihvatila dvogodišnji program za razvoj komunalne infrastrukture , poljoprivrede ali i gospodarstva na područjima gdje žive pretežno nacionalne manjine. To se odnosi na sredine gdje je  više od 5 posto pripadnika nacionalnih manjina te na jedinice lokalne samouprave koje se nalaze u kategoriji podrazvijenih a to je značajan impuls i manjinama i ukupnom regionalnom razvoju . Na tim područjima su  prošle godine ministarstva  investirala 45 milijuna kuna , a ove godine se startalo s 30 milijuna i tu jedinice lokalne samouprave mogu kandidirati projekte komunalne infrastrukture, cestogradnju , vodovodne mreže, kanalizacije , uređenja škola , vrtića itd. Ono što je posebno bitno jeste da se radi o projektima koji su na korist svih građana tih sredina a ne samo manjina i koji pogoduju lokalnim zajednicama koje su ispod prosjeka razvijenosti republike Hrvatske. A projekt je i pokrenut prvenstveno na inicijativu zastupnika nacionalnih manjina s ciljem da se pomogne manjinskim zajednicama ali  i da  manjinski projekti budu u funkciji ukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave koje su ispod prosjeka hrvatske razvijenosti.

Koji se problemi javljaju u provedbi ?

 U realizaciji projekata koristimo priliku i mogućnosti  EU fondova i fondova naših ministarstva ( Ministarstvo regionalnog razvoja ,  obrazovanja , kulture ,  demografije ) i treba reći da mnoge manjinske institucije ali i lokalne strukture nisu uvijek dobro informirane koje im sve mogućnosti u tom pogledu stoje na raspolaganju pa to nastojimo poboljšati. Nedostaje znanje i informacije  o tome što se može i gdje dobiti i tu nastojimo poboljšati te potaknuti i ostvariti što bolju komunikaciju i manjinskih udruga i lokalne samouprave prema nadležnim državnim institucijama kako bi se mogli osmisliti i kandidirati različiti projekti koji trebaju rješavati njihove probleme, interese i potrebe. Ono što je bitno i još jednom istićem tzv. manjinski projekti koji se kandidiraju za sredstva različitih ministarstva u pravilu su dobitak i za čitavu zajednicu u kojoj manjine žive i to je najveća vrijednost ovakvog pristupa . Zajedno s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirani su seminari za vijeća i predstavnike kako napraviti dobre projekte , kako ih kandidirati , sto mogu dobiti , kako mogu pomoći razvoju svoje sredine i mislim da se ta pozitivna uloga vijeća sve više osjeća .

– Kakav je u cjelini gledano značaj ovog dokumenta za buduću manjinsku politiku u Hrvatskoj . Da li će manjine inzistirati da se s ovakvom praksom nastavi , da se ostvari kontinuitet Operativnih programa ili da se donesu neki slični strateški dokumenti važni za nacionalne manjine ? Što bi u strateškom pristupu i operativnoj razradi eventualno trebalo mijenjati ?  Što vidite kao ključna i prioritetna pitanja daljnjeg razvoja manjinske politike i ostvarivanja manjinskih prava u hrvatskom društvu danas ?

Operativni programi su strateški dokument i to ima poseban značaj i težinu kada otvarate određena pitanja ostvarivanja prava ili  ostvarivanja  razvojnih pitanja važnih za nacionalne manjine  ili kada lobirate za pojedine projekte jedinica lokalne samouprave u kojima žive nacionalne manjine . Sve što je u tom važnom su smjernice Vlade i to je strategija Vlade RH i samim tim olakšava implementaciju različitih programa i projekata. To omogućava jednostavniji pristup i fondovima EU i fondovima u našim ministarstvima . Mislim da bi u budeće vlade trebale imati jedan ovakav strateški dokument jer se on pokazao kao izvrstan čimbenik u provođenju programskih aktivnosti pa čak i u implementiranju pojedinih manjinskih zakona . Ja sam pokrenuo inicijativu među manjinama koje ja zastupam da se naprave sustavni i precizni programi što bi trebalo raditi i ostvarivati u narednom izbornom mandatu , dakle u četverogodišnjem razdoblju kako bismo mogli pripremati novi Operativni program. Pri tome treba napraviti analizu što smo i kako radili , što smo ostvarili, kakva je bila podrška vlade i njenih ministarstva te vidjeti kao dalje unapređivati rad na programima i projektima , kako aktivirati vlastite resurse , ostvariti veća sredstva iz različitih fondova itd.  Imamo velike mogućnosti da unaprijedimo  sva  područja  gdje žive nacionalne manjine ali i da ostvarimo dobrobit za sve građane RH koji tamo žive . Mislima da su sve nacionalne manjine već u pripremama za donošenje novog Operativnog programa za razdoblje 2021 – 2024 i da ćemo osnovu i okvir tog dokumenta imati do kraja ove godine, a da ćemo naredne raditi na njegovoj operacionalizaciji i usaglašavanju kako bi nakon sljedećih parlamentarnih izbora s budućom Vladom mogli  u jednom partnerskom odnosu dogovoriti njegovo prihvaćanje i implementaciju.

– Naravno svaka je nacionana manjina s vladom utvrđivala svoje prioritete i rješavala ih. Kakav su vaša iskustva odnosno iskustva češke i slovačke nacionalne manjine u tom procesu? Koliko su vaši predstavnici i pripadnici zadovoljni ostvarenim i postignutim ?

Ta su iskustva vrlo dobra, jer kontinuirano imamo inpute i povratne informacije s terena. Stalno održavamo sastanke koordinacija , sastanke vijeća , kontaktiramo predstavnike , udruge, institucije itd.  To je jedan timski rad. U tom cilju sam i osnovao prije par godina Savjet saborskog zastupnika za češku i slovačku nacionalnu manjinu u kojem su predstavnici krovnih institucija , škola , vrtića , izdavaštva , vijeća i predstavnika i tu dobivam izuzetno vrijedne smjernice i po njima radim . Savjet je bitan jer na njemu razgovaramo ne samo s predstavnicima manjina već i predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti i tako ostvarujemo odličnu sinergiju i imamo mogućnost vrlo efikasnog djelovanja prema ministarstvima i državnim institucijama u traženju realizacije utvrđenih obaveza i projekata.

Operativnim programima bilo je predviđeno  i osnivanje posebnog tijela koje će raditi na promicanju tolerancije te borbi protiv govora mržnje , rasizma i diskriminacije . Što je s tom idejom , tim više što smo suočeni s porastom etničke netrpeljivosti u našem društvu na što je upozorio i Savjet za nacionalne manjine ?

 Savjet kao krovna organizacija za nacionalne manjine upozoravao je na probleme koje su prisutni na tom planu i posebno je upozoravao na mogućnost njihove daljnje eskalacije što se nažalost i obistinilo .  Naša ideja o osnivanju tog važnog tijela koje je bilo  predviđeno  Operativnim programom i dalje stoji. Radi se o jednoj dobronamjernoj ideji koja samo može pomoći da se kao društvo u cjelini bolje suočavamo i nosimo s tim negativnim pojavama i vjerujem da ćemo i taj dio Operativnih programa uskoro realizirati te time zasigurno pomoći da se hrvatsko društvo i hrvatska država u budućnosti bolje nose i aktivnije rade na suzbijanju ovih pojava.

Antun Brađašević / STINA

Show More