NOVI NAČIN IZBORA OJAČAT ĆE LEGITIMITET PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA I PROMIJENITI NJIHOV TRETMAN U IZBORNOM PROCESU

Intervju: Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine i zamjenik predsjednika Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru

NOVI NAČIN IZBORA OJAČAT ĆE LEGITIMITET PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA I PROMIJENITI NJIHOV TRETMAN U IZBORNOM PROCESU

Izbori za članove tijela lokalne i regionalne samouprave iz redova nacionalnih manjina ove su godine održani po novim zakonskim pravilima koja su inicirali manjinski zastupnici, a čija je intencija ( isključivo izravnim biranjem, a ne kooptiranjem ) bila još više osnažiti punu integraciju nacionalnih manjina te njihovo legitimnije i učinkovitije sudjelovanje u javnom životu lokalnih samouprava. U tome se uspjelo i ovakav način izbora nedostajućih manjinskih vijećnika izabranima daje snažan legitimitet. Svi izabrani vijećnici iz reda manjina, ali i iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje ih nije bio izabran dovoljan broj – sada točno znaju tko ih je izabrao i koga predstavljaju. Najvrjednije je da se mijenja i mentalitet u sastavljanju lista, koji pripadnicima manjina, ali i hrvatskog naroda, u jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje su u manjini, stvara uvjete da se takvi kandidati stavljaju ne više na posljednja mjesta uz klauzulu „ionako će te kooptirati“, već se stavljaju na izgledna mjesta na listama.

Bili ste jedan od inicijatora promjene Zakona o lokalnim izborima u vezi izbora predstavnika nacionalnih manjina koji su i primijenjeni na ovogodišnjim lokalnim izborima. Od kojih se problema polazilo i s kakvim se ciljevima išlo u te promjene?

Glavni problem kojeg smo htjeli riješiti izmjenama zakona bilo je pitanje izbornog legitimiteta vijećnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno da se kandidate iz reda nacionalnih manjina politički ne ponižava stavljanjem na posljednja mjesta na kandidacijskim listama uz izgovor „ti ćeš ionako proći“ kooptiranjem. Isti je slučaj bio i sa kandidatima iz reda većinskog naroda u jedinicama lokalne samouprave u kojima su manjina. U tome smo uspjeli i ovakav način izbora nedostajućih manjinskih vijećnika izabranima daje snažan legitimitet.

NEMA VIŠE KOOPTIRANJA

 Što su te promjene pokazale u konkretnom izbornom procesu, lokalnim izborima održanim u svibnju i dopunskim koji su upravo održani početkom listopada? Što su one donijele nacionalnim manjinama?

Promjene zakona uzrokovale su značajan porast broja dopunskih izbora, koji su na koncu održani tek 3. listopada. Smatram da su ciljevi ispunjeni – svi izabrani vijećnici iz reda manjina, ali i iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje ih nije bio izabran dovoljan broj – sada točno znaju tko ih je izabrao i koga predstavljaju.

Koliko ova nova politička, odnosno izborna praksa zaista osnažuje legitimitet manjinskih predstavnika i kako će to utjecati na njihovu ulogu u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?

Promjena je izazvala dramatičnu promjenu u konceptu sastavljanja kandidacijskih lista, jer sada više nema smisla kandidate iz reda nacionalnih manjina stavljati na posljednja mjesta na kandidacijskim listama, nadajući se njihovom naknadnom kooptiranju. Kooptiranja više nema. Ako ih se stavlja na listu sa ozbiljnim namjerama, u velikoj većini bili su na mjestima izglednim za osvajanje mandata, ili su mandat dobili na dopunskim izborima, na kojima su pravo glasa imali samo pripadnici nacionalne manjine koja je birala vijećnika, ili pripadnici hrvatskog naroda, ako se birao nedostajući vijećnik iz reda hrvatskog naroda. To je dobro i zdravo za izborni postupak, ali i za cijeli mandat predstavničkog tijela.

DIGNITET MANJINSKIH KANDIDATA

 Mogu li ove promjene izbornog zakona utjecati i na političke stranke da otvore više prostora za pripadnike nacionalnih manjina na svojim listama?

Ne nužno da otvore više prostora, ali da otvore više prostora na ulaznim mjestima na listama – to svakako. Više prostora nije realno očekivati, jer je posljednjim izmjenama zakona o lokalnim izborima smanjen ukupan broj vijećnika.

Što je od rezultata lokalnih izbora koji se odnose na nacionalne manjine posebno vrijedno istaći?

Najvrjednije je da mijenjamo mentalitet u sastavljanju lista, koji pripadnicima manjina, ali i hrvatskog naroda, u jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje su u manjini, stvara uvjete da se takvi kandidati stavljaju ne više na posljednja mjesta uz klauzulu „ionako će te kooptirati“, već se stavljaju na, za ulaz, izgledna mjesta na listama. Tu vidim najveći napredak.

Činjenica je da su dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina održani nakon što su sva predstavnička tijela na lokalnom i regionalnom nivou konstituirana. Da li bi negdje uspostavljeni odnosi političkih snaga u tijelima lokalne samouprave ovim izborima mogli biti promijenjeni ili narušeni?

Da. Na dosta mjesta utječu i na izgled i sastav predstavničke većina odmah nakon izbora. Primjerice u Općini Gunja te u Primorsko-goranskoj županiji. Ali, podsjećam kako su vijećnici tek na početku svojih mandata, a u današnjoj više nego turbulentnoj nacionalnoj političkoj sceni, rasformiranjem nacionalnih stranaka siguran sam kako će do poremećaja doći i na lokalnim nivoima. Tako će svaki, ali baš svaki mandat u lokalnim vijećima biti važan i mogao bi odlučivati u stvarima bitnim za lokalne zajednice pa tako i za lokalne manjinske zajednice. To pitanje legitimiteta čini još važnijim, da ne kažem ključnim.

Kada su izborne promjene usvajane bilo je kritika pojedinih političkih aktera da izborne zakonske promjene narušavaju načelo jednakosti u ostvarivanju biračkog prava na štetu pripadnika hrvatskog naroda. Da li se nakon provedenih izbora može reći da su te primjedbe i kritike bile opravdane i utemeljene?

Smatram da su kritike neopravdane. Pitanje legitimiteta izabranih vijećnika je ključno za osjećaj pravednosti, a izmjenama zakona to smo pitanje trajno riješili. Vidimo koliko se žuči proljeva oko pitanja hrvatskog člana predsjedništva BiH, koji bjelodano nema legitimitet unutar hrvatskog naroda u toj državi. Isti problem imali smo i mi, nacionalne manjine u Hrvatskoj na lokalnom nivou do sada. Uostalom, istim izmjenama zakona omogućeno je da i Hrvati u općinama i gradovima u kojima su u manjini – samostalno odlučuju tko će ih zastupati. Dopunskim izborima, a ne da se sa posljednjih mjesta na listama skidaju kandidati i kooptiraju.

ISTA PRAVILA ZA SVE

 Na osnovu iskustva i saznanja iz ovog izbornog ciklusa smatrate li da bi možda trebalo ići u daljnju doradu izbornih pravila kada su manjine u pitanju i u čemu bi se eventualno one sastojale?

Da bi mogli dati definitivnu ocjenu, trebaju proći barem dva izborna ciklusa. Osobno, čini mi se da je sustav izbora članova općinskih i gradskih vijeća sada najbolji, najtransparentniji i najpošteniji do sada. Ako ćemo nešto mijenjati u budućnosti, trebalo bi razmisliti o boljem balansu između predstavničkog tijela i načelnika, odnosno gradonačelnika s druge strane. Taj je balans sada drastično narušen u korist načelnika i gradonačelnika i čini mi se da takav sustav pokazuje sve više nedostataka.

U toku je popis stanovništva koji će u nekim segmentima odrediti, odnosno uticati na prava nacionalnih manjina, posebno u sferi političkog predstavljanja, jer tu mnogo toga ovisi i o brojnosti pojedinih nacionalnih manjina. Očekujete li redukcije tih prava s obzirom na popisne rezultate i da li bi možda ta prava trebalo regulirati i na još neke dodatne načine da ne ovise samo o broju pripadnika nacionalnih manjina?

Sustav određivanja prava nacionalnih manjina je od prije dvadeset godina i može se reći da je dio tog sustava zreo za promjene i usavršavanje, odnosno usklađivanje sa potrebama vremena u kojem živimo. Osim sustava koji ovisi o broju pripadnika nacionalnih manjina i njihovom udjelu, imamo i sustav stečenih prava, tako da smatram da je dostignuti nivo prava nacionalnih manjina dovoljno dobro zaštićen. Ali bolju ću procjenu moći dati nakon obznanjivanja rezultata popisa stanovništva. Svi znamo da nas je manje nego 2011. godine i to je realnost. Ne mislim da će zbog postotka tu-ili-tamo biti smanjivanja dostignutog nivoa prava. Ustvari, nadam se da se to neće dogoditi.

IZABRANO VIŠE OD 300 PREDSTAVNIKA  NACIONALNIH MANJINA

Na održanim lokalnim izborima u svibnju ove godine birao se ukupno 331 predstavnik nacionalnih manjina i hrvatskog naroda ( tamo gdje je u manjini ) u predstavnička tijela lokalnih vlasti. U prvoj redovnoj proceduri lokalnih izbora u svibnju izabrana su 232 člana predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Na dopunskim izborima održanim 3. listopada u općinama, gradovima i županijama, gdje u redovom postupku nije ostvarena proporcionalna zastupljenost, izabrano je njih još 90, a u svega nekoliko sredina nije bilo kandidata.

Autor: Institut STINE Stojan Obradović