GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE JAČA KRITIČKU SVIJEST, AKTIVIZAM I ODGOVORNOST MLADIH A SUŽAVA PROSTOR POLITIČKE MANIPULACIJE I NEKOMPETENCIJE

Intervju: Lovorka Bačić, koordinatorica GOOD Inicijative

Građanski odgoj I obrazovanje  pomaže u emancipaciji mladih i njihovom razvoju u aktivne građane. Istraživanja jasno pokazuju da postoji pozitivna korelacija između stupnja političke kompetencije i aktivnog sudjelovanja mladih. Mladi koji su informirani o suvremenim društvenim i političkim fenomenima češće se uključuju u život zajednice te imaju izraženiju motivaciju za promjenom praksi koje im se ne sviđaju. GOO bi sustavu obrazovanja donio razvoj nekih kompetencija (vještina, znanja, vrijednosti i stavova) koje se ne razvijaju ili nedovoljno razvijaju kroz postojeće sadržaje, također, u idealnom obliku, doprinio bi i demokratizaciji samih škola. Za društvo bi GOO bio važan u smislu razvoja demokracije i informiranih, osviještenih i aktivnih građana koje se ne može lako prevariti i koji razumiju svoju ulogu u društvu/zajednici,  znaju prava i obaveze i razumiju funkcioniranje demokracije. GOOD inicijativa utemeljena je 2008. godine i okuplja i predstavlja 60ak  organizacija civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine te se   zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. U tom okviru posebno mjesto ima zalaganje za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO ) na čemu Inicijativa sustavno radi godinama. U svom zahtjevu hrvatskim političkim strukturama  pred parlamntarne izbore 2020. godine GOOD inicijativa  je posebno naglasila da odgoj i obrazovanje moraju biti među glavnim javnim politikama te da reforme obrazovne politike trebaju omogućiti dostupno i kvalitetno obrazovanje za sve i na svim razinama. U istom zahtjevu GOOD inicijativa ponovno je istakla i važnost GOO tražeći da se Građanski odgoj i obrazovanje uvede kao nastavni predmet u sve osnovne i srednje škole te kao interdisciplinarni sadržaj na fakultetima naglašavajući važnost tog predmeta za uspješniju demokratizaciju hrvatskog društva te ulogu mladih generacija kao jednog od nosioca tog procesa. Mnoge je stoga iznenadila nedavna kritička  reakcija GOOD inicijtive na najavu novih zagrebačkih vlasti o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u školske aktivnosti.

No, iza tog kritičkih reakcija stoji samo želja da se uvođenje tih važnih i u široj javnosti prijepornih obrazovnih sadržaja što bolji pripremi. O problemima i izazovima te značaju i važnosti uvođenja  GOO u hrvatski obrazovni sustav kao i o  perspektivama ćitavog procesa razgovarali smo s jednom od koordinatorica u GOOD Inicijativi Lovorkom Bačić .

Projekt uvođenja građanskog odgoja u službeni obrazovni sustav na nacionalnom i državnom  nivou još je uvijek potisnut i marginaliziran i u velikoj mjeri kasni? Zašto se ovaj važan aspekt obrazovanja zaobilazi, izbjegava  i marginalizira ?

GOO je uveden u sustav od 2014. kao obvezni međupredmetni sadržaj/tema u svim razredima osnovne i srednje škole, što znači da bi svi učenici od početka osnovne do završetka srednje škole trebali proći neke odgojno-obrazovne sadržaje iz tog područja. Istina, 2019. godine taj se projekt suzio , ali je opet snažnije aktiviran kroz koncept  „škole za život „ i sada djeluje u obrazovnom sustavu. No, ono što mi znamo jeste da je taj obrazovni program slab u sadržajnom smislu a i da je sam provedba upitna i problematična u mnogim aspektima. Povratne informacije koje dobivamo od samih nastavnika kažu kako je sam program teško provodiv, kako nastavnici nemaju dovoljno vremena za njegovo izvođenje pa i da je sama njihova osposobljenost i educiranost za to možda na neki način nedovoljna …Dakle, i ono što postoji od građanskog odgoja u obrazovnom sustavu je nedovoljno , manjkavo , upitne kvalitete i onda nije ni realno očekivati neke bolje rezultate. To je realna aktualna situacija s građanskim odgojem. Da zaključimo – nije dobra ! E sada zašto se građanski odgoj ,  izbjegava ili marginalizira , mislimo da je prvenstveno tome uzrok nedostatak političke volje na onim razinama i institucijama  koje o tome odlučuju, a to su Vlada , ministarstvo , političke stranke . To se doživljava kao neki vruć krumpir , kao neki bauk , pitanje puno kontroverzi itd.. Svako toliko o tome se otvara rasprava ali ne baš organizirana , suvisla i ciljana tako da se u tome nedovoljnu razabiru značaj i potrebe uvođenja tog važnog obrazovnog sadržaja i siju se u vezi toga neki neosnovani i neopravdani strahovi.  To je situacija na globalnoj , političkoj ravni . Ali otpori  postoje i u školama . I tu nedostaje i interesa , i podrške i realnih mogućnosti za provođenje tih sadržaja jer su nastavnici preopterećeni , nespremni odnosno nedovoljno educirani. Nažalost , ne postoji jasna svijest o važnosti ovih obrazovnih sadržaja , svijest o potrebi pripreme i educiranja mladih za njihovu aktivnu građansku ulogu u lokalnoj zajednici, u politici , u društvu u cjelini. Građanski i politički educirani mladi naraštaji trebali bi biti benefit za politiku, a ne izazivati podozrenje i odbojnost političkih struktura . Naša GOOD Inicijativa postoji već više od 10 godina i mi nastojimo promovirati vrijednost uvođenja građanskog odgoja i nastojimo pratiti različite probleme koji ga otežavaju. Možemo konstatirati da se puno govori o građanskom odgoju ali prava spremnost da se on i uvede i implementira u obrazovnu sustav za sada je izostala .

Nedavna inicijativa nove zagrebačke vlasti da će uvesti građanski odgoj nije naišla ne neki topao prijem ( primjedbi pa i vidljivih otpora je bilo i iz oporbe i iz ministarstva ) međutim neke je iznenadilo da su primjedbe došle i iz GOOD inicijative koja je jedna od rijetkih udruga koja se godinama bori da građanski odgoj dobije i pravo građanstva. No moglo se vidjeti da su vaše primjedbe dobronamjerne i stručne preko kojih ste upozorili da uvođenje građanskog odgoja zahtjeva ozbiljne pripreme. U čemu su ključni problemi i što grad Zagreb nije u stanju zadovoljiti ?

Mi pozdravljamo najavu uvođenja građanskog odgoja u zagrebačke škole kao jednog sustavnog sadržaja. Dapače to bi veliki iskorak i u kvaliteti i u činjenici da Zagreb faktički obuhvaća gotovo četvrtinu hrvatskog stanovništva pa bi i obuhvat učenika bio velik i značajan. Međutim poznavajući problematiku i stanje na terenu mi smo upozorili da postoje mnoge nedostatnosti  za uspješnu implementaciju . Nedostaju kurikulumi , nastavni materijali , educirani nastavnici itd. Plan i program nije dovoljno iskomuniciran prema široj javnosti, posebno roditelji nisu dovoljno informirani i to može stvoriti neželjene otpore i probleme. Grad je najavio npr da je spreman angažirati i dodatni nastavni kadar ali ima li za to novaca i imali odgovarajućeg nastavnog kadra to nismo čuli . Naravno odmah bi trebao biti spreman i plan praćenja , vrednovanja i evaluacije. Plan uvođenja mora biti osmišljen svim bitnim aspektima, uključujući i dugoročni plan financiranja, posebno kada je u pitanju i vjerojatni dodatni rad nastavnika. Naravno GOOD Inicijativa je spremna pomoći , koliko realno može , u prevladavanju tih teškoća.  Radili smo s drugim radovima i županijama koji su uvodili, ima primjera dobre prakse kojima se može voditi. GOOD može biti podrška u izradi plana provedbe, pripremi kurikuluma i materijala te edukaciji i podršci/mentorstvu obrazovnih radnica. Također organizacije civilnog društva mogu biti trajna podrška u provedbi nastave.

Dugo godina sustavno radite na pitanjima uvođenja Građanskog odgoja u više gradova i županija . Kakav su iskustva ,  kako se projekt širi i kako ulazi u obrazovni sustav ?

Pa iskustva su uglavnom dobra. GOOD inicijativa je bila posebno aktivna kada se uvodio prvi program GOO između 2011 i 2014. Sudjelovali smo u kreiranju tog programa i edukaciji nastavnika za njegovu realizaciju u eksperimentalnoj fazi ali je kasnije taj program zaustavljen. Kako okupljamo puno organizacija iz cijele Hrvatske koje se bave obrazovanjem i radom s mladima mi smo sudjelovali u aktivnostima podržavanju uvođenja građanskog odgoja npr u gradovima  Rijeci, Osijeku , Sisku ali i u Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Mi posebno pratimo i podržavamo GOO koji se uvodi po tzv. riječkom modelu – izvannastavna aktivnost u OŠ od 35-70 sati godišnje. Rijeka je to osmislila i krenula u realizaciju 2016. i od tada se taj koncept kontinuirano  širi. Kada ga prihvati neki grad ili županija ima na raspolaganju već stečena iskustva u pripremi, nastavne materijale  podršku itd . Riječki model prati i stalna evaluacija, a rezultati te evaluacije pokazuju  da učenici u svim aspektima tog programa napreduju i stalno jačaju svoje  građanske kompetencije .

Bolja su iskustva tamo gdje se GOO uvodio postepeno ( uz pripremu i nastavnika i materijala i samih učenika )  i imao podršku i praćenje gradskih ili županijskih  obrazovnih institucija. Ključno je da donositelji odluka stoje iza toga stvarno, djelatno, a ne samo načelno, a također i ravnatelji škola (rješavanje financija, satnice i sl.).

Zanimljiva su i iskustva iz Osijeka gdje su lokalne civilne udruge imale snažnu i sadržajnu suradnju s školama i pružale i pomoć i podršku ali i pomagale i sudjelovale u realizaciji nastave . I to se pokazalo kao jedan održiv model koji se onda može distribuirati i na nove dolazeće generacije učenika. Obrazovni radnici su motivirani, GOO im pruža mogućnost da budu kreativni i razvijaju sadržaje s učenicima, pokazalo se i da su učenici izuzetno zadovoljni.

Gdje su otpori najjači ? Da li su otpori institucionalni ili politički , ideološki , svjetonazorski … ?

Pa realno govoreći otpori su razni. Tu su u prvom redu politički i svjetonazorski akteri, uglavnom s izrazito desnog političkog spektra ( ali i neki „kalkulanti „  iz desnog centra ) koji neosnovano politiziraju ove teme, zatim tu su i konzervativne i klerikalne udruge i struje.  A, Građanski odgoj i obrazovanje se temelji na Ustavu – prati vrednote iz Ustava pa tu ne bi trebalo biti spora. GOO teži emancipaciji učenika, razvoju kompetencija za sudjelovanje u društvenom i političkom životu u demokraciji. Ako se neko ne slaže s takvim ustavnim vrijednostima treba tražiti drugi način osporavanja i promjena. No mnogo otpora dolazi i iz nepoznavanja sadržaja i onoga što građanski odgoj i obrazovanje nudi . Naravno postoje i institucionalni otpori        Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbija napraviti neke ozbiljnije korake u smjeru da se građanski odgoj i obrazovanje uključi u obavezne obrazovne sadržaje  i pri tome se uvijek navodi puno, ne baš uvjerljivih, opravdanja  kao što su pitanja satnice , kadra itd.  Ali kada bi se zaista željelo nešto riješiti onda bi se , mislim ,  rješenja i našla. Ako dođe do uvođenja cjelodnevnog boravka učenika u školi kao što najavljuje ministar  Fuchs, GOO bi bilo moguće svugdje uvesti.

Kakve posljedice izostanak GOO ostavlja u sustavu obrazovanju , ali i u društvu u cjelini ? U jednom ste intervjuu izjavili da bi kvalitetno građansko obrazovanje učinilo nekompetenciju političkih elita još vidljivijom. Na što ste konkretno mislili ?  

Pa da, jer ako imate građane koji poznaju i razumiju principe demokracije, ako razumiju demokratske mehanizme i procedure, ako znaju svoja prava, ako znaju što koje institucije trebaju raditi i na koji način , ako znaju kako mogu i trebaju nadzirati i kontrolirati njihov rad,  ako mogu procese kritički promišljati, provjeravati  informacije, i donositi utemeljen stavove ( a te mogućnosti pruža GOO ) to onda jeste opasnost za političke elite kojima se na taj način sužava prostor njihovih političkih manipulacija  koje građanima često serviraju. Što su građani osviješćeniji, što imaju više znanja, što se bolje snalaze to je prostor manipulacija manji.

Podizanje političke pismenosti mladih spada u najuže ciljeve građanskog odgoja . kako se upravlja , koje institucije u tome sudjeluju koje su njihove ingerencije, što oni kao građani mogu napraviti i na koji način. To je dio građanskog odgoja, ali za to zasada u našem sustavu nema mjesta, a mnogo toga će mladima vrlo brzo biti važno za svakodnevni život. Evo, npr. radnička odnosno uposlenička prava .

PISA istraživanja su npr pokazala da naši učenici nemaju dovoljno razvijene kompetencije za kritičko razmišljanje, rješavanje problema. Nisu dovoljno osposobljeni za sudjelovanje u demokratskom društvu , za poznavanje i razumijevanje društvenih i političkih procesa, kako zaštititi svoja i tuđa prava, za uvažavanje različitosti i pripremljenosti  za dijalog u pluralističkom društvu. Manjkava je svijest o zajednici, vlastitom pripadanju i doprinosu, solidarnosti i odgovornost za zajednicu. Nedostaje i snalaženje u ekonomskoj dimenziji, razumijevanje održivog razvoja , upućenost u probleme  klimatskih promjene itd.

Tu je i važna medijska pismenost koja bi trebala biti uključena kao važna komponenta GOO , da se znaju procijeniti izvori , da se mogu komparirati ponuđene informacije , da se može zauzeti kritičan i kompetentan stav . Naravno tu je i važan problem prepoznavanja govora mržnje itd.

– Koliko  su generacije mladih ostale „hendikepirane“ zbog nedostataka oblika građanskog odgoja ?

GOO razvija funkcionalnu pismenost, kako ostvariti prava koja su nam pružena u okviru demokratskog političkog poretka, ali i tjera mlade na kritičko promišljanje i propitkivanje postojećih društvenih normi. Od banalnih stvari koje pokriva GOO poput razlike između bruto i neto iznosa plaće, kako usvojiti životinju iz azila ili kome se obratiti ako se roditelji razvedu pokazuju koliko je potreban budući da škola ne nudi ovakve kompetencije u okviru postojećih kurikuluma.

Koji su sada sadržaji prisutni u obrazovnim programima kada je u pitanju GOO ?

Nekih sadržaja ima . npr. kroz nastavu hrvatskog jezika i književnosti ima elemenata koji govore o medijskoj pismenosti ( iako to više ovisi o samom nastavniku o njegovoj spremnosti da se time pozabavi nego o zadanim predmetnim stavkama  . U međupredmetnim programima  imamo neke sadržaje koji se bave demokratskim institucijama, pa ljudskim pravima, nekim pitanjima zajednice ( npr. institut i značaj volonterskog rada ) i još ponešto, međutim sve je to izrazito malo, skučeno i reducirano. Pravih , osmišljenih i razvijenih sadržaja još nemamo, a i većina onoga što imamo ovisi faktički o dobroj volji nastavnog osoblja da se tome posveti i time pozabavi . Stvari nisu dovoljno regulirano ni sadržajno ni izvedbeno .

Da li stvari ipak napreduju , jača li interes za uvođenje GOO ili ne ?

Pa ja bih rekla da. Postoji sve više razumijevanja da su ti sadržaji važni za naše mlade , za naše društvo , lokalnu zajednicu . Ali puno toga ovisi o političkoj volji. I ovi lokalni izbori iznjedrili su u pojedinim sredinama nove političke aktere koji su izrazili spremnost da se pozabave ovim pitanjima, da daju podršku uvođenju GOO . Eto, recimo Split, drugi po veličini hrvatski grad , a to je dosta važno. Ali naravno tu je još uvijek i puno otpora, podcjenjivanja ili ne razumijevanja pa neki tvrdi da se tu radi tek o nekom bon tonu, a drugi pak da se na mala vrata uvodi nekakav indoktrinacija mladih ljudi . Puno je improvizacija i  lutanja umjesto stručnih rasprava, ali nažalost  ti površni i neutemeljeni pristupi dobivaju puno medijskog prostora i to unosi dosta zabune u čitav problem pa bi i i veće medijsko otvaranje za jedan stručan , kompetentan pa i dijaloški pristup bio itekako dobrodošlo. A to bi onda sigurno dalo podršku i vjetar u leđa širenju GOO u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Da li su obrazovne ali i političke strukture hrvatskog društva svjesne važnosti i značaja građanskog odgoja ?  Zašto bi uvođenje građanskog odgoja bilo važno za hrvatski obrazovni sustav , hrvatsko društvo i naravno , nadasve za mlade  i u čemu bi se trebali ogledati njegovi ključni sadržaji ? Kakve obrazovno-odgojne, političke, socijalne „profite“ građanski odgoj donosi mladima ?

Djelomično su svjesne važnosti, ali još uvijek je malo poznavanja ovog područja i njegovih sadržaja – to vidimo po tome kako se tumači što bi bili sadržaji GOO-a (što se sve učitava u taj pojam) – od bontona do ispiranja mozga mladima ili indoktrinacije.

GOO bi sustavu obrazovanja donio razvoj nekih kompetencija (vještina, znanja, vrijednosti i stavova) koje se ne razvijaju ili nedovoljno razvijaju kroz postojeće sadržaje, također, u idealnom obliku, doprinio bi i demokratizaciji samih škola.

Za društvo bi GOO bio važan u smislu razvoja demokracije i informiranih, osviještenih i aktivnih građana koje se ne može lako prevariti i koji razumiju svoju ulogu u društvu/zajednici,  znaju prava i obaveze i razumiju funkcioniranje demokracije.

Koliko je GOO važan za njihov , građanski , politički i uopće društveni aktivizam? Imate li nekih pokazatelja, primjera , komparativnih podataka ?

GOO pomaže u emancipaciji mladih i njihovom razvoju u aktivne građane. Istraživanja jasno pokazuju da postoji pozitivna korelacija između stupnja političke kompetencije i aktivnog sudjelovanja mladih. Mladi koji su informirani o suvremenim društvenim i političkim fenomenima češće se uključuju u život zajednice te imaju izraženiju motivaciju za promjenom praksi koje im se ne sviđaju. Primjerice Njemačka ima kvalitetan GOO (koji varira temama i pristupima s obzirom na pokrajine) koji svakako pomaže da njemačko građanstvo promišlja politiku. Istraživanja građanske kompetencije u Njemačkoj pokazuju da je uloga GOOa u aktivaciji mladih Nijemaca u društvu ogromna.

– Koje su naglašene negativne posljedice izostanka građanskog odgoja ? Da li ti procesi jačaju ? Da li bi  uvođenje određenih oblika građanskog odgoja moglo pozitivno uticati na amortiziranje tih negativnih pojava ? 

Odobravanje ili ignoriranje nasilja, manjak solidarnosti i uvažavanja/poštovanja, pogotovo za „druge i drugačije“ (npr. izbjeglice, manjine), nebriga za opće dobro i zajedničke resurse, više frustracije kod građana i nemoć mijenjanja svoje situacije ili ostvarivanja prava jer nigdje nisu naučili kako funkcioniraju institucije, kako se mogu rješavati pojedine vrste problema. Dalje, tu je izmanipuliranost jer nemaju alate kritički čitati medije i razvrstavati, vrednovati izvore informacija pa zatim slaba politička participacija i utjecaj građana – ne sudjelovanje u političkom životu zajednice, jer ne poznaju sustav i svoju ulogu…..

Istraživanja mladih jasno pokazuju da mladi pate od demokratskog deficita. Primjerice, u istraživanju koje su u travnju 2021. godine proveli IDIZ, FPZG, FFRI, Sveučilište u Grazu, Gong i GOOD inicijativa na skali političkih znanja mladi su u prosjeku znali odgovoriti na devet od 19 pitanja koja se odnose na politička znanja. No nije samo problem sa znanjima, istraživanja jasno pokazuju da mladi ne baštine uvijek demokratske stavove, posebice prema manjinama (npr. trećina maturanata smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest), a ni bihevioralna dimenzija (participacija) im nije jača strana budući da većina učenika nikada nije sudjelovala ni u kojem obliku prosvjeda, nije bojkotirala proizvode niti sudjelovala u radu školskog volonterskog kluba.

Što bi po vama bilo nužno mijenjati ili poduzimati da bi se ubrzao proces uvođenja građanskog odgoja i na koji način razvijati njegov sustav i njegovu praksu a da se osiguraju kvalitetni sadržaji i provedba a ne tek puko zadovoljavanje forme?

Treba dobro i točno informirati roditelje, nastavnike/ravnatelje i opću javnost o tome što je GOO, imati rasprave i prezentacije sa ljudima koji poznaju sadržaje i način njihove obrade, a ne davati toliko prostora nestručnjacima i političarima koji natucaju ili imaju posve krive predodžbe o GOO-u. Treba kvalitetno pripremiti sadržaje/materijale . Za to imamo znanja i mogućnosti  Kurikulum za GOO iz 2013/14 koji nije ušao u nastavni proces bio je tada među najmodernijima i najsveobuhvatnijima u Evropi. Treba planirati i omogućiti dobru edukaciju i trajnu podršku nastavnicima, znači treba u Agenciji za odgoj i obrazovanje  napraviti ozbiljnije promjene, treba adekvatno vrednovati i platiti rad obrazovnim radnicima/cama, treba povećati suradnju s organizacijama civilnogdruštva/udrugama u provedbi sadržaja, treba pratiti učinke i unaprijeđivati program. Mlade treba informirati kako izgleda nastava i sadržaji GOO-a, što će oni time dobiti, zašto bi im to moglo biti važno za osobni razvoj, ali i za kvalitetnije sudjelovanje u zajednici – ostvarivanje svojih i tuđih potreba i prava. Za prikaz koristi GOO-a  najbolja su iskustva onih/vršnjaka koji su to već iskusili – npr. prijenos kroz diskusije, video, isl.   

Kada očekujete da bi to moglo profunkcionirati

Kada smo prije desetak godina mi to počeli zagovarati mi smo mislili da će stvar profunkcionirati za 4-5 godina ,a prošlo je 10 , a mi još uvijek ( uz časne iznimke ) nekako tapkamo u mjestu. Željeli bi da se u ovom momentu GOO uvede u što širem obimu , bar kao van nastavna aktivnost za zainteresirane učenike ali naravno želimo i smatramo da je GOO nužno ugraditi kao punopravni i ravnopravni dio obrazovnog sustava, kao njegov obvezatni dio  iako naravno i za to postoje različiti modeli.  Hrvatska je, mislim, jedina zemlja EU koja za sada građanski odgoj ima samo kao međupredmetni sadržaj, što je dakle najniži nivo.

 

 

 

Show More