UPRKOS KRIZI OPTIMIZMA NE MANJKA
Proteklu godinu obilježilo je niz izrazito turbulentnih i složenih zbivanja od korona krize do parlamentarnih izbora koji su donijeli, možda, do sada jednu od najčvršćih suradnji nacionalnih manjina i aktualne Vlade, što je navijestilo i otvorilo niz novih mogućnosti i perspektiva za nacionalne manjine, ali i ukupne društvene tokove…O tome kako vide aktualnu manjinsku situaciju u hrvatskom društvu i što očekuju u narednom razdoblju pitali smo neke od članova Savjeta za nacionalne manjine i saborske zastupnike.
Robert Jankovics, potpredsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i zastupnik mađarske nacionalne manjine
IMAMO VRLO DOBAR SUSTAV FUNKCIONIRANJA I ORGANIZIRANJA NACIONALNIH MANJINA, KOJI UČINKOVITO DJELUJE I U KRIZNIM VREMENIMA
Drugi mandat za redom svih osam zastupnika nacionalnih manjina dalo je podršku premijeru Andreju Plenkoviću i formiralo čvrstu koaliciju s njegovom Vladom. Taj kontinuitet je potpuno logičan politički potez, jer su ovom koalicijom zastupnici nacionalnih manjina faktički podržali i volju hrvatskih birača koji su uvjerljivom većinom dali potporu političkoj opciji premijera Plenkovića. Naravno da su važna pitanja nacionalnih manjina našla i značajno mjesto u programu nove Vlade. To se vidi i u novim Operativnim planovima za nacionalne manjine za razdoblje 2020. – 2024. godine. Ujedno, ulaskom predstavnika nacionalnih manjina u Vladu naša suradnja je dobila novu kvalitativnu i operativnu dimenziju te mislim da će učinak i realizacija novih Operativnih programa biti još efikasniji. I inače smatram da je riječ o najznačajnijim dokumentima za poboljšanje položaja nacionalnih manjina koje su hrvatske vlasti ponudile manjinama od usvajanja Ustavnog zakona.
Pokrenut je i proces pomirenja i pijeteta svim žrtvama. To je složen i dugotrajan proces, ali on i dolazi kao rezultat dobre suradnje nacionalnih manjina i Vlade u prethodnom mandatu.
Korona kriza je pogodila gotovo sve aspekte društvenog, gospodarskog i političkog života pa time i aktivnosti nacionalnih manjina. Međutim, iako se svi predviđeni programi neće moći realizirati, planirana sredstva će biti iskorištena za daljnji razvoj udruga i institucija nacionalnih manjina i jačanje njihove infrastrukture. To je omogućeno odlukama Savjeta za nacionalne manjine, odnosno dopunama kriterija za financiranje. Time se pokazalo da imamo vrlo dobar sustav funkcioniranja i organiziranja nacionalnih manjina koji učinkovito djeluje i u kriznim vremenima i da ćemo uz odgovarajuću potporu Vlade, realnu potporu u danim kriznim okolnostima, zaštititi i koliko je moguće dalje razviti naše obrazovne, kulturne i druge kapacitete, posebno i informativne koji imaju veliki značaj za naše manjine.
Vladimir Ham, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine iz redova njemačke nacionalne manjine u RH
MANJINE IZ KRIZE MOGU IZAĆI JOŠ JAČE
Najprije želim izraziti zadovoljstvo što ćemo moći nastaviti suradnju sa svim zastupnicima nacionalnih manjina koji su to ostali i u ovom novom izbornom mandatu, jer na tom planu zaista imamo vrlo dobra iskustva. Također, treba posebno pozdraviti novu vrijednost koalicijske suradnje nacionalnih manjina i Vlade, koja se ogleda u činjenici da su manjine dobile potpredsjedničko mjesto u Vladi. To nesumnjivo otvara nove, veće mogućnosti da manjine prema Vladi i nadležnim resorima bolje komuniciraju svoje probleme i potrebe i lakše ih rješavaju. Sigurno očekujemo pozitivne pomake što je već vidljivo i iz procesa pripreme novih Operativnih programa za nacionalne manjine. Za razliku od prethodnih Operativnih programa mislim da će se u ovima osigurati više prostora za tzv. male nacionalne manjine koje nemaju direktnog predstavnika u Saboru pa nisi imale ni zasebne sadržaje u tim dokumentima, što svakako treba mijenjati.
Potpredsjednik sam Federalne unije nacionalnih manjina Europe (FUEN) i mogu zorno svjedočiti da hrvatski normativni okvir manjinskih prava visoko kotira u usporedbi s drugim europskim zemljama, a i ostvarivanje tih prava, posebno u kulturološkoj domeni, značajno napreduje. Međutim, ono s čime smo izrazito nezadovoljni jeste prisutnost manjina u medijima, posebno javnim medijima i njihov odnos prema nacionalnim manjinama. To se mora mijenjati i moramo naći načina da i uz pomoć Vlade, u ovom novom koalicijskom ozračju dođemo do jednog kvalitetnijeg medijskog prostora i pristupa za nacionalne manjine.
Suvišno je isticati da je korona kriza pogodila sve pa tako i nacionalne manjine, ali što se nacionalnih manjina tiče prije svega treba zaista pozdraviti odluku Vlade da za sada ne dira i ne smanjuje sredstva za nacionalne manjine. S druge strane treba istaći važnu i dobru odluku Savjeta da omogući produktivnu transformaciju trošenja sredstava namijenjenih kulturnim programima nacionalnih manjina. Tako vjerujem da iz ove krize manjine odnosno njihove institucije i udruge mogu izaći jače i sposobnije da u narednom periodu još kvalitetnije razvijaju svoje kulturne i druge projekte.
Zorica Velinovska, članica Savjeta za nacionalne manjine iz redova Makedonske nacionalne manjine u RH
OSNAŽITI ZASTUPLJENOST MANJINA KOJE U OPERATIVNIM PROGRAMIMA NISU IMALE POSEBNE SADRŽAJE
Evidentna je politika da su manjine integralni dio hrvatskoga društva. Mišljenja sam da dobar odnos s nacionalnim manjinama nove hrvatske Vlade, u ovom mandatu, postaje još kvalitetniji i precizniji. Rezultate vidimo u obliku unaprijeđenog koalicijskog odnosa, više društvene tolerancije, manje govora mržnje, pozitivan smjer k europeizaciji i demokratizaciji hrvatskog društva. U ovom mandatu, u Vladi, nacionalne manjine imaju svog člana. Boris Milošević je na potpredsjedničkoj poziciji za društvene djelatnosti i ljudska prava. To govori o pozitivnom smjeru u suradnji i međusobnom povjerenju na relaciji Vlada i nacionalne manjine. Za održivost manjinske politike najvažnije je osnaživati međuetničku toleranciju u nizu javnih politika koje su srodne i komplementarne manjinskoj: kulturnoj, medijskoj i obrazovnoj zastupljenošću manjinskih tema u hrvatskim medijima i u obrazovnim sadržajima te ekonomskoj i razvojnoj. Dakle, ne stvaranje „privilegiranih građana“, već kohezija u multietničkom društvu. Jednakost i nediskriminacija.
Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017.-2020. godine, koje je po prvi puta usvojila jedna hrvatska Vlada uopće, bili su važan dokument za unapređenje položaja nacionalnih manjina. Provedba je ponekad bila suočena s izazovima i poteškoćama, što zbog nedovoljne informiranosti, ili nedovoljnog prepoznavanja mogućnosti za uključivanje u programe. Ali je važno istaknuti da su u proteklom razdoblju realizirani projekti koji su ne samo od značaja i interesa za pripadnike nacionalnih manjina, već i od interesa za sve građane Republike Hrvatske. Što se tiče novih Operativnih programa za nacionalne manjine, smatram da u razdoblju 2020. – 2024. godine treba dodatno osnažiti zastupljenost i ostalih manjina koje do sada nisu imale posebne sadržaje.
Darko Šonc, član Savjeta za nacionalne manjine iz redova slovenske nacionalne manjine u RH
KOALICIJA JE PRILIKA DA SE NEKI VAŽNI PROBLEMI POČNU KONAČNO RJEŠAVATI
Nova koalicijska Vlada je velika šansa za nacionalne manjine i mislim da su ovom koalicijom stvoreni i ključni preduvjeti da se neki važni problemi, koji se dugo vuku, konačno počnu rješavati. Među tim promjenama svakako bi mjesto trebalo naći i novo razmišljanje o zastupanju nacionalnih manjina. Koncept koji danas imamo da netko zastupa npr. 12 nacionalnih manjina je neodrživ, neučinkovit i nefunkcionalan. To, naravno, ne znači da bi svaka manjina trebala u Saboru imati svog zastupnika, ali postoje modeli da se to rotirajućim, ili podijeljenim mandatima izbalansira i dovede u neku ravnotežu.
Nefunkcionalnost ovakvog sustava posebno se pokazala i u vezi Operativnih programa u prethodnom mandatu, kada su nacionalne manjine koje nemaju svog predstavnika u Hrvatskom saboru prošle prilično loše pa primjerice Slovenci nisu uspjeli progurati ni jedan svoj projekt. Ipak, mislim da su se ti nedostaci osvijestili i da će se u novim Operativnim programima naći mjesta i za ostale nacionalne manjine i njihove konkretne i specifične potrebe. Konkretno, naše su potrebe vrlo izražene kada je u pitanju prostor za naš rad. Naša su kulturna društva izuzetno aktivna, ali bez prostora ne mogu djelovati i zbog toga se neka počinju gasiti.
Ovaj koalicijski mandat bi trebalo iskoristiti i za još neka važna pitanja, među kojima su sigurno daljnje poboljšavanje uvjeta obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, tu je ostvarivanje zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, posebno kada je riječ o pitanjima dvojezičnosti. Zaista je neprihvatljivo da to još, shodno zakonu i nakon toliko godina nismo u stanju cjeloviti i kvalitetno riješiti. Tu su i pitanja zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina itd. Sve to se u ovim novim okolnostima može mirno staviti na stol i pokrenuti proces rješavanja tih pitanja i problema koja zaista opterećuju nacionalne manjine, neke više neke manje, ali problemi su tu.
Ipak, Hrvatska je do sada puno napravila na normativnom nivou, na razini zakonodavne zaštite manjinskih prava pa je sada prilika da se neke važne stvari puno kvalitetnije oživotvore i u praksi. Treba iskoristiti mogućnosti koje zakoni nude. Tu su, da budemo iskreni, zakazale i manjine, ali ponekad još više i strukture hrvatske vlasti. A, možemo graditi jedno kvalitetno integralno društvo bogato različitostima na dobrobit manjina i većine.
Institut STINE – Stojan Obradović