OČEKUJEM VLADU DIJALOGA I TOLERANCIJE KOJA ĆE POTAKNUTI POZITIVNE PROMJENE U HRVATSKOM DRUŠTVU

Intervju:  potpredsjednik Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević

Kada su nacionalne manjine u pitanju u okviru mog djelokruga rada fokus će biti na izradu značajnih strateških planova i projekata koji bi trebali doprinijeti boljoj zaštiti ljudskih i manjinskih prava dakle važnih pitanja za manjine ali i za ukupno društvo. Također nastojati ćemo detektirati određene probleme koji uzrokuju zastoje i neefikasnost u provođenju pojedinih zakona koji reguliraju prava nacionalnih manjina te sagledati mogućnosti da te probleme otklanjamo bilo iniciranjem zakonskih promjena ili njihovom doradom ili pak otklanjanjem administrativnih i sličnih zapreka i problema. Uvjeren sam da će ova Vlada značajnu energiju usmjeriti na razvoju tolerancije i dijaloga u društvu te da to biti i značajna podrška procesu pomirenja koji je važna dobrobit za čitavo hrvatsko društvo, a ne samo srpsku nacionalnu manjinu.

  • Zastupnici nacionalnih manjina dali su podršku Vladi premijera Andreja Plenkovića i ušli u koaliciju s vladajućom strankom. I u prethodnom mandatu zastupnici nacionalnih manjina podržavali su Vladu. Da li je ovom koalicijom došlo do još preciznijeg i transparentnijeg odnosa aktualne vlasti i nacionalnih manjina . Da li su odnosi dalje razvili i napredovali ? Hoće li biti razlika u odnosu na prethodni mandat ?

Zastupnici nacionalnih manjina su dali podršku Vladi Andreja Plenkovića i ušli u koaliciju s HDZom. I u prethodnom mandatu smo podržavali Plenkovićevu Vladu i ono što tu bilo za nas ključno jeste jedan nastavak suradnje , logički nastavak suradnje nakon izbora na kojima su u prvom redu birači dali novo povjerenje premijeru Plenkoviću. U izbornoj kampanji koju je vodio on se nije distancirao od suradnje s predstavnicima manjina koju je imao u prethodnom mandatu i mislim da su birači upravo  takvoj politici i dali povjerenje. Očekujemo dakle nastavak još sadržajnije i kvalitetnije  suradnje a dodanu vrijednost i snagu našoj koaliciji daje i činjenica da je predstavnik nacionalnih manjina ušao u Vladu kao njen potpredsjednik što bi trebalo doprinijeti i većoj uspješnosti ove koalicije.

  • Koji su bili najveći problemi u prethodnom mandatu i što je u ovom mandatu očekujete ispraviti i promijeniti ?

Pa ako govorimo o radu prethodne Vlade mora se istaknuti da se ta vlada suočila s teškim i dubokim  ekonomskim socijalnim i političkim krizama : prekid suradnje s MOSTOM , Agrokor , brodogradilišta , stalna nastojanja desnih političkih snaga da se prekine i okonča suradnja s manjinama , da podsjetimo samo na pokušaje organiziranja referenduma koji je za cilj imao umanjivanje manjinskih prava, i na kraju sama  korona kriza , koja se nastavlja i s čijim se nekim teškim posljedicama tek trebamo suočiti. To je sigurno uzimalo puno energije i bitno otežavalo ispunjavanje nekih zacrtanih cilj eva i programa prethodne Vlade. No, usprkos teške socijalne i gospodarske situacije koja se nastavlja korona krizom ( s čijim teškim posljedicama ćemo se vjerojatno još dugo suočavati ) postoji jaka odlučnost Vlade da se kada su manjine u pitanju naprave novi, neophodni iskoraci kako bi se osigurala što efikasnija primjena zakona i ostvarivanje svih onih aspekata manjinskih prava u kojima je do sada bilo problema te da se ti iskoraci i promjene rade u uskoj vezi i suradnji s nacionalnim manjinama odnosno njihovim predstavnicima.  

  • Kakve nove sadržaje i promjene nacionalne manjine konkretno očekuju od nove Vlade?  Postoje li neki uvjeti i standardi koji se moraju poštovati ?

U koncipiranju naše suradnje nisu postavljani uvjeti već se nastojalo definirati konkretne i dugoročnije sadržaje . No, naravno, očekujemo neke ključne stvari kao što su jača borba protiv govora mržnje i općenito zločina iz mržnje , bolju i efikasniju provedbu zakona koji reguliraju manjinska prava , posebno onih u domeni uporabe manjinskih jezika i pisma te obrazovanja nacionalnih manjina i naravno efikasniju provedba Operativnih programa za nacionalne manjine koji su prvi put doneseni upravo u mandatu prethodne Vlade, a u ovom se ta vrijedna praksa nastavlja. Mislim da je već u prethodnom mandatu ostvareno jedno međusobno povjerenje koje ne traži uvjetovanja već viši stupanj angažiranja svih relevantnih subjekata kako bi se ostvarila dogovorena politika.

  • Koalicija je rezultirala i mjestom predstavnika nacionalnih manjina u Vladi. Što će biti konkretni sadržaji vašeg rada ? Pripremate li neke posebne inicijative, programe i projekte ? Na čemu će biti naglasci ? Što će konkretno vaš resor ponuditi upravo nacionalnim manjinama ?

 Istina , nije prvi put da manjine imaju svoga člana Vlade, a i prethodni član Vlade iz redova manjina Slobodna Uzelac pokrivao je slično područje kao i ja. Kao potpredsjednik formalno vodim koordinaciju za društvene djelatnosti što znači da imam mogućnost utjecaja na politiku i zakone koji spadaju pod taj resor uključivo i manjinska prava. Moj fokus će biti na izradu značajnih strateških planova i projekata koji bi trebali doprinijeti boljoj zaštiti ljudskih i manjinskih prava dakle važnih pitanja za manjine ali i za ukupno društvo. Trenutno sam, istina, posebno angažiran na izradi novih Operativnih planova Vlade za nacionalne manjine za razdoblje 2020.- 2024. a nakon toga ćemo otvoriti i šira pitanja daljnjeg unapređenje ljudskih prava. Koliko bude u mojoj moći nastojati ćemo usmjeravati određena sredstava na značajnije projekte nacionalnih manjina  na projekt koje su važni za pojedine nacionalne manjine ali i širu zajednicu u kojoj te manjine žive . Također nastojati ćemo detektirati određene probleme koji uzrokuju zastoje i neefikasnost u provođenju pojedinih zakona koji reguliraju prava nacionalnih manjina te sagledati mogućnosti da te probleme otklanjamo bilo iniciranjem zakonskih promjena ili njihovom doradom ili pak otklanjanjem administrativnih i sličnih zapreka i problema.

Naravno tu je i problem infrastrukturnih projekata za koja posebno sada nedostaje i financijska sredstava te ćemo se posebno angažirati da se nalaze i dodatni financijski izvori i kanali kako bi se ti problemi nastavili rješavati.  

  • Ova godina koja se bliži kraju ujedno je i završetak realizacije Operativnih programa Vlade za nacionalne manjine 2017.- 2020. , prvi takav dokument koji je uopće usvojila neka hrvatska Vlada. Kako su nacionalne manjine zadovoljne dosadašnjom provedbom Operativnih programa ? U čemu se uspjelo, u čemu se ostalo ispod postavljenih ciljeva i datih mogućnosti ? Na čemu će se posebno inzistirati u novim Operativnim programima koji su u pripremi ? Da li će biti promjena u metodologiji , sadržajima , organizaciji ?

Generalno gledajući mogli bi reći da su nacionalne manjine uglavnom zadovoljne realizacijom Operativnih programa. Zbog niza objektivnih pa i subjektivnih okolnosti nije se u svemu uspjelo. Naravno, postoje razlike u realizaciji i onda zadovoljstvu od manjine do manjine ali opet ističem Operativni programi su bili veliki iskorak u odnosima Vlade i nacionalnih manjina i donijeli su značajne promjene i pomake. Upravo činjenica da s tim  Operativnim programima nastavljamo i za razdoblje od 2020. do 2024. jeste prilika, ali obaveza da propuste ispravimo i ustrojimo jedan kvalitetan mehanizam realizacije dogovorenih projekta i kontrole odgovornosti za njihovo izvršavanje i realizaciju. 

Najznačajniji problemi koji su ostali neriješeni bez sumnje su u sferi obrazovanja , uporabe jezika i pisma , dakle najosjetljivija su bila složena pitanja političke naravi . Ali, idemo dalje. Idu kao što smo rekli novi Operativni programi 2020. -2024. i mislim da ćemo u ovom mandatu biti puno efikasniji i kao što sami programi kažu – operativniji.  Nadam se da ćemo stare programe dograditi ali i nove projekte definirati i da ćemo to završiti do kraja ove godine , predstaviti javnosti  i usvojiti na Vladi .

  • Ima li razmišljanja i planova o zakonskim promjenama koje bi trebale dalje unaprijediti položaj nacionalnih manjina u hrvatskom društvu i kako uopće položaj nacionalnih manjina dalje razvijati i unapređivati ?
  • Promjena zakonske regulative kada su u pitanju manjine je vrlo zahtjevna i složena. Pa borba za donošenje Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina trajala je godinama. Vjerojatno će se mnogi složiti da bi inače vrlo dobar Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u nekim segmentima trebalo doraditi i osigurati bolju provedbu i njegovu efikasnost , ali za to je potrebna dvotrećinska podrška saborskih zastupnika , gotovo neka vrsta konsenzusa što u ovom momentu baš i nije realno bez obzira koliko se kvalitetne promjene nudile . Ono što mi se u ovom momentu čini realnim, a i nužnim istovremeno, jeste promjena Zakona o registru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina jer je taj zakon u praksi pokazao dosta manjkavosti  i bile bi nužne neke promjene koje bi bile usmjerene na rješavanje nekih esencijalnih pitanja odnosno kojima bi se olakšao rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina a to je važno za funkcioniranje tzv. manjinske samouprave koja je jedan od stupova naše manjinske politike. .

 

  • Jedan od vrlo važnih aspekata djelovanja nove Vlade s jedne i konkretno srpske zajednice u Hrvatskoj s druge strane je i poticanje procesa pomirenja i pune normalizacije odnosa. Kako ocjenjujete taj proces i što su po vama ključne pretpostavke i uvjeti da on zaista saživi i da konkretne rezultate i u čemu bi se taj napredak i ti rezultati trebali posebno ogledati i pokazati ?

Treba reći da je to jedan vrlo osjetljiv pa i težak proces, ali ujedno i vrlo važan proces za čitavo hrvatsko društvo a ne samo srpsku zajednicu kao što neki misle. Taj proces utiče i može i treba imati pozitivan učinak na opću klimu tolerancije i razumijevanja u hrvatskom društvu, a to je važno  za sve, za sve nacionalne manjine i za većinsko stanovništvo. Taj proces je jedan od temelja razvoja tolerancije u društvu i otvaranje jednog dijaloga kojega do sada nismo imali. Ključno je da se tom procesu priđe iskreno , s povjerenjem , da se shvati da se radi o dugoročnom procesu na kojem ćemo, vjerujem, raditi cijeli mandat i ostaviti dobar temelj da se on dalje razvija. Za srpsku nacionalnu manjinu taj proces trebao bi donijeti jednu  sigurnost , ravnopravnost , da se mogu osjećati onim što jesu i uživati normalnu građansku ravnopravnost u kojoj ima mjesta i za neke drugačije poglede na neka povijesna događanja koja su različita i od nekih službenih i uvriježenih narativa , a da to odmah ne bude shvaćeno na pogrešan način.  Proces podrazumijeva dijalog i toleranciju a to i jeste konačna dobrobit za čitavo društvo. I uvjeren sam da će ova Vlada značajnu energiju usmjeriti na razvoju tolerancije i dijaloga u društvu i na bolju komunikaciju prema svim relevantnim dionicima ovog procesa.

– Sljedeće godine je i popis stanovništva. Što očekujete što poručujete ?

  • Očekujemo suradnju i bolju komunikaciju i mislim da će svi dionici manjinske politike dati svoj važan doprinos u osvješćivanju značaja toga popisa te ohrabrivanju pripadnika nacionalnih manjina da slobodno izraze svoju pripadnost jer rezultati popisa su i važan činilac za ostvarivanje pojedinih manjinskih prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i drugih zakona važnih za nacionalne manjine . Stoga i pozivam sve pripadnike nacionalnih manjina da se ne plaše izraziti svoju nacionalnu pripadnost jer i to je važan test koliko kao društvo napredujemo u tolerancije i demokraciji.

Za Institut STINE- S.Obradović i A.Brađašević

 

Show More