Mladi moraju postati važan činilac u borbi za kvalitetu manjinskih prava

Jelena Nestorović , članica Radnog tima Omladinske mreže Srba u Hrvatskoj  (oMreža)

Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj (oMreža) osnovana je krajem 2013.  kao volonterska građanska inicijativa usmjerena na rad s populacijom mladih Srba u Hrvatskoj. Početkom 2018. oMreža se pridružila Srpskom narodnom vijeću gdje funkcionira kao samostalna i zasebna jedinica koja se bavi mladima i jačanjem njihove uključenosti u političke, privredne, kulturne društvene tokove. Kroz svoje aktivnosti posebno žele senzibilizirati mlade ljude za probleme lokalne zajednice, upoznati ih s uvjetima života Srba u pojedinim ekonomski i demografski zapostavljenim područjima te ih potaknuti da se angažiraju na rješavanju tih problema ali i očuvanja kulturnog i povijesnog identiteta svoje nacionalne zajednice pa značajnu priliku vide i u predstojećim izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Nedavno su kao članica asocijacija Mladih Europskih nacija (Youth of European NationalitiesYEN) bili i domaćin međunarodnog seminara na kojem se raspravljalo o pitanjima dvojnog identiteta dostignute razine manjinskih prava u različitim europskum državama te potrebi izgradnje otvorenijih društava tako važnih za sigurniji prosperitet nacionalnih manjina.

  • Prošlog mjeseca Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj ( oMreža ) bila je domaćin i organizator seminara „ Iskorak „ na kojem su se okupili predstavnici omladinskih organizacija nacionalnih manjina iz brojnih evropskih zemalja koji su uključeni u asocijaciju Mladi Europskih nacija (Youth of European Nationalities – YEN). Što je bila tema ovog seminara ?

 Teme seminara nazvanog ‘Step up!’ bile su vezane za mlade pripadnike nacionalnih manjina u Europi- njihov život, aktivizam, iskustva, međusobno umrežavanje i povezivanje. Učesnici su nastojali razmijeniti informacije o životu i posebnostima svojih naroda ali i o razini dostignutih manjinskih prava u različitim europskum državama.

– Što je pokazala rasprava , koji su prevladavajući interesi, stremljenja   i problemi mladih predstavnika nacionalnih manjina iz različitih europskih zemalja?

Interesi i problemi polaznika vezuju se prvenstveno za njihovu dob i odgoj kao i kulturu i razvijenost područja s kojeg dolaze te su u tom smislu univerzalni. Više slobode i harmonije u življenju dvojnog identiteta kojem svi oni pripadaju- tu mislim na pripadnost nacionalnom identitetu ali i identitetu zemlje u kojoj žive- je nešto što se prožima kroz iskustva većine učesnika seminara. Kad govorimo o stremljenjima, tu bih mogla spomenuti izgradnju otvorenijih društava.

– Kolike su razlike , a koliki stupanj sličnosti u  njihovom položaju i aktivnostima ?

Razlike se odnose na tradiciju koju neka manjina i njene institucije imaju u određenoj državi, na njihovu brojnost, a time i utjecaj u društvu.
Ono što nas veže su slične aktivnosti, identitetske odrednice koje nastojimo zaštiti i život s osjećajem nekakve blage posebnosti ili različitosti.

 

 IZGRADNJA OTVORENIJIH DRUŠTAVA

 – Što je uopće asocijacija Mladih Europskih nacija (Youth of European Nationalities – YEN). Kako djeluje i koji su im aktualni programi i aktivnosti ?

YEN je institucija koja okuplja omladinske manjinske organizacije iz cijele Europe, nastoji ih umrežiti i povezati. Za to prvenstveno koristi četiri velika godišnja seminara koji se održavaju u različitim zemljama kako bi se svim manjinama dala prilika da se predstave. Ima tu još mnogo drugih aktivnosti, a generalni cilj je utjecati na kvalitetu i obim manjinskih prava u Europi i ustanoviti minimume ispod kojih se ne može ići.

– Kakva je pozicija , uloga i aktivnost oMreže unutar YENa ?

oMreža je od ove godine i formalno članica YEN-a, a prije toga smo bili u statusu organizacije koja se promatra i s kojom se surađuje. YEN je kao juniorska organizacija FUEN-a (Federal Union of European Nationalities) prvenstveno orijentiran na edukativne i zagovaračke aktivnosti te na aktivnosti koje smjeraju osiguravanju zajedničkog minimuma manjinskih prava na razini Europe. U svemu tome im kao partneri pomažemo, a fizički to radimo na području brojnih europskih država.

Ova godina je za nas jako značajna jer smo prvi put dobili priliku biti domaćini jednog velikog seminara što smo iskoristili kako bismo predstavili srpski i hrvatski narod na najbolji mogući način te kako bismo im predstavili neke od ljepota naše zemlje- konkretno mislim na Plitvička jezera kamo smo ih vodili.

– Koja su vam se iskustva organizacija i predstavnika mladih pripadnika nacionalnih manjina iz drugih zemalja pokazala posebno interesantnim i značajnim ? Da li je nešto od toga primjenjivo i kod nas ?

Okolnosti u kojima živimo se razlikuju pa se i iskustva ne mogu doslovno i potpuno kopirati ili primijeniti, iako bi u nekim situacijama to bilo odlično.

Dobar primjer su Danci u Njemačkoj i Nijemci u Danskoj- i jedni i drugi izjavljuju da se osjećaju super te da ništa ne žele mijenjati vezano za svoj položaja odnosno status. Iz toga je lako zaključiti da su i Njemačka i Danska odgovorno, zrelo, dogovorno i pošteno pristupile uređenju njihovog statusa.

Imamo, nažalost, i drugačijih primjera- ruska manjina u Estoniji žali se mnogo na porast estonskog fašizma. Welšani se, također, osjećaju potlačeno i smatraju da im se jezik zanemaruje.

Retroromani iz Švicarske, s druge strane, zadovoljni su svojim položajem i navode da imaju punu potpora ostalih naroda ali se njihova manjina gubitkom mladih dezintegrira sama unutar sebe.

Jedna naročito zanimljiva priča je ona Roma iz Mađarske- oni, naime, snažno podupiru LGBT pokret u svojoj zemlji. Tu možemo vidjeti jednu neočekivanu i pozitivnu sinergiju koja može služiti kao primjer drugima.

Ovo su samo neki primjeri, a ima ih još jako mnogo, a ljudi su na seminarima jako društveni i imaju veliku želju podijeliti svoja iskustva.

 RAZLIČITA EUROPSKA ISKUSTVA

– Da li su u YENu prisutni i predstavnici mladih drugih nacionalnih manjina iz Hrvatske ?

 Na seminaru u Donjoj Stubici bili su predstavnici češke manjine iz Hrvatske, a YEN trenutno pregovara i s drugim manjinama i nastoji ih učiniti dijelom svoje mreže.

– Kako djeluje Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj? Koji su vam programi i aktivnosti ? Na što ste posebno fokusirani ?

Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj (oMreža) osnovana je krajem 2013.  kao volonterska građanska inicijativa usmjerena na rad s populacijom mladih Srba u Hrvatskoj. Početkom 2018. oMreža se pridružila Srpskom narodnom vijeću gdje funkcionira kao samostalna i zasebna jedinica koja se bavi mladim osobama i jačanjem njihove uključenosti u političke, privredne, kulturne i društvene tokove.

 U sklopu svojih redovnih aktivnosti oMreža po potrebi daje preporuke mladim ljudima za zapošljavanje, učestvovanje u seminarima, edukacijama i sl., prikuplja životopise, organizira studijska putovanja po zemlji i inozemstvu, tribine, parlaonice, druženja i tečajeve jezika, piše projekte namijenjene mladima te redovito informira ciljanu populaciju o događanjima u srpskoj zajednici, mogućnostima zapošljavanja, aktivnostima mreže i sl.

 Od 2017. oMreža je počela razvijati koncept ‘radnih akcija’- volonterskih, angažiranih, lokalno orijentiranih akcija čiji su ciljevi višestruki. Osnovni cilj je senzibilizirati mlade ljude za probleme lokalne zajednice, upoznati ih s uvjetima života Srba u pojedinim ekonomski i demografski zapostavljenim područjima te ih potaknuti da se uključe i daju vlastiti doprinos u pojedinačnim slučajevima. Značajno je također i nastojanje da se i sama lokalna zajednica više angažira u čuvanju važnih svjetovnih i sakralnih objekata te u solidarisanju i brizi za članove zajednice koji su sami, nemoćni i u nepovoljnijoj situaciji od prosječne. Konačno, cilj radnih akcija je i ono što je njihov neposredan učinak- briga za ljude, objekte, tragove postojanja i trajanja Srba na određenom području.

Važno je spomenuti i nekoliko humanitarnih akcija koje su provedene sa svrhom pomoći našim starijim i bolesnim sunarodnjacima na području Slatine, Banije i Dalmacije. Ovaj koncept rada smo tek započeli, a svakako ga u budućnosti planiramo više razvijati.

 VAŽNOST LOKALNOG ANGAŽMANA

– Kakve su vam aktivnosti na međunarodnom planu ?

oMreža intenzivno surađuje s europskom organizacijom Youth of European Nationalities (YEN), a surađivala je i s organizacijom Conference of European Churches (CEC). Ta suradnja rezultirala je sudjelovanjem u nekoliko projekata: Standing up for minority rights (Brisel), učestvovanje u Diversity festivalu u Gdanjsku, rad u okviru “Minority SafePack” inicijative, Bus Tour ‘Crossing Rivers’, projekt Minority Messengers itd.

O učestvovanju članova oMreže u projektu ‘Standing up for minority rights’ snimljen je i film čija je premijera održana 18-19.10.2017. u Europskom parlamentu u Briselu gdje je najavljeno da će se ovaj uspješno provedeni projekt, u kojem su učestvovali madi Srbi iz Hrvatske i mladi Hrvati iz Srbije, pokušati proširiti na čitavu Europu, odnosno njene multinacionalne i multikulturalne regije.

Suadnja s YENom omogućila je mladim Srbima iz Hrvatske i upoznavanje brojnih drugih europskih država: Belgije, Nizozemske, Francuske, Rumunjske, Švicarske, Italije, Njemačke, Danske, Poljske, Češke, Mađarske, Crne Gore, Srbije, a ove godine je i Hrvatska na listi umreženih zemalja jer smo bili domaćini YENovog seminara.

– Da li se pokazuje značajnim da se mladi predstavnici nacionalnih manjina posebno organiziraju ? Da li na taj način efikasnije i plodotvornije doprinose  zastupanju i promociji ukupnih interesa svoje nacionalne manjine ili samo svoje generacije ?

Naravno. Mi se organiziramo oko svojih nacionalnih, kulturnih, jezičkih, vjerskih posebnosti, njegujemo kulturu raznolikosti i borimo se za slobodu svakog čovjeka da bude šta želi biti. Time izgrađujemo i svoju zemlju, a mi kao mlađa generacija gradimo svoje iskustvo i temelje za buduće djelovanje.

Organiziranje kao koncept ima mnogo pozitivnih strana-  ljudi se uče timskom radu, toleranciji, međusobnom poštovanju, poštovanju tuđeg rada i doprinosa, udaljuju se od telefona i drugih ‘sokoćala’ i približavaju jedni drugima odnosno zajednici u kojoj žive.

NEPRIHVATLJIVA STIGMA

– Kako vidite ključne probleme mladih pripadnika manjinskih zajednica ( i srpske posebno ) ? Koliko su oni istovrsni općoj populaciji , a koliko i u čemu se eventualno specifični ?

Zapošljavanje u struci, poštena plaća za pošten rad, život dostojan čovjeka, kvalitetno obrazovanje, dobra društvena klima, slobodnije i otvorenije društvo, uređena država dostojna povjerenja svojih građana- iako zvuče samo kao poznate fraze- to su stvari o kojima svi razmišljamo, čiji nas nedostatak opterećuje i kojima težimo. Te snove u Hrvatskoj sanjaju bez razlike i stari i mladi, i Hrvati, Srbi, Mađari, žene, muškarci i svi ostali. Sve drugo je sporednije.

 Što se Srba tiče (a i nekih drugih manjina), dodala bih stigmu kao veliki problem. Nama je nepravedno nametnuta uloga negativaca i likova koji su loši za našu zemlju što mnogim ljudima uzrokuje patnju i osjećaj neprihvaćenosti, a  ponekad dovodi i do diskriminicije. S tim se pomiriti ne možemo i ne trebamo.

– Da li manjinske udruge i institucije dovoljno uvažavaju  potencijale svojih mladih pripadnika , da li im dovoljno posvećuju pažnju i uključuju ih u svoje aktivnosti ?

Da, čini mi se da da. Mislim da su u srpskoj zajednici mladi odavno prepoznati kao važan potencijal i koristan partner u radu. Sve ključne srpske institcije nastoje im pomoći da se institucionalno i vaninstitucionalno obrazuju te ih pokušavaju uključiti u razne segmente svog rada. Cilj toga je naravno i održivost sistema koji su dosad izgrađivani. Problemi koji pritom postoje su strah, ponekad nezainteresiranost i pasivnost ali i sve manji broj mladih ljudi jer mnogi od njih svakodnevno odlaze potražiti sreću u nekoj drugoj zemlji.

– Kakav je odaziv mladih pripadnika srpske nacionalne manjine u vašim aktivnostima ?

Za razliku od drugih organizacija koje imaju svoje formalno članstvo, mi članstvo u tom smislu nemamo. Nemamo niti predsjednika ili predsjednicu već tijelo koje se zove Radni tim. U Radnom timu odlučuje se demokratski, on idejno osmišljava aktivnosti i brine o njihovom provođenju, a mlade ljude okupljamo od akcije do akcije. To je malo netipičan organizacijski oblik ali mi smo na njega ponosni i on funkcionira već više od 5 godina. Pravila su jednostavna i svaki glas isto vrijedi.

Mnogo smo involvirani u život srpske zajednice, poznajemo ljude i uspjevamo ih okupiti oko stvari koje radimo. Rekla bih da odaziv ljudi nije loš ali to je nešto što raste s popularnošću naše inicijative i svoju krajnju granicu svakako još nismo dosegli.

– Postoji li neka posebna suradnja mladih predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj  ?

Mi smo kao oMreža dosad djelovali prvenstveno u okvirima srpske zajednice te smo razvijali međunarodnu suradnju. Nismo se bavili razvijanjem suradnje s drugim mladim predstavnicima manjina u RH. Razlog tome nije izostanak želje nego veći fokus na izgradnji naše vlastite inicijative i preokupiranost  poslom koji smo odrađivali uvijek volonterski i u svoje slobodno vrijeme. U budućnosti ćemo to svakako mijenjati.

 PREUZETI ODGOVORNOST NA IZBORIMA

– Koje naredne aktivnosti pripremate i na čemu se planirate posebno angažirati ?

U narednom periodu nastavljamo sa svojim redovnim aktivnostima o kojima možete čitati na našoj facebook stranici, a s obzirom na to da je pred nama topliji period najveći fokus će nam biti na radnim i humanitarnim akcijama širom Hrvatske. Prvi planovi odnose se na Pakrac, Požegu, Srb, Koprivnicu te Baniju i Kordun. Također, u suradnji sa YENom  u skorije vrijeme planiramo uputiti nekoliko mladih ljudi na edukativne seminare u Rumunjsku, Rusiju i Nizozemsku.

– Da li nešto posebno očekujete od skorih izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina i da li će te se na tom planu posebno i angažirati ?

Izbori za manjinska vijeća su za nas jako bitna tema, trenutno jedna od najbitnijih. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i prema drugim hrvatskim zakonima, manjinska vijeća su jedan od glavnih alata  za čuvanje prava i sloboda i njegovanje svog identiteta. To su tijela s izbornim legitimitetom, zakonskim ovlastima i višegodišnjim diverzificiranim iskustvom.

 Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj će se u ovom izbornom ciklusu prvi put angažirati kako bi se na izborne liste uključili mladi ljudi. O tome prvenstveno pregovaramo sa Srpskim narodnim vijećem kao tijelom koje predlaže najveći broj kandidata. Cilj nam potaknuti mlade ljude da se u značajnijem broju uključe i preuzmu odgovornost za bavljenje društvenim i lokalnim poslovima kao misleći aktivni i upućeni građani naše zemlje te dostojni partneri svih onih ljudi koji su to dosad kroz naša manjinska vijeća radili.

Show More