REZULTATI 5. IZBORA ZA VIJEĆA I PREDSTAVNIKE NACIONALNIH MANJINA – NI NOVIM ZAKONOM JOŠ NISU RIJEŠENI MNOGI STARI PROBLEMI

Peti po redu izbori članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave održani su 5. svibnja 2019. godine, a drugi krug glasovanja održan je 19. svibnja u sedam jedinica gdje vijeća nisu izabrana u prvom krugu. Izbori su održani po novom Zakonu o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji je Hrvatski sabor usvojio u ožujku ove godine.

Ukupno je raspisano 515 izbora za članove vijeća nacionalnih manjina i to 74 u županijama i Gradu Zagrebu, 171 u gradovima i 270 u općinama. Ukupno su raspisana i 144 izbora za predstavnike nacionalnih manjina i to 89 u županijama i Gradu Zagrebu, 54 u gradovima i 1 u općini. Mogućnost predlaganja lista kandidata za članove vijeća nacionalnih manjina iskoristilo je 14 nacionalnih manjina: albanska, bošnjačka, crnogorska, češka, mađarska, makedonska, njemačka, romska, rusinska, slovačka, slovenska, srpska, talijanska i ukrajinska. Mogućnost predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine iskoristilo je 20 nacionalnih manjina: albanska, austrijska, bošnjačka, bugarska, crnogorska, češka, mađarska, makedonska, njemačka, poljska, romska, rusinska, ruska, slovačka, slovenska, srpska, talijanska, turska, ukrajinska i židovska. Izbori članova vijeća nacionalnih manjina bili su provedeni u 19 županija, Gradu Zagrebu, 68 gradova i 108 općina. Izbori predstavnika nacionalnih manjina bili su provedeni u 19 županija, Gradu Zagrebu, 34 grada i jednoj općini. Ukupno se na zbirnim listama za članove vijeća nacionalnih manjina nalazilo 6.444 kandidata/kandidatkinja (4.301 kandidata odnosno 66,74% i 2.143 kandidatkinje odnosno 33,26%). Na zbirnim listama za predstavnike nacionalnih manjina nalazilo se ukupno 242 kandidata (kandidati + zamjenici), od toga 138 kandidata, odnosno 57,02% i 104 kandidatkinje, odnosno 42,98%.

U općinama, gradovima i županijama za koje su raspisani izbori, ali ovlašteni predlagatelji nisu predložili kandidate, izbori raspisani za 5. svibnja 2019. g., nisu održani. U jednoj županiji izbori uopće nisu održani, jer ovlašteni predlagatelji nisu predložili niti jedan prijedlog liste kandidata za izbor članova vijeća, odnosno kandidature za izbor predstavnika nacionalnih manjina. Izbori članova vijeća pojedinih nacionalnih manjina nisu održani, jer ovlašteni predlagatelji nisu predložili liste kandidata u dvije županije, 25 gradova i 110 općina.

Pravo birati članove vijeća nacionalnih manjina (u onim jedinicama u kojima su održani izbori) na razini županija i Grada Zagreba imalo je 251.867 birača. Na razini gradova to pravo je imalo 120.030 birača i na razini općina 61.402 birača. Na izborima članova vijeća nacionalnih manjina održanim 5. svibnja 2019. g. ukupno je glasovalo: na razini županija i Grada Zagreba 31.755 birača ili 12,61%, na razini gradova 13.086 birača ili 10,90% i na razini općina 14.204 birača ili 23,13%. U drugom krugu glasovanja na izborima članova vijeća nacionalnih manjina, održanim 19. svibnja 2019. g., koji je održan u 7 općina, pravo birati imalo je ukupno 948 birača od čega je glasovalo 124 birača ili 13,08%. Od ukupno 6.444 predloženih kandidata za članove vijeća nacionalnih manjina izabrano je ukupno 5.029, od čega 1.759 na razini županija i Grada Zagreba te 1.991 na razini gradova i 1.279 na razini općina.

Od ukupno 352 izabranih vijeća 267 vijeća izabrano je u punom sastavu, to jest u broju propisanom člankom 53. stavkom 2. Zakona, a u 85 u nepotpunom sastavu, odnosno u broju propisanom člankom 53. stavkom 6. Zakona.

Pravo biranja predstavnika nacionalnih manjina na razini županija i Grada Zagreba imalo je 11.836 birača, na razini gradova 4.481 birača i na razini općina 103 birača. Na izborima za predstavnike nacionalnih manjina ukupno je glasovalo: na razini županija i Grada Zagreba 1.288 birača ili 10,88%, na razini gradova 621 birača ili 13,86% i na razini općina 11 birača ili 10,68%. Od ukupno 121 predloženih kandidata za 109 predstavnika, izabrano je 108 predstavnika. Jedan predstavnik na nivou grada nije izabran. Izabrano je 65 predstavnika na razini županija i Grada Zagreba, 42 na razini gradova i 1 predstavnik na općinskoj razini.

U nastavku donosimo ocjene saborskih zastupnika nacionalnih manjina i članova Savjeta nacionalnih manjina o održanim izborima i daljnjoj ulozi izabranih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

* Izvor: Državno izborno povjerenstvo RH, Informacija o rezultatima glasovanja na izborima članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provedenih 5. i 19. svibnja 2019.

 

VIJEĆA I PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA – ZAKONODAVNI OKVIR

Pripremio : Pero Jurišin

 

Prema odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/2002, NN 47/2010 i 80/2010),

Zakona o izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN 25/19),

Statuta Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“ 17/09, 11/10, 18/13, 46/13 i 11/18) te

Poslovnika Gradskoga vijeća Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“ 17/09, 18/13, 39/13 i 46/13)

 

 

OPĆE NAPOMENE

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, donesenim 2002. godine Republika Hrvatska se obavezala na „poštivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnoga pravnog poretka, svim svojim državljanima“.

U članku 3. Ustavnog zakona se navodi da su „prava i slobode osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama (pripadnici nacionalne manjine), kao temeljna ljudska prava i slobode, nedjeljiv dio demokratskog sustava Republike Hrvatske i uživaju potrebnu potporu i zaštitu, uključujući pozitivne mjere u korist nacionalnih manjina“. Također, da „etnička i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvažavanja i tolerancije doprinose promicanju razvoja Republike Hrvatske“.

U članku 4. Ustavnog zakona se ističe da „svaki državljanin Republike Hrvatske ima: pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; pravo ostvarivati sam ili zajedno s drugim pripadnicima te nacionalne manjine ili zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih manjina prava i slobode propisane ovim Ustavnim zakonom i druga manjinska prava i slobode propisana posebnim zakonima“.

Člankom 5. Ustavnog zakona se definira da je „nacionalna manjina skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja“.

Ustavnim zakonom u članku 7., među pravima pripadnika nacionalnih manjina, u stavku sedmom navodi se „samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa“, a u stavku devetom se govori o ostvarivanju tih prava „sudjelovanjem pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina“.

U tom smislu se u članku 23. Ustavnog zakona kaže da „s ciljem unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu pripadnici nacionalnih manjina biraju, na način i pod uvjetima propisanim ovim Ustavnim zakonom, svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave“.

 

UVJETI ZA IZBOR

U članku 24. se navode uvjeti za izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina:

(1) U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takove nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina.

(2) U vijeća nacionalnih manjina općine bira se 10 članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijeće nacionalnih manjina županije bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine.

(3) U slučajevima kada nije ispunjen barem jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za izbor vijeća nacionalnih manjina, a na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za područje ovakove jedinice samouprave bira se predstavnik nacionalnih manjina.

(4) Kandidate za članove vijeća nacionalnih manjina odnosno kandidate za predstavnike nacionalnih manjina mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije.

(5) Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od četiri godine, a na postupak izbora i druga pitanja u svezi s njihovim izborom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

(6) Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine radi provođenja odredbi ovoga članka mjerodavan je popis stanovništva korigiran (uvećan ili umanjen) za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

 

IZBORE RASPISUJE VLADA RH

Izbore za članove vijeća i za predstavnike nacionalnih manjina raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Odlukama Vlade o raspisivanju izbora određuje se dan provedbe izbora i jedinice u kojima će se provesti izbori za članove vijeća, odnosno izbori za predstavnike nacionalnih manjina. Od dana stupanja na snagu odluka o raspisivanju izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 dana ni više od 45 dana (čl. 6. Zakona). Izbori se održavaju istodobno, prve nedjelje u svibnju svake četvrte godine(čl. 7. Zakona).

Za člana vijeća odnosno za predstavnika nacionalne manjine ili za njegova zamjenika ne smiju se kandidirati birači koji su policijski službenici i djelatne vojne osobe. Također, ne smije se kandidirati birač koji istodobno u istoj jedinici obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana odnosno njegova zamjenika koji je izabran zajedno s njim (čl. 11. Zakona).

„Ovlašteni predlagatelji lista kandidata za izbor članova vijeća nacionalnih manjina i kandidatura za izbor predstavnika nacionalnih manjina su udruge nacionalnih manjina i pripadnici nacionalne manjine – birači“ (st. 2. čl. 8. Zakona).

„Izborna promidžba počinje prvog dana od dana objave zbirnih lista“, a „sudionici izborne promidžbe su kandidati i predlagatelji lista kandidata i kandidatura“ (čl. 27. Zakona). „U izbornoj promidžbi nije dopušteno pozivati na nasilje, širiti nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju, poticati diskriminaciju i neravnopravnost po bilo kojoj osnovi, vrijeđati, omalovažavati ili iznositi neistine o drugim sudionicima izbora“ (st. 2. čl. 28. Zakona). Vezano za troškove izborne promidžbe „Udruga nacionalne manjine koja na izborima dobije najmanje jednog člana vijeća ili predstavnika nacionalne manjine u toj jedinici ostvaruje pravo na naknadu troškova izborne promidžbe“ (st. 1. čl. 29. Zakona), a „ako su članove vijeća odnosno predstavnika nacionalne manjine kandidirali pripadnici nacionalnih manjina – birači pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvarit će vijeće odnosno predstavnik nacionalne manjine koji je izabran“ (st. 2. čl. 29. Zakona). „Pravo na naknadu troškova ostvaruje se nakon objave konačnih rezultata izbora, a financijska sredstva osiguravaju se u proračunu jedinice na čijem se području izbori provode. Visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom koju donosi istodobno s odlukama o raspisivanju izbora“ (st. 3. i 4. čl. 29. Zakona).

Tijela za provedbu izbora Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

 

IZBORI

„Članovi vijeća nacionalnih manjina biraju se većinskim izbornim sustavom na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu U vijeća nacionalnih manjina općine bira se deset članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15 članova, a u vijeće nacionalnih manjina županije odnosno Grada Zagreba bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine, sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

Za članove vijeća nacionalne manjine izabrani su kandidati redoslijedom dobivenog najvećeg broja glasova birača koji su glasovali. Ako se zbog jednakog broja dobivenih glasova kandidata ne može utvrditi broj izabranih kandidata, izabranima će se smatrati manji broj kandidata od broja članova vijeća nacionalnih manjina. Broj izabranih kandidata ne može biti manji od šest članova u vijeću nacionalnih manjina općine, osam članova u vijeću nacionalne manjine grada odnosno 13 članova u vijeću nacionalne manjine županije odnosno Grada Zagreba“ (čl. 53. Zakona). „Ako bi zbog jednakog broja dobivenih glasova pojedinih kandidata broj članova vijeća bio manji od dopuštenog“ (6, 8, 13), „održat će se drugi krug glasovanja četrnaesti dan nakon održanog prvog kruga glasovanja. U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između kandidata koji se u prvom krugu glasovanja smatraju neizabranima zbog jednakog broja dobivenih glasova u prvom krugu glasovanja“ (čl. 53. Zakona).

Predstavnici nacionalnih manjina biraju se većinskim izbornim sustavom na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Za predstavnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata imaju jednak najveći broj glasova, održat će se drugi krug glasovanja četrnaesti dan nakon održanog prvog kruga glasovanja. U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između kandidata koji su u prvom krugu dobili jednak broj glasova ( čl. 54. Zakona).

 

PREDLAGAČI

Sukladno članku 80. Zakona „(1)Pravo promatranja izbora imaju promatrači:

1. udruge nacionalne manjine koje su predložile liste kandidata odnosno kandidature za članove vijeća i/ili predstavnika nacionalne manjine (u daljnjem tekstu: promatrači udruga nacionalnih manjina)
2. pripadnika nacionalnih manjina – birača koji su predložili liste kandidata odnosno kandidature za članove vijeća i/ili predstavnika nacionalne manjine (u daljnjem tekstu: promatrači pripadnika nacionalnih manjina – birača)
3. udruga registriranih u Republici Hrvatskoj koje djeluju na području neovisnog promatranja izbora i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (u daljnjem tekstu: domaći promatrači)
4. međunarodnih organizacija koje se bave promatranjem izbora, diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Hrvatskoj, međunarodnih udruženja izbornih tijela te izbornih tijela iz drugih država (u daljnjem tekstu: strani promatrači).

(2) Promatrač ne može biti kandidat ni član izbornog tijela na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji se istodobno provode“.

 

REZULTATI IZBORA

Rezultate izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u županiji utvrđuje nadležno županijsko izborno povjerenstvo, u Gradu Zagrebu utvrđuje Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, u gradu utvrđuje nadležno gradsko izborno povjerenstvo, općini utvrđuje nadležno općinsko izborno povjerenstvo (čl. 74. Zakona).

Odluka o rezultatima izbora članova vijeća nacionalnih manjina odnosno izbora predstavnika nacionalnih manjina objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči jedinice u kojoj se izbori provode, pri čemu na mrežnim stranicama mora biti jasno naznačeno vrijeme objave. Cjelovita informacija o rezultatima izbora objavljuje se i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (čl. 77. Zakona). Rezultati izbora postaju konačni istekom rokova za zaštitu izbornog prava odnosno danom donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske povodom žalbe podnesene u postupku zaštite izbornog prava (čl. 78. Zakona). Nadležno izborno povjerenstvo bez odgode će donijeti odluku o konačnim rezultatima izbora u kojoj se, uz podatke o broju upisanih birača, birača koji su pristupili glasanju, broj važećih i nevažećih listića, imena i prezimena kandidata prema redoslijedu dobivenih glasova, navodi i dan konačnosti rezultata izbora. Odluka o konačnim rezultatima izbora objavljuje se na mrežnim stranicama jedinice u kojoj se provode izbori te na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (čl. 78. Zakona).

„Sredstva za pokriće troškova izbora pojedine jedinice osiguravaju se u proračunu jedinice. Kada se istodobno održavaju izbori za članove vijeća nacionalnih manjina jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno predstavnika nacionalne manjine, svaka jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave snosi troškove naknade za svoje izborno povjerenstvo i svoja stručna tijela i osobe, a naknadu za biračke odbore i zajedničke materijalne troškove jedinice snose u jednakim dijelovima. U financijskom planiranju i izradi proračuna za kalendarsku godinu u kojoj se održavaju izbori jedinice su dužne osigurati sredstva za provedbu izbora. Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno povjerenstvo jedinice. Izborno povjerenstvo jedinice odgovorno je za raspodjelu i trošenje sredstava te dodjelu odgovarajućih sredstava izbornim tijelima koja obuhvaćaju i sredstva za naknadu obavljanja administrativnih i stručnih poslova. Izborno povjerenstvo jedinice objavit će na mrežnim stranicama jedinice cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja, u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora (čl. 79. Zakona).

„Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem na razdoblje od četiri godine“ (st. 2. čl. 2. Zakona).

 

KONSTITUIRANJE VIJEĆA

„Prava i dužnosti članova vijeća nacionalnih manjina započinju danom konstituiranja vijeća. Prava i dužnosti predstavnika nacionalnih manjina započinju prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora“ (čl. 3. Zakona).

Konstituiranje vijeća regulirano je člankom 104 Zakona:

„(1)Konstituirajuće sjednice vijeća nacionalnih manjina sazivaju župani, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnici i općinski načelnici u roku od 45 dana od objave konačnih rezultata izbora.

(2) Ako se vijeće nacionalne manjine ne konstituira na sjednici u roku iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica bila odnosno trebala biti održana.

(3) Ako se vijeće nacionalne manjine ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od osam dana nakon što se općini, gradu odnosno županiji dostavi pisani prijedlog izbora predsjednika vijeća koji je potpisala većina svih članova vijeća propisanih ustavnim zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

(4) Konstituirajućom sjednicom vijeća nacionalne manjine do izbora predsjednika predsjeda prvi kandidat koji je dobio najveći broj glasova. Ako dva ili više kandidata imaju jednak broj glasova, predsjedat će prvi kandidat po abecedi.

(5) Za konstituiranje vijeća na konstituirajućoj sjednici potrebna je nazočnost najmanje većine svih članova vijeća propisanih ustavnim zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

(6) Vijeće nacionalne manjine smatra se konstituiranim izborom predsjednika.

(7) Predsjednik vijeća nacionalne manjine bira se većinom glasova svih članova vijeća propisanih ustavnim zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

(8) Predsjednik vijeća bira se tajnim glasovanjem, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina“.

Odredba o izboru predsjednika tajnim glasanjem proizlazi iz Ustavnog zakona.

Člankom 26. Ustavnog zakona je određeno da članovi vijeća tajnim glasanjem biraju predsjednika vijeća te da vijeće bira i „osobu koja će zamjenjivati predsjednika vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti“.

Sukladno članku 27 Ustavnog zakona (st. 2.) „predsjednik vijeća nacionalne manjine predstavlja i zastupa vijeće, saziva sjednice vijeća i ima prava i obveze određene statutom vijeća“. Članovi vijeća „svoje dužnosti obavljaju, u pravilu, na dragovoljnoj osnovi i s pažnjom dobrog gospodara“, a „iz sredstava vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu, za mjesečno ili neko drugo razdoblje ako to odobri i do visine koju odobri ministar nadležan za opću upravu“ (članak 30 Ustavnog zakona).

 

MANDAT VIJEĆA I PREDSTAVNIKA

Mandat članova vijeća i predstavnika reguliran je u članku 101. Zakona:

„(1) Mandat članova vijeća nacionalnih manjina izabranih na izborima počinje danom konstituiranja vijeća nacionalnih manjina i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama.

(2) Mandat predstavnika nacionalnih manjina počinje prvog radnog dana koji slijedi nakon dana objave konačnih rezultata izbora i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama.

(3) Predsjednik vijeća nacionalne manjine ovlašten je nakon prestanka mandata, do konstituiranja vijeća u novom mandatu, obavljati samo one poslove koji su nužni za redovito poslovanje odnosno funkcioniranje vijeća.

(4) Na ovlasti predstavnika nacionalne manjine nakon prestanka mandata na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 3. ovoga članka.“

Prestanak mandata je reguliran člankom 102. Zakona:

„(1) Članu vijeća i predstavniku nacionalne manjine mandat prestaje u sljedećim slučajevima:

1. ako u istoj jedinici bude izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana ili njegova zamjenika koji je izabran zajedno s njim, danom stupanja na izabranu dužnost
2. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak
3. ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke
4. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude
5. ako mu prestane prebivalište na području jedinice, danom prestanka prebivališta
6. ako se kao pripadnik nacionalne manjine briše iz evidencije popisa birača na području za koje je izabran, sukladno odredbama posebnog zakona
7. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo
8. smrću.

(2) Pisana ostavka člana vijeća nacionalne manjine iz stavka 1. točke 2. ovoga članka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika te u roku od osam dana od ovjere podnesena predsjedniku vijeća nacionalne manjine i bez odgode dostavljena nadležnoj službi u jedinici u kojoj je vijeće izabrano.

(3) Pisana ostavka predstavnika nacionalne manjine iz stavka 1. točke 2. ovoga članka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika te u roku od osam dana od ovjere dostavljena nadležnoj službi u jedinici u kojoj je predstavnik izabran.

(4) Ostavka podnesena suprotno stavku 1. točki 2. i stavcima 2. i 3. ovoga članka ne proizvodi pravni učinak“.

Zamjena člana vijeća, odnosno predstavnika regulirana je člankom 103. Zakona:

(1) Izabranog člana vijeća nacionalne manjine kojem prestane mandat prije njegova redovita isteka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s najviše dobivenih glasova, danom prestanka mandata.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ima više neizabranih kandidata s jednakim brojem glasova, zbog čega se ne može utvrditi koji bi od neizabranih kandidata trebao zamijeniti izabranog člana vijeća, vijeće nastavlja s radom bez zamjene izabranog člana vijeća, osim ako broj članova vijeća nakon prestanka mandata izabranog člana vijeća nije manji od broja iz članka 53. stavka 5. ovoga Zakona, kada vijeće prestaje s radom.

(3) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ima više neizabranih kandidata s jednakim brojem glasova, izabranog člana vijeća mogu zamijeniti svi neizabrani kandidati s jednakim brojem dobivenih glasova, ali samo ako broj članova vijeća nakon takve zamjene ne prelazi broj iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Izabranog predstavnika nacionalne manjine kojemu prestane mandat zamjenjuje zamjenik predstavnika nacionalne manjine koji je izabran istodobno s njim.

(5) Ako predstavniku nacionalne manjine prestane mandat sukladno članku 102. ovoga Zakona, njegov zamjenik postaje predstavnik nacionalne manjine, sa svim pravima i dužnostima predstavnika nacionalne manjine, a koja započinju danom prestanka mandata predstavnika nacionalne manjine.

 

SREDSTVA ZA RAD VIJEĆA I PREDSTAVNIKA

Člankom 25. je utvrđeno da je „(1) Vijeće nacionalne manjine je neprofitna pravna osoba“ te da „svojstvo pravne osobe stječe upisom u registar vijeća nacionalnih manjina kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave“. Nadalje, da „(2) Za svoje obveze vijeće nacionalne manjine odgovara svojom cjelokupnom imovinom“.

Vijeće pak sukladno članku 27. Ustavnog zakona (st. 1.) „donosi program rada, financijski plan i završni račun, te statut kojim se uređuju pitanja od značaja za rad vijeća“. Te akte vijeće donosi većinom glasova svih članova. Utvrđeno je (st. 4.) da se „statut, financijski plan i završni račun vijeća nacionalnih manjina objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave za čije je područje osnovano“.

U članku 28 Ustavnog zakona navodi se da „jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća nacionalne manjine“ te da se „sredstva za ostvarivanje određenih programa vijeća nacionalnih manjina mogu se osigurati i u državnom proračunu Republike Hrvatske“. Člankom 29 je regulirano da se „sredstva koja vijeće nacionalne manjine ostvari od svoje imovine; od donacija, poklona, nasljedstva; ili po drugom osnovu, mogu koristiti samo za djelatnosti i poslove od značaja za nacionalnu manjinu utvrđenih u programu rada vijeća nacionalne manjine“. Sredstva pak „koja vijeće nacionalne manjine ostvari iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili proračuna jedinice samouprave mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukom kojima se uređuje izvršenje proračuna, odnosno za namjene, kada se radi o sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, koje odredi Savjet za nacionalne manjine“ (st. 2.). Ujedno, „kada vijeće nacionalne manjine nabavlja robe ili usluge ili izvodi radove sredstvima iz stavka 2. ovoga članka može ih koristiti samo pod uvjetima i na način propisan Zakonom o javnoj nabavi“.

„Predstavnik nacionalne manjine otvara račun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava na području jedinice lokalne samouprave za koju je izabran, za financijski plan korištenja tih sredstava i završni račun tih sredstava. Financijski plan i završni račun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava objavljuju se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave za čije područje je izabran manjinski predstavnik“ (članak 34. Ustavnog zakona). „Na predstavnika nacionalne manjine te njegove ovlasti i obveze“, što se odnosi i na prikupljanje i korištenje sredstava, „odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 28., 29., 30., 31., 32. i 33. Ustavnog zakona“.

 

SADRŽAJ RADA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA

Sukladno članku 7., kojim se osigurava ostvarivanje posebnih prava na način utvrđen Ustavnim zakonom i posebnim zakonima, a u kojem se govori o „služenju svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi“, kao i o „uporabi svojih znamenja i simbola“, što je potvrđeno i u članku 10, kao i u članku 14 u kojem se navodi da je: (st. 1. ) „Slobodna je uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina“ te da se (st. 2.) „uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske“, člankom 25. je utvrđeno da (st. 3.) “naziv vijeća nacionalne manjine mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, te na jeziku i pismu kojim se služi nacionalna manjina koja je osnovala vijeće“ kao i da (st. 4.) “naziv vijeća nacionalne manjine mora sadržavati oznaku nacionalne manjine i oznaku područja za koje je izabrana“.

Pritom se, u članku 14. ukazuje na to da su (st. 3.) „jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave dužne statutom propisati službenu uporabu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina“. S tim u vezi u članku 106 Statuta Grada Splita stoji da „na području Grada, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine. Zastavu nacionalne manjine koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske ističe vijeće, odnosno predstavnik nacionalne manjine na poslovnim zgradama u kojima ima sjedište, i to:

-u svečanim i drugim prigodama važnim za nacionalnu manjinu,

-u dane žalosti u državi naroda s kojim pripadnici nacionalne manjine dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja, kada se vije na pola koplja.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu isticati i zastavu Grada u svečanim i drugim prigodama važnim za Grad i nacionalne manjine“. U članku 107 Statuta Grada Splita se dalje navodi da se „u svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može izvoditi himna, odnosno svečana pjesma nacionalne manjine, a koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske“ te da se „prije izvođenja himne, odnosno svečane pjesme nacionalne manjine, obvezno izvodi himna Republike Hrvatske“.

Člankom 16. Ustavnog zakona je utvrđeno da „pripadnici nacionalnih manjina, njihove udruge i vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina slobodno održavaju veze s narodom s kojim dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja, te s pravnim osobama sa sjedištem na području države tog naroda koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, nakladničke (izdavačke) i humanitarne djelatnosti (st. 1.)“. Slijedom toga se kaže (st. 2.) da „udruge pripadnika nacionalnih manjina i vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina mogu od tijela države naroda s kojim dijele obilježja iz stavka 1. ovog članka i od pravnih osoba te države primati bez plaćanja carine novine, časopise, knjige, filmove, videokasete, nosače zvuka, u ograničenom broju primjeraka, koje koriste za svoje potrebe, i mogu ih, bez plaćanja naknade, dijeliti pripadnicima nacionalne manjine“. S tim u vezi se (st. 3.) navodi da „udruge pripadnika nacionalnih manjina mogu za pripadnike nacionalnih manjina organizirati gostovanja profesionalnih i amaterskih kulturno umjetničkih grupa, te organizirati druge kulturne i umjetničke priredbe i izložbe koje pridonose obogaćivanju kulture i identiteta nacionalne manjine. U ovakvim slučajevima strane osobe koje sudjeluju u provođenju priredbi i izložbi ne moraju imati radnu dozvolu“.

S ciljem da se pripadnicima nacionalnih manjina olakša pristup medijima radi stvaranja uvjeta za upoznavanje svih državljana Republike Hrvatske, osobito djece i mladeži putem medija te kroz sadržaj odgojnog i obrazovnog rada i obvezne i izborne predmete obrazovanja, s poviješću, kulturom i vjerom nacionalnih manjina člankom 18 Ustavnog zakona je utvrđeno da „postaje radija i televizije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini imaju zadaću promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina, proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina, stvaranje i emitiranje programa kojima se potiče i unaprjeđuje održavanje, razvoj i iskazivanje kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina, očuvanje i zaštita njihovih kulturnih dobara i tradicije, te stvaranje i emitiranje programa kojima se pripadnici nacionalne manjine na tom prostoru upoznaju s radom i zadaćama njihova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina. Pravne osobe koje obavljaju djelatnost javnog priopćavanja (tisak, radio i televizija) omogućit će udrugama pripadnika nacionalnih manjina i institucijama nacionalnih manjina sudjelovanje u stvaranju programa namijenjenog nacionalnim manjinama“. Nadalje se kaže (st. 2.) da se „u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za sufinanciranje programa radio i televizijskih postaja u njihovom vlasništvu namijenjenih nacionalnim manjinama, sukladno mogućnostima i prema kriterijima koje utvrdi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Savjeta za nacionalne manjine, odnosno nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijedlog vijeća nacionalnih manjina“. Također da (st. 3.) „u cilju ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na informiranje putem tiska te radija i televizije na pismu i jeziku nacionalne manjine pripadnici nacionalnih manjina, njihova vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina, njihove udruge mogu obavljati djelatnost javnog priopćavanja (izdavati novine, proizvoditi i emitirati radijski i televizijski program i obavljati djelatnost novinskih agencija) u skladu sa zakonom“.

 

VIJEĆE I PREDSTAVNIK U LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Člankom 31. Ustavnog zakona kaže se da „Vijeća nacionalnih manjina u jedinici samouprave imaju pravo:

– predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za una­prje­đivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose;

–  isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave;

–  biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela jedinice samouprave, a tiče se položaja nacionalne manjine;

–  davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.“

U tom kontekstu, slijedom članka 32. Ustavnog zakona „Poglavarstvo jedinice samouprave“ (izvorni tekst), odnosno u splitskom primjeru gradonačelnik:

(1) … dužan je u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina osnovanih za njeno područje zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

(2) Ako vijeće nacionalne manjine smatra da je opći akt jedinice samouprave ili neka njegova odredba protivan Ustavu, ovomu Ustavnom zakonu ili posebnim zakonima kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina, dužna je o tome odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za opću upravu. Obavijest o tome uputit će i poglavarstvu (gradonačelniku op. P.J.) jedinice samouprave i Savjetu za nacionalne manjine.

(3) Ministarstvo nadležno za opću upravu, ako ocijeni da je opći akt iz stavka 2. ovoga članka ili neka njegova odredba protivan Ustavu, ovomu Ustavnom zakonu ili posebnim zakonima kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina, obustavit će, u roku od osam dana, njegovu primjenu.

(4) Odluka o obustavi od primjene dostavlja se bez odgađanja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, predsjedniku predstavničkog tijela koje je opći akt donijelo, a obavijest o donošenju odluke dostavlja Savjetu za nacionalne manjine i vijeću nacionalne manjine na temelju čije je obavijesti odluka donijeta.

(5) Ministarstvo nadležno za opću upravu proslijeđuje Vladi Republike Hrvatske odluku o obustavi od primjene općeg akta s prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i o tome obavještava jedinicu samouprave.

(6) Obustava od primjene općeg akta prestaje ako Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke iz stavka 5. ovoga članka.

Prema članku 34. Ustavnog zakona predstavnik nacionalne manjine „svoje poslove obavlja pod nazivom koji mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na jeziku i pismu kojim se služi nacionalna manjina koja ga je izabrala i koji sadrži oznaku područja za koje je izabran“. Na predstavnika nacionalne manjine, njegove ovlasti i obveze odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 28., 29., 30., 31., 32. i 33. ovoga Ustavnog zakona, koje se odnose na vijeća nacionalnih manjina.

U tom smislu su utvrđene i odredbe Statuta Grada Splita pa se tako u članku 103. navodi da „pripadnici nacionalnih manjina u Gradu Splitu sudjeluju u javnom životu Grada i lokalnim poslovima preko vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina (u daljnjem tekstu: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina)“. Potom, u članku 104. da „Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo:

-predlagati tijelima Grada mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina u Gradu, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značenja za nacionalnu manjinu,

-biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Gradskoga vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine“.

Također da „vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu ovlastiti koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ako je takva osnovana na području Grada Splita, da u njihovo ime poduzima pojedine mjere iz prethodnog stavka“ te da će se „način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1. urediti Poslovnikom Gradskoga vijeća Grada“.

Zaključno, u članku 105. se ističe da je „gradonačelnik dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina, odnosno predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina“.

U članku 59 Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Splita, kaže se da „pravo podnošenja prijedloga akta kojim se predlažu mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina te kojim se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu imaju vijeća nacionalnih manjina“. Vezano za sazivanje i prisustvovanje sjednici Gradskog vijeća člankom 85 Poslovnika je utvrđeno da se „poziv za sjednicu dostavlja se pročelnicima, političkim strankama, predsjednicima nacionalnih manjina, predsjedniku Savjeta mladih Grada Splita i sredstvima javnog priopćavanja“.

 

KOORDINACIJA VIJEĆA

Ustavnim zakonom je predviđeno da „dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici lokalne samouprave, dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u različitim jedinicama lokalne samouprave, dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici područne (regionalne) samouprave te dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u različitim jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu radi usklađivanja ili unaprjeđivanja zajedničkih interesa osnovati koordinacije vijeća nacionalnih manjina (čl. 33. Ustavnog zakona). Pritom se navodi da „kroz koordinaciju vijeća nacionalnih manjina usuglašavaju stavove o pitanjima iz svog djelokruga“, kao i da „vijeća mogu koordinaciju vijeća nacionalnih manjina ovlastiti da poduzima u njihovo ime pojedine mjere“ na koje radnje vijeća imaju temeljem članka 31. Ustavnog zakona.

Prema članku 33. Ustavnog zakona smatra se da su na državnoj razini „vijeća nacionalnih manjina jedinica područne (regionalne) samouprave osnovale koordinaciju vijeća nacionalnih manjina za područje Republike Hrvatske kada je sporazumu o osnivanju ove koordinacije pristupilo više od polovine vijeća nacionalnih manjina područne (regionalne) samouprave.

Koordinacija vijeća za područje Republike Hrvatske je neprofitna pravna osoba. Svojstvo pravne osobe stječe upisom u registar kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave. Način rada i financiranja koordinacija uređuju se zakonom.

Izabrana nacionalna vijeća nacionalnih manjina djeluju kao koordinacija vijeća nacionalnih manjina. Kada je to određeno međunarodnim ugovorima funkciju koordinacije nacionalne manjine može vršiti i krovna udruga te manjine. Srpsko narodno vijeće djeluje kao Koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine za područje Republike Hrvatske i ima pravnu osobnost.

Koordinacija vijeća nacionalnih manjina koju su vijeća nacionalnih manjina jedinica područne (regionalne) samouprave osnovale za područja Republike Hrvatske može donositi odluke o znamenju i simbolima nacionalnih manjina i način obilježavanja praznika nacionalnih manjina uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine“ (čl. 33. Ustavnog zakona).

 

NADZOR

U članku 38. Ustavnog zakona reguliran je nadzor njegove provedbe pa se u stavku 1. kaže da „vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina u jedinici samouprave mogu zatražiti od nadležnog tijela državne uprave da provede nadzor nad primjenom ovoga Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava i slobode nacionalnih manjina od strane tijela jedinica samouprave u kojima su osnovane i da poduzmu mjere za zakonito postupanje tih tijela, o čemu obavještava Savjet za nacionalne manjine koji je dužan o svom stajalištu izvijestiti vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnika nacionalnih manjina“. Nadalje, u stavku 2. se kaže da „Savjet za nacionalne manjine može zatražiti od Vlade Republike Hrvatske da provede nadzor nad primjenom ovoga Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava i slobode nacionalnih manjina od strane tijela državne uprave i da poduzme mjere za zakonito postupanje tih tijela“.

 

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE

Člankom 35. Ustavnog zakona se utvrđuje da se „radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina“ osniva Savjet za nacionalne manjine. U ostvarivanju tog cilja „Savjet surađuje s nadležnim državnim tijelima i tijelima jedinica samouprave, vijećima nacionalnih manjina, odnosno predstavnicima nacionalnih manjina, udrugama nacionalnih manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti kojima se ostvaruju manjinska prava i slobode“.

U istom članku se navodi da Savjet ima pravo:

„–  predlagati tijelima državne vlasti da rasprave pojedina pitanja od značenja za nacionalnu manjinu, a osobito provođenje ovoga Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena manjinska prava i slobode;

– predlagati tijelima državne vlasti mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području;

– davati mišljenja i prijedloge o programima javnih radio postaja i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama, te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radio postaja i javne televizije i drugim sredstvima priopćavanja;

– predlagati poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima,

– tražiti i dobiti od tijela državne vlasti i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave podatke i izvješća potrebna za razmatranje pitanja iz svoga djelokruga;

– pozivati i tražiti nazočnost predstavnika tijela državne vlasti i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, u čiju nadležnost spadaju pitanja iz djelokruga Savjeta utvrđena ovim Ustavnim zakonom i statutom Savjeta“.

Nadalje, da „Savjet za nacionalne manjine surađuje u pitanjima od interesa za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj s nadležnim tijelima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, kao i s nadležnim tijelima matičnih država pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“ da „raspoređuje sredstva koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina. Korisnici sredstava podnose Savjetu godišnja izvješća o trošenju sredstava koja su im doznačena iz državnog proračuna, o čemu Savjet izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor“. Ako pak Savjet „u roku od 90 dana od donošenja državnoga proračuna ne donese odluku o rasporedu sredstava, odluku o tome donosi Vlada Republike Hrvatske“.

Članove Savjeta imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine i to, sukladno članku 36. Ustavnog zakona:

„– sedam članova pripadnika nacionalnih manjina iz reda osoba koje predlože vijeća nacionalnih manjina,

– pet članova pripadnika nacionalnih manjina iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih, vjerskih djelatnika iz reda osoba koje predlože manjinske udruge i druge organizacije manjina, vjerske zajednice, pravne osobe i građani pripadnici nacionalnih manjina“.

Članovi Savjeta su i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Istim člankom je utvrđeno da:

„- Savjet za nacionalne manjine ima predsjednika i dva potpredsjednika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova članova Savjeta. Jedan od njih obavezno je član Savjeta iz redova nacionalne manjine koja u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluje s više od 1,5%.

– Prilikom imenovanja članova Savjeta za nacionalne manjine Vlada Republike Hrvatske vodit će računa o udjelu pripadnika pojedinih nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske, kao i o tome da sastav Savjeta odražava njihovu samobitnost i osobitost, te povijesne vrijednosti, etničku, kulturnu i svaku drugu raznolikost.

– Predsjednik i potpredsjednici Savjeta za nacionalne manjine svoju dužnost obavljaju profesionalno, a predsjednik Savjeta je i predstojnik stručne službe Savjeta.

– Za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za Savjet za nacionalne manjine Vlada Republike Hrvatske osnovat će stručnu službu Savjeta i odrediti okvirni broj njenih službenika i namještenika.

– Savjet za nacionalne manjine ima statut koji donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Statutom se pobliže uređuje djelokrug i organizacija rada Savjeta.

– Savjet za nacionalne manjine donosi program rada, financijski plan, završni račun i odluke o raspoređivanju sredstava koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina.

– Savjet za nacionalne manjine će donijeti pravilnik o unutarnjem redu stručne službe Savjeta na prijedlog predsjednika Savjeta.

– Savjet za nacionalne manjine odlučuje većinom svih članova.

– Program rada Savjeta za nacionalne manjine, financijski plan i završni račun sredstava Savjeta za nacionalne manjine, te akti kojima Savjet za nacionalne manjine raspoređuje sredstva koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina, objavljuju se u »Narodnim novinama«“.

U članku 42. Ustavnog zakona se navodi da će:

(1) Vlada Republike Hrvatske imenovat će članove Savjeta za nacionalne manjine te predsjednika i potpredsjednike Savjeta najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona.

(2) Ako do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ne budu osnovana vijeća nacionalnih manjina ili ako ta vijeća ne predlože Vladi Republike Hrvatske kandidate za članove Savjeta za nacionalne manjine, Savjet za nacionalne manjine činit će članovi imenovani prema odredbi članka 36. stavka 1. podstavka drugog i članovi određeni prema odredbi članka 36. stavka 2. ovoga Ustavnog zakona.

(3) Do osnivanja Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine stručne i administrativne poslove za Savjet za nacionalne manjine obavljat će Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.